FR-LIBERATION 15./16.1.FINSKA I EU

FRANCUSKA LIBERATION 15./16. I. 2000. 'Malena zemlja' koja je postala europski velikan "Da ste prije tri godine zapitali Finca kako bi postupio da mora kritizirati Rusiju dok Finska predsjeda Europskom unijom, pitanje bi bilo problematično, a odgovor težak. 'Došli smo u jeku čečenske krize, kaže Alec Aalto, finski ministar za europska pitanja. U ime Unije izdali smo dva vrlo oštra priopćenja o Rusiji. Ovdje to nitko nije doživio kao problem, i to nije pogoršalo naše odnose s Moskvom, kao što je pokazao ton Putinovih odgovora našem premijeru.' Pet godina nakon ulaska u EU, Finska je pouzdana članica EU-a i Rusija je to shvatila. Više se ne govori o 'posebnom tretmanu'. 'Finlandizacija', ovisnost vanjske politike o raspoloženjima Moskve, zauvijek je bačena u ropotarnicu povijesti. Helsinki se u drugom polugodištu 1999. mogao posvetiti zajedničkim poslovima sa stručnošću prekaljenog borca za izgradnju Europe zbog koje je dobio pohvale čitave Unije. Na susretu na vrhu u Tampereu koji je održan u listopadu prihvaćen je vremenski plan uspostave europskog pravosudnog prostora. No vrhunac toga predsjedanja bio je susret na vrhu u Helsinkiju u prosincu. Petnaestorica su u toj prigodi počela raditi na europskoj obrani i utvrdila 2003. kao rok za osnutak samostalnih snaga za brzo djelovanje: pedeset do šezdeset tisuća ljudi koje će Europa uskoro moći raspoređivati u operacijama očuvanja mira, bez pomoći Sjedinjenih Država. Kada je o tomu riječ, finska politika nesvrstavanja bila je dragocjena u uvjeravanju drugih neutralnih zemalja u sklopu EU-a. Također je prihvaćen sadržaj, vremenski raspored i procedure institucionalne reforme. No Helsinki je napose dao zeleno svjetlo za početak pregovora o priključenju šest novih zemalja - bila je to jedna od najvažnijih zadaća za Finsku - dajući Turskoj status kandidata. Taj je susret bio uspješan. 'No bilo je dovoljno da se Turska razbjesni i da se on doživi kao neuspjeh', misli Alec Aalto. 'Potrebno je malo poniznosti, jer ima puno vanjskih čimbenika.' Poseban razlog za zadovoljstvo: početak transparentnosti nakon objavljivanja agenda odbora koje su do toga bile tajna. Helsinki se nada da će Portugal i Švedska nastaviti tim putem. 'Utvrditi realne zadaće, slušati svakoga, biti odlučan u provedbi odluka, vjerujem da je to ključ finskog uspjeha, kaže Katja Akerblom, istraživateljica na sveučilištu u Helsinkiju koja priprema izvješće o šestomjesečnom predsjedanju. Finska osim toga nije morala braniti velike državne interese i nije toliko zauzeta na međunarodnoj pozornici kao neki velikani EU-a. U tom je smislu možda lakše manjim zemljama.' 'Predsjedanje EU-om shvaćeno je kao velik državni projekt, kaže Mikko Norros, premijerov savjetnik. Čitava je uprava bila jako motivirana'. To je pozitivno stajalište koje je to zapaženije što odudara od stajališta skandinavskih susjeda, Danaca i Šveđana koji su poznatiji po svom nepovjerenju prema europskom projektu. 'Istina je, mi radije plivamo nizvodno i djelujemo iznutra.' Kada je riječ o žaljenjima, treba spomenuti neuspjeh poreznog paketa koji je onemogućila britanska nepopustljivost. U početku predsjedanja također je veliko iznenađenje bilo jezično pitanje koje je postavila Njemačka, tražeći uporabu svoga jezika na neslužbenim susretima. Finska nije popustila, shvativši da bi se za Njemačkom mogle povesti druge zemlje. 'No', misli Katja Akerblom, 'bila je to više stvar njemačke unutarnje politike, s pitanjima koja si je Berlin postavio o svom mjestu unutar EU-u.' Finska očito više nema takvih teškoća", iz Helsinkija izvješćuje Olivier Truc.