ŠP/VANGUARDIA17.1.ARKANOVA SMRT

ŠPANJOLSKA LA VANGUARDIA 17. I. 2000. Arkanova smrt "Ako postoji reakcija koju ne može izazvati nasilna smrt srpskoga ratnog zločinca Željka Ražnatovića, poznatijeg pod imenom Arkan - onda je to iznenađenje. Biblijska maksima 'tko se mača laća, od mača i pogiba' čini se posebno prikladnom za ovog bezdušnika kojega bismo sigurno radije vidjeli na optuženičkoj klupi na sudu. Sve, zapravo, pokazuje da je posrijedi pravo naručeno ubojstvo koje je počinio beskrupulozni plaćenik. Glavni dužnosnik misije UN-a u Bosni bio je izravan kad je trebao kvalificirati Arkana: 'Mislim da nitko neće prolijevati suze za psihopatskim ubojicom'. Haaški je sud protiv Arkana podigao optužnicu za zločine protiv čovječanstva zbog dokazanih zvjerstava u ratu u Hrvatskoj 1991. i tijekom rata u Bosni od 1992. do 1995. Bio je na čelu posebno krvoločnih snaga poznatih pod imenom Tigrovi i očito je imao zaštitu jugoslavenske vlade pod vodstvom Slobodana Miloševića. Okolnosti u kojima je umro, u svakom slučaju, otkrivaju da je Beograd i dalje nesiguran grad: jedan ili dvojica plaćenih ubojica izrešetali su ga mecima na recepciji hotela 'Intercontinental' u glavnome gradu Srbije. Ovakva smrt na određen način svakako pokazuje koliko se slobodno kreću ubojice. Već mjesecima ništa ne znamo o kretanju druge dvojice notornih ratnih zločinaca - vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića, koljača iz Srebrenice - ali nas sve navodi na pomisao da intervencije haaškoga suda da ih se privede kako bi odgovarali za zločine nisu jedna od njihovih najvećih briga. Milošević je izgubio rat na Kosovu, ali je i dalje na vlasti, uglavnom zbog nesposobnosti oporbe da se ujedini. Konačno, nasilna Arkanova smrt odražava opasnu nestabilnost koja još postoji u balkanskih republikama. Prijelaz prema poslijeratnom dobu i stvarnoj demokraciji koji očito počinje u Hrvatskoj poslije smrti Franje Tuđmana, morao bi na tom području imati više oponašatelja", piše uvodničar.