FR LE MONDE 16.1.PETNAESTORICA I RUSIJA

usluge FRANCUSKA LE MONDE 16. I. 2000. Moskva traži od petnaestorice da priznaju njezino vodstvo u bivšem Sovjetskom Savezu "Odgovarajući na europske ponude za suradnjom, Rusija želi sačuvati svoje interese 'svjetske sile'. Ona ne želi da neke zemlje ZND-a uspostavljaju tješnje odnose s Europskom unijom", kaže se u napisu Daniela Verneta. "Shvaćanje koje privremeni ruski predsjednik Vladimir Putin ima o mjestu i ulozi Rusije u Europi, jasno se vidi iz teksta koji je predstavnicima Unije u prosincu u Helsinkiju predao onaj tko je tada bio tek ruski premijer. Taj dokument od dvadesetak stranica jest odgovor Moskve na 'zajedničku strategiju' prema Rusiji koju su petnaestorica prihvatila na sastanku Europskog vijeća u Koelnu. 'Zajedničke strategije' jesu nov način djelovanja koji je predviđen Amsterdamskim sporazumom i koji bi trebao ujediniti sve načine djelovanja u Uniji, od političke suradnje do namjenskih pomoći. Ako su petnaestorica mislila da će Moskva opširno odgovoriti na njihove zahtjeve u svezi s reformom pravosudnog, poreznog, bankovnog i financijskog sustava, razočarala su se. To se pitanje spominje u ruskom odgovoru, ali tek površno i emotivno. Naprotiv, u tekstu se potanko izlažu uvjeti suradnje između EU-a i Rusije koji će omogućiti uspostavu nove ravnoteže u Europi poštujući državne interese Rusije, 'svjetske sile na dvama kontinentima' koja ima 'status i prednosti euroazijske države'. U sljedećih deset godina Rusija neće tražiti da uđe u Europsku uniju, što bi zapravo bilo nerealno, niti će tražiti da se zaključi formalni sporazum o pridruživanju. Naprotiv, ona kaže da je spremna razvijati suradnju na svim područjima: prijevozu, energiji, dvosmjernim ulaganjima itd. Ona je za stvaranje zone slobodne trgovine s EU-om, iako je 'opravdana zaštita domaće proizvodnje u nekim dijelovima gospodarstva u prijelaznom razdoblju reforma'. Ona računa na potporu EU-a za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Ona nastoji na suradnji s Europom u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala i pranja prljavog novca. Ona traži 'pomoć' Unije kako bi se suprotstavila odljevu novca koji je poprimio takve razmjere da je velik dio međunarodne pomoći Rusiji završio na bankovnim računima u inozemstvu. Ona predlaže da se taj novac upotrijebi za vraćanje njezina duga... Osim tih ponuda za suradnju, ruski odgovor na 'zajedničku strategiju' petnaestorice razotkriva tri najveće brige Moskve. Prva se tiče njezinih odnosa s drugim državama bivšega SSSR-a. Rusija želi potvrditi vodeću ulogu u Zajednici Neovisnih Država (ZND) - koja se s mukom ujedinila - i protivi se uspostavi tješnjih odnosa između EU-a i nekih zemalja ZND-a 'na štetu njezinih interesa'. Rusi se također pitaju kakvu bi korist mogli izvući iz europske politike obrane. EU bi mogla postati sugovornikom na polju sigurnosti i pomoći da se 'onemogući NATO-ov centrizam'. Moskva računa na jačanje OESS-a (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju) kao temelj europske sigurnosti, uz 'očuvanje konsenzusa u donošenju odluka', što joj daje pravo veta na prijedloge OESS-a i podupire finski prijedlog o organiziranju trilateralnih susreta na vrhu između EU-a, Sjedinjenih Država i Rusije. Rusija prvi put službeno očituje zabrinutost zbog proširenja EU-a na istok. Plaši se pogoršanja svoga trgovinskog položaja i traži pravo nadzora nad ulaskom baltičkih država u EU, u ime ruske manjine koja tu živi. Tako je prosvjedovala protiv odluke Europskog vijeća iz Helsinkija o početku pregovora o pridruženju s Latvijom."