FR-RU-novinari-Glasila/mediji-Oružani sukobi-Vlada-Izbori FR-LIBERATION17.1.O GLASILIMA U RUSIJI FRANCUSKALIBERATION17. I. 2000.Putinov jezik"Ruska glasila podižu nevidljiv zid između svoje javnosti i svijeta: ona zapravo daju vrlo
malo vijesti iz svijeta koje se izravno ne tiču ruskih stvari. Oni koje zanima sudbina planeta prisiljeni su kupovati strani tisak, slušati strane radijske postaje ili se pretplatiti na internet i na satelitske televizijske mreže. No te su mogućnosti povlastica školovanijih i bogatijih ljudi; inteligencija sa skromnim primanjima, osobito u manjim mjestima, ima na raspolaganju samo strane radijske postaje.Budući da velika glasila nadziru industrijski i financijski magnati koji su usko povezani s elitom na vlasti, moglo bi se pomisliti da je ta izolacija rezultat njihovih želja. Jer ni ti magnati, koje loše gledaju na Zapadu, ni ta elita ne žele otvoreno građansko društvo. Ipak je istina da tisak, izložen jakoj konkurenciji, ne bi mogao zanemarivati međunarodna zbivanja da se javnost za njih zanima. To dragovoljno zatvaranje odražava pravo razočaranje Rusa: otvorenost prema demokratskim promjenama i tržištu nije im donijela očekivano blagostanje, velik je dio puka
FRANCUSKA
LIBERATION
17. I. 2000.
Putinov jezik
"Ruska glasila podižu nevidljiv zid između svoje javnosti i
svijeta: ona zapravo daju vrlo malo vijesti iz svijeta koje se
izravno ne tiču ruskih stvari. Oni koje zanima sudbina planeta
prisiljeni su kupovati strani tisak, slušati strane radijske
postaje ili se pretplatiti na internet i na satelitske televizijske
mreže. No te su mogućnosti povlastica školovanijih i bogatijih
ljudi; inteligencija sa skromnim primanjima, osobito u manjim
mjestima, ima na raspolaganju samo strane radijske postaje.
Budući da velika glasila nadziru industrijski i financijski
magnati koji su usko povezani s elitom na vlasti, moglo bi se
pomisliti da je ta izolacija rezultat njihovih želja. Jer ni ti
magnati, koje loše gledaju na Zapadu, ni ta elita ne žele otvoreno
građansko društvo. Ipak je istina da tisak, izložen jakoj
konkurenciji, ne bi mogao zanemarivati međunarodna zbivanja da se
javnost za njih zanima. To dragovoljno zatvaranje odražava pravo
razočaranje Rusa: otvorenost prema demokratskim promjenama i
tržištu nije im donijela očekivano blagostanje, velik je dio puka
osiromašio, a zemlja je doživjela težak psihološki šok zbog gubitka
utjecaja i ugleda na međunarodnoj pozornici. Takva frustracija u
spoju sa snovima o veličini, ne obećava ništa dobro: svjedoci smo
naglog povratka Rusa na staro nepovjerenje prema Zapadu.
Jezik koji se rabi u ruskom tisku ostavlja dojam na čitatelja.
Čečenci se nazivaju 'bojeviki', što je pomalo pogrdan izraz za
borca, banditi, zločinci i teroristi; operacije čišćenja nazivaju
se 'začistka', što je stara riječ iz rječnika NKVD-a (Narodni
komesarijat za unutarnje poslove, op. prev.) koja se rabila za
operacije likvidacije pristaša protivnika komunizma u baltičkim
zemljama i u istočnoj Ukrajini koncem Drugoga svjetskog rata. Ta
riječ ima tužnu značenjsku konotaciju i doslovno znači
'poravnavanje, zaglađivanje'; posrijedi je izvedenica koje nema u
rječniku, a dolazi od riječi 'čistka', čišćenje. Kada je riječ o
izbjeglicama, oni se nedužno nazivaju 'pereseljenci', doslovno
'kolonisti, raseljene osobe', što podsjeća na nešto sasvim drugo, a
ne na bijeg iz ratnog područja zbog stalnog bombardiranja savezne
vojske. (...)
Otupljivanje savjesti odrazilo se na grubim postupcima provladinih
glasila koja su prije parlamentarnih izbora htjela uništiti ugled
savezu OVR (Domovina čitava Rusija) Jurija Lužkova i Jevgenija
Primakova. Nije bilo rasprave o programima, a javnost je imala
dojam da pribiva boksačkom meču i premlaćivanju protivnika.
Najgledanija vladina televizijska postaja ORT izmjenjivala je
slike mladog i snažnog Putina, s crnim karate pojasom, koji je
dotukao nekog mišićavca, i gojaznog i šepavog Primakova (...). Taj
povratak na lenjinističke, pa i staljinističke vrijednosti vidljiv
je u pokroviteljskom držanju novog državnog poglavara prema
piscima i prema tisku. U jednom nastupu pred direktorima područnih
televizijskih postaja u Moskvi, Vladimir Putin je izjavio da
'glasila moraju pružiti potporu svim pozitivnim postupcima
vlade'.
Možemo se samo zabrinuti za ruski narod kojega je vlastiti tisak
izolirao od svijeta, koji je prepušten predstavi političkih borba
što sliče na borbu mafijaških klanova i na koji bi vlada htjela
utjecati uz pomoć neskrupuloznih novinara.
Gotovo istovjetno izvješćivanje ruskih glasila o ratu u Čečeniji,
bilo da je riječ o autocenzuri ili o pravoj cenzuri, znak je da je
došlo vrijeme za temeljite promjene", piše Galia Ackerman,
novinarka RFI-ja.