PULA, 13. siječnja (Hina) - Izložba "Čarobna Istra od prošlosti do sadašnjosti" bit će od 20. siječnja do 1. travnja otvorena u glavnome portugalskom gradu Lisabonu. Bit će izloženo 250 najnovijih izvornih arheoloških nalaza s
istarskoga područja, koji svjedoče o višetisućljetnom životu na visokoj civilizacijskoj razini, te pedesetak originalnih slika i skulptura hrvatskih umjetnika koji djeluju u Istri.
PULA, 13. siječnja (Hina) - Izložba "Čarobna Istra od prošlosti do
sadašnjosti" bit će od 20. siječnja do 1. travnja otvorena u
glavnome portugalskom gradu Lisabonu. Bit će izloženo 250
najnovijih izvornih arheoloških nalaza s istarskoga područja, koji
svjedoče o višetisućljetnom životu na visokoj civilizacijskoj
razini, te pedesetak originalnih slika i skulptura hrvatskih
umjetnika koji djeluju u Istri. #L#
Po riječima voditeljice projekta Kristine Džin to je prvi put nakon
17 godina da se Istra predstavlja u tom obliku europskoj javnosti.
Naime, 1983. Arheološki muzej Istre u Puli pokrenuo je i proveo
izložbene projekte "Arheološka baština Istre", "Arheologija i
umjetnost Istre", "Histri i Etruščani", "Istra i sjevernojadranski
prostor u ranom srednjem vijeku", koje su u šest godina obišle sve
glavne gradove bivše Jugoslavije, Italiju i gradove Sjedinjenih
Država. Nakon desetgodišnje stanke Stalna misija Republike
Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu, potaknuta uspješnim
predstavljanjima hrvatske kulturne baštine i upisom spomeničke
jezgre Trogira i Episkopalnog kompleksa Eufrazijeve bazilike u
Poreču na Listu svjetske baštine, odlučila je ostvariti taj
kompleksan projekt.
Prvo predstavljanje hrvatske kulture i umjetnosti u 2000. u
lisabonskom Nacionalnom arheološkom muzeju omogućilo je hrvatsko
veleposlanstvo u Portugalu i hrvatska Stalna misija pri UNESCO-u u
Parizu uz novčanu potporu hrvatskih ministarstva, Istarske
županije i gradova Pule i Poreča.
Izložba je popraćena katalozima na njemačkom i engleskom jeziku te
skraćenim izdanjem na portugalskom. Nakon zatvaranja izložba će
biti najvjerojatnije, kako kaže Kristina Džin, postavljena u
Parizu i Hannoveru.
Na projektu je radila znanstvena ekipa u sastavu Klara Buršić-
Matijašić, Kristina Džin, Vesna Girardi-Jurkić, Robert Matijašić,
Fina Juroš-Monfardin, Kristina Mihovilić, Ljubica Širec i Željko
Ujčić, te umjetnici Marina Orlić, Eros Čakić, Renato Percan, Ivan
Obrovac, Heda Gaertner, Sandra Nejašmić, Vinko Šaina, Mate
Čvrljak, Šime Vidulin i Gordana Majnarić.
(Hina) pp mc