SAD 16.I. NYT HRV. I SRPSKI POVRATNICI

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 16. I. 2000. Neispunjeno obećanje hrvatskim Srbima "Gotovo pet godina pošto je Hrvatska obećala da će omogućiti povratak izbjeglica koji su napustili svoje domove tijekom ratova na području bivše Jugoslavije, vlasti mogućim povratnicima još postavljaju beskonačne zapreke. Visoko iznad srednjovjekovne utvrde, koja je pritisnula ružni grad poput teške kacige, vijori se golema hrvatska zastava, sjajno osvijetljena čitave noći. Nakon što je Hrvatska 1991. proglasila neovisnost u odnosu na Jugoslaviju, Knin je postao središtem otpora hrvatskih Srba, glavnim gradom samoproglašene republike, koju su uz pomoć Beograda stvorili pobunjeni Srbi, uspostavivši kontrolu nad gotovo jednom trećinom hrvatskoga teritorija. Danas Srba više nema, a u gradu žive gotovo isključivo Hrvati iz susjedne Bosne koji su i sami izbjegli pred strahotama rata u Bosni u razdoblju od 1992. do 1995. 'Sve to jako nalikuje na znanstveno-fantastični film (...)', govori Jeannie Peterson, ravnateljica OESS-ova ureda u Kninu koja dobro zna kako je grad izgledao tijekom ratnih godina. 'Zgrade su gotovo iste, ali ljudi su sasvim drugačiji. Ovo je sada grad bosanskih Hrvata', napominje Peterson. U okviru Daytonskog sporazuma koji je dokončao rat u Bosni, Franjo Tuđman, hrvatski predsjednik, obećao je da će pomoći izbjeglicama da se vrate svojim domovima. No, lokalne vlasti, zadužene za stanovanje, ignoriraju zahtjeve Srba koji su pobjegli iz Hrvatske nakon što je Tuđmanova vojska u ljeto 1995. pomela pred sobom ovdašnju srpsku državicu. Vlasti se služe zakonskim ili administrativnim zaprekama kako bi zapriječile povratak Srba, ne dopuštajući im da poprave svoje kuće koje su tako teško oštećene da u njima ne mogu živjeti ni hrvatske izbjeglice iz Bosne u očajničkoj potrazi za domom. 'Politika je jasna - obećati povratak srpskih izbjeglica i potom ga blokirati svim mogućim zaprekama', kazao je jedan europski diplomat. Iz razumljivih razloga hrvatske vlasti oklijevaju s otkazivanjem gostoprimstva etničkoj braći iz Bosne, često ovlašćujući bosanske Hrvate da privremeno ostanu u kućama u vlasništvu Srba, koji su stoljećima igrali važnu ulogu u životu Hrvatske. Zagreb zapravo i ne želi da Srbi - koliko god ukroćeni bili - ponovno postanu većina na područjima poput ovog oko Knina. Gotovo sve nove kuće - kojih ni izbliza nema dovoljno - dodijeljene su Hrvatima, a ne Srbima, izjavljuju dužnosnici OESS-a i Ureda visokoga povjerenika UN-a za izbjeglice, dviju najaktivnijih organizacija na ovom području. 'Nekoliko je hrvatskih Srba ostalo i preživjelo, a oni koji se žele vratiti ne mogu to učiniti', kazala je Peterson. Hrvati traže od Srba puno dokumenata koje je jako teško dobiti, napominje ona. 'Ako su kuće Srba oštećene, teško je dobiti pomoć pri obnovi koja bi trebala biti dostupna svima', tumači ona. Od ukupno 26 sela na kninskom području, uključenih u vladin program obnove, samo njih šest nije nastanjeno isključivo hrvatskim stanovništvom, a čak i u njima se obnavljaju samo kuće Hrvata, kazao je drugi dužnosnik OESS-a. Koliko je poznato, od više od 4000 molba Srba za obnovu kuća na kninskom području, samo su dvije odobrene, istaknuto je u internom izvješću OESS-a. Dužnosnici visokoga povjerenstva UN za izbjeglice izjavljuju da su registrirali već 3000 hrvatskih Srba koji su se vratili na kninsko područje i sada trebaju pomoć. Stoga se ta agencija UN teško odlučuje ohrabriti više njih da se vrate svojim domovima. Pritom valja napomenuti da je povratak složen (...) Naime, povratak hrvatskih Srba uvjetovan je povratom stare ili gradnjom nove kuće odnosno repatrijacijom obitelji bosanskih Hrvata u Bosnu, gdje u njihovoj kući vjerojatno živi izbjegla obitelj bosanskih Muslimana, koja bi u tom slučaju također morala biti premještena. Većina od više od 18 tisuća ovdašnjih bosanskih Hrvata, kojima je Tuđman obećao državljanstvo kao 'migrantima doseljenicima' na području, nekada nastanjenom Srbima, ne pokazuju veliki interes za povratak u Bosnu. Po brojkama kojima raspolaže visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, s kninskog je područja nakon oslobađajuće akcije Tuđmanove vojske 1995. pobjeglo najmanje 120 tisuća hrvatskih Srba, napominje Guenther Scheske, ravnatelj ureda Visokog povjerenstva UN za izbjeglice u Kninu. Neki drže da je izbjeglo 200 tisuća pa i više ljudi. Na kninskom području ostalo je oko 3400 Srba, a po nekim procjenama u razdoblju od 1995. njih 30 tisuća vratilo se svojim domovima iz Bosne i Jugoslavije, iako hrvatska vlada tvrdi da broj srpskih povratnika doseže 60 tisuća. U Hrvatsku je pak u međuvremenu došlo najmanje 18 tisuća 'migranata-doseljenika', Hrvata iz Bosne, zajedno s još 4600 bosanskih izbjeglica drugih nacionalnosti. Budući hrvatski premijer Ivica Račan obećaje da će uložiti veće napore u ispunjenje obećanja koje je Zagreb dao glede povratka izbjeglica. (...) Sjedinjene Države, NATO i Europska unija zabilježili su bolje rezultate u procesu repatrijacije i u pogledu hrvatske potpore muslimansko-hrvatskoj suradnji u Bosni, koja je glavni test za njihove bolje odnose sa Zagrebom. No, Račan priznaje da mora biti oprezan te da ne smije zanemariti gorljivi nacionalizam u Hrvatskoj koja se prisjeća srpskih zločina, počinjenih tijekom rata 1991., i prethodne dominacije Beograda (...)", prenosi na kraju reportaže Steven Erlanger.