FR MONDE 19.1.UVODNIK O EU

FRANCUSKA LE MONDE 19. I. 2000. Europsko proturječje "Govori stručnjak, iskusan i dokazani Europljanin. Ono što kaže ozbiljna je stvar. Ono što kaže smeta, kao što se često događa s istinom. Ono što kaže skrivaju čelnici vodećih zemalja Europske unije koji su majstori za manevriranje s onim što je politički ispravno u Europi i što otmjeno vara svijet. Bivši predsjednik Povjerenstva, Jacques Delors, u razgovoru koji objavljujemo danas, otkriva tu očitu istinu: proširenje Unije slabi europski projekt. Proširenje jača Europu kao prostor na štetu snažne Europe. 'Ne vjerujem, protivno onom što tvrdi Europsko vijeće, kaže bivši predsjednik Povjerenstva, da će ta Europa dvadeset sedmorice, a sutra i tridesetorice i trideset dvojice, kada se mir vrati na Balkan, moći imati tako ambiciozne zadaće koje su utvrđene Maastrichtskim sporazumom.' Proširenje je možda - zacijelo - bilo politički neizbježno. Kako zanijekati istinski europski identitet Praga, Budimpešte i Varšave? No ne možemo i dalje tvrditi da proširenje, zahvaljujući nekakvoj tajnovitoj dinamici, ide ruku pod ruku s produbljivanjem Europe. Takav govor kojim se rado služe europski čelnici je prijevara. Već je sada teško voditi zajedničku politiku s petnaest zemalja članica; to će biti gotovo nemoguće s njih dvadeset i sedam. Možda je proturječje pred kojim se danas našla Europa još jednom bilo neminovno - 'neizbježivo', kaže Jacques Delors - ali to treba priznati i nazvati stvari pravim imenom. Bilo bi zdravo da se javnosti prestanu uspavljivati sredstvima za umirenje i praznim brujanjem o tome kako treba istodobno provoditi produbljivanje i proširenje Europe, što su dva potpuno proturječna cilja. Bude li bilo produbljivanja, ono će se ticati tek malene predvodnice unutar Unije. Jacques Delors vrlo dobro zapaža kako proširenje oblikuje Europu prema 'velikom gospodarskom prostoru' slobodne trgovine uz pomoć zajedničkoga novca. To nije snažna Europa o kojoj su sanjali oci utemeljitelji i mnogi njihovi baštinici: Europa koju čine narodi što žele imati jednaku ulogu u povijesti i biti njezini sudionici. Biti nešto više od zajedničkoga tržišta pretpostavlja postojanje zajedničke političke volje na područjima kao što je obrana, vanjska politika, visoka tehnologija, kultura, izobrazba. Tu je zadaću teško ostvariti s petnaestoricom: da je Unija sama morala odlučivati o upletanju na Kosovu, Grčka bi se usprotivila. Danas se priprema nemoguća zadaća s dvadeset sedmoricom, osim ako naivno ne vjerujemo da se mogu složiti zemlje s tako različitim, a gdjekad i oprečnim interesima, kao što su zemlje europskoga zviježđa. Da bi se stvari promijenile, potrebna je temeljita reforma europskih ustanova. Ne idemo pravim putem. Dobro je da se to zna i da se kaže", piše u uvodniku lista.