DEN HAAG, 14. siječnja (Hina) - Haški sud proglasio je u petak petoricu bosanskih Hrvata krivima za sudjelovanje u etničkom progonu Muslimana, kao i u napadu na selo Ahmići, u kojem je u travnju 1993. ubijeno 116 Muslimana, te im
dosudilo kazne zatvora od šest do 25 godina zatvora, a oslobodilo je Dragana Papića te naložilo njegovo trenutačno puštanje na slobodu.
DEN HAAG, 14. siječnja (Hina) - Haški sud proglasio je u petak
petoricu bosanskih Hrvata krivima za sudjelovanje u etničkom
progonu Muslimana, kao i u napadu na selo Ahmići, u kojem je u
travnju 1993. ubijeno 116 Muslimana, te im dosudilo kazne zatvora
od šest do 25 godina zatvora, a oslobodilo je Dragana Papića te
naložilo njegovo trenutačno puštanje na slobodu.#L#
"Progon je jedan od najopakijih zločina protiv čovječnosti jer se
hrani samom negacijom načela jednakosti ljudskih bića", kazao je
predsjednik sudskog vijeća Antonio Cassese, obrazlažući sudsku
odluku.
"Progon je tek jedan korak do genocida - najstravičnijeg zločina
protiv čovječnosti jer je u genocidu namjera progona dovedena do
krajnjih granica fizičkim istrebljenjem skupine", ocijenio je
Cassese najavljujući time oštar tretman etničkog progona i
ahmićkog pokolja u Haagu.
"Sudsko vijeće zaključilo je... da ovo nije bila vojna operacija.
To je bilo dobro organizirano i planirano ubijanje civila druge
etničke skupine, Muslimana, od strane vojske druge etničke skupine
- Hrvata. Glavni cilj masakra bio je izgon Muslimana iz sela", rekao
je Cassese uspoređujući iskaze svjedoka proteklih godina u sudnici
s antičkom tragedijom u kojoj se nedjela ne vide, već se prenose
riječima glumaca.
Vijeće je, kazao je Cassese, zaključilo da, uz moguću iznimku
jednog optuženog, nije sudilo "glavnim krivcima" za Ahmiće.
Najveću zatvorsku kaznu od 25 godina dobio je Vladimir Šantić (42),
koji je proglašen krivim za progon, sudjelovanje u jednom ubojstvu
Muslimana te za nehumane postupke uz otežavajuću okolnost da je
imao zapovjednu ulogu. Te tri točke optužbe donijele su mu kazne
zatvora od 25, 15 i deset godina uz odluku suda da se služe
istodobno.
Drago Josipović (45) također je proglašen krivim za sudjelovanje u
progonu i istom ubojstvu kao i Šantić, i slijedom toga dosuđene su
kazne zatvora od 10 za progon, 15 za ubojstvo i 10 za nehumane
postupke. Sud je i u njegovom slučaju odlučio da ih služi istodobno,
što znači 15 godina.
Zoran (42) i njegov brat Mirjan (37) Kupreškić, proglašeni su
krivima za sudjelovanje u etničkom progonu no oslobođeni su optužbe
da su sudjelovali u ubojstvu muslimanskih susjeda.
Zbog "vodeće uloge" Zoran je dobio kaznu zatvora od deset dok je
njegov brat osuđen na osam godina zatvora. Najmanju zatvorsku kaznu
od šest godina dobio je Vlatko Kupreškić (42) jer po ocjeni suda
nije dokazana njegova umiješanost u jedno ubojstvo te nije osobno
sudjelovao u progonu već je pružao pomoć napadačima.
Šestorica Hrvata ozbiljnih su lica mirno saslušali odluku sudskog
vijeća, a u galeriji su bili članovi njihovih obitelji te
predstavnici Viteza.
Tužiteljstvo je u završnoj riječi u studenome prošle godine
zatražilo kazne zatvora od osam do 30 godina za zločine protiv
čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja.
Šestorica bosanskih Hrvata bila su optužena zajedničkom optužnicom
da su pomogli organiziranju napada HVO-a u travnju 1993. na
područje Ahmića i da su od listopada 1992. do travnja 1993.
sudjelovali u progonu i etničkom čišćenju muslimanskog
stanovništva te razaranju njihove imovine na tom području.
Pojedinačno, Zoran i Mirjan Kupreškić bili su optuženi za ubojstvo
obitelji Nasera Ahmića i zlostavljanje Sakiba Ahmića, Vlatko
Kupreškić za sudjelovanje u ubojstvu Fate Pezer i ranjavanje
Dženane Pezer, a Drago Josipović i Vladimir Šantić za ubojstvo
Musafera Pušćula i paljenje njegove kuće.
Zoran i Mirjan Kupreškić, Drago Josipović, Dragan Papić i Vladimir
Šantić dobrovoljno su se predali Haškom sudu u listopadu 1997. dok
je Vlatka Kupreškića SFOR uhitio potkraj iste godine.
Na suđenju koje je započelo 17. kolovoza 1998. tužiteljstvo i
obrana izveli su 158 svjedoka.
(Hina) ps sl