DNEVNI GLASNIK - 12. SIJEČNJA

ZAGREB - Jedinstveni smo u mišljenju da primopredaja vlasti treba biti u okviru ustavnih rokova i što brža kako bi nova vlast mogla odgovorno, učinkovito i što prije početi djelovati, kazao je u utorak nakon razgovora s čelnicima HSP-a i HKDU-a - Antom Đapićem i Markom Veselicom - predsjednik Hrvatskog državnog Sabora Vlatko Pavletić, privremeno na dužnosti predsjednika Republike. Čelni ljudi HSP-a i HKDU-a ocijenili su sastanak s Pavletićem vrlo kvalitetnim. Tek nakon sutrašnjeg sastanka s v.d. predsjednikom HDZ-a Vladimirom Šeksom, Pavletić će objaviti termine imenovanja mandatara Vlade, za što pobjednička koalicija SDP-HSLS predlaže Ivicu Račana, i konstituiranja Zastupničkog doma Sabora. Idućeg tjedna, rekao je Pavletić, očekuje se i sastanak predstavnika svih parlamentarnih stranaka radi dogovora o konstituiranju Sabora, kao i o sastavu saborskih odbora. ZAGREB - Izbori za Zastupnički dom ponovit će se 16. siječnja na 11 biračkih mjesta i na njih će moći izaći oko 8900 birača. Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Marijan Ramušćak ocijenio je u srijedu da zbog disperzije glasova izborni rezultati s tih biračkih mjesta neće utjecati na dosadašnje izborne rezultate. Ako se na tim biralištima ponovno u glasačkim kutijama nađe više listića nego što je bilo birača koji su glasovali, Ramušćak je kazao da će se izbori ponoviti još jednom, ali u kraćem roku - nakon tjedan dana. U četiri dana, koliko traje predizborna kampanja za predsjedničke izbore, Državnom izbornom povjerenstvu nisu stigli nikakvi prigovori. Tu činjenicu Ramušćak komentira time da se kandidati za predsjednika države nastoje držati reda i kulturnog dijaloga, da ne izlaze iz civilizacijskih okvira. Predsjedničke izbore će moći promatrati političke stranke, čiji kandidati sudjeluju na tim izborima, domaće nevladine udruge, te strani promatrači. ZAGREB - Predstavnici šest stranaka načelno su u srijedu usuglasili koncept načina funkcioniranja vlade i parlamenta što ga je predložio kandidat za mandatara Vlade Ivica Račan. Koncept predviđa reguliranje načina rada i odlučivanja, strukturu buduće Vlade i parlamenta te kriteriji za raspodjelu dužnosti u vlasti. Osnovni kriterij za podjelu dužnosti bit će izborni rezultati, rekao je Račan nakon trosatnog sastanka predstavnika SDP-a, HSLS- a, HSS-a, IDS-a, LS-a i HNS-a. Račan i predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić najavili su da će šestorka potpisati koalicijski sporazum s ciljem osiguranja stabilne i čvrste Vlade i parlamenta. Sporazum će biti potpisan uoči imenovanja novog mandatara Vlade, a njegovi detalji bit će predstavljeni idućeg tjedna, rekao je Račan. ZAGREB - Predsjednički kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Mate Granić predstavio je u srijedu svoj predsjednički program. Naglasio je da aktualni sukobi u vrhu HDZ-a nanose veliku štetu njegovoj predsjedničkoj kampanji, te da će taj stav energično iznijeti i na današnjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a. Ako bude izabran za predsjednika Republike Granić će ostati u HDZ-u, ali bez ikakvih funkcija. Ostao je u HDZ-u, jer ne mijenja stranke, i jer vjeruje u viziju demokratski, europski orjentirane stranke, kakav, rekao je, HDZ sada nije. Napomenuo je da mu je smetala bahatost, arogancija, trijumfalizam i neriješavanje afera, te nepovlačenje moralnih konzekvenci. Uloga budućeg predsjednika Republike Hrvatske, smatra Granić, bit će upravljanje zemljom u mirnodopskim uvjetima. To je uloga običnog čovjeka otvorenog prema javnosti i tisku. Istaknuo je da na njega, ako bude izabran za predsjednika RH, nitko osim Ustava i zakona neće moći utjecati, i da će biti predsjednik svih građana. Naglasio je da će s ezalagati za parlamentarnu demokraciju u kojoj Vlada ima bitnu ulogu, a predsjednik određene ovlasti, i, istaknuo je, bio bi predsjednik koji bi prihvatio svaku odluku Hrvatskog državnog sabora. ZAGREB - Na sjednici Predsjedništva HDZ-a, kako se neslužbeno doznaje, očekuje se rasprava o sukobu u stranačkom vrhu koji, sudeći prema javnim nastupima stranačkih čelnika, kulminira u posljednje vrijeme. Sjednicu Predsjedništva HDZ-a, koja je započela u srijedu oko 14 sati, prije njezina završetka napustio je potpredsjednik stranke i kandidat na predsjedničkim izborima Mate Granić. Okupljenim novinarima izjavio je da je zatražio od Predsjedništva da se prestane sa svim sukobljavanjima. Ukoliko to ne bude učinjeno onda ću stvarno povući neke radikalne poteze, najavio je. Upitan koji bi to potezi mogli biti, Granić je novinarima odgovorio da će o tome biti vrlo brzo obavješteni. Kazao je da očekuje da će od Predsjedništva dobiti podršku svojim zahtjevima. Ocijenio da su mu posljednja zbivanja u stranci nanijela veliku štetu i da je to razlog što se Stipe Mesić, prema posljednjim anketama, praktički izjednačio s njime. ZAGREB - Nezavisni predsjednički kandidat Slaven Letica susreo se u srijedu, na svoj zahtjev, s ministrom obrane Republike Hrvatske Pavlom Miljavcem. Nakon sastanka Letica je novinarima rekao da je s ministrom Miljavcem razgovarao o mogućnostima bržeg priključenja Hrvatske "Partnerstvu za mir" i NATO-u, kao i o depolitizaciji i profesioinalizaciji Hrvatske vojske. Letica je istaknuo da se prilagodba Hrvatske vojske po kriterijima Partnerstva za mir i NATO-a može ostvariti najkasnije do kraja ove godine. Drži da su do sada problemi bili političke naravi i nova pobjednička koalicija imat će prilike ispuniti političke preduvjete za ostvarivanje toga projekta. Letica je rekao da su razgovarali i o smanjenju vojnog proračuna, o depolitizaciji Hrvatske vojske te o mogućnosti smanjivanja vojnog roka na šest mjeseci i služenju civilnog vojnog roka, kao i financiranju Hrvatskog vijeća obrane iz državnog proračuna. ZAGREB - Predsjednik Saveza udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga (SUDHOS) Velimir Kvesić optužio je predsjedničkog kandidata Ante Prkačina da se lažno u javnosti predstavlja kao general čime vrijeđa hrvatske dragovoljce i nanosi nepopravljivu štetu HOS-u. Kvesić je u srijedu na konferenciji za novinare ustvrdio da Prkačin nema čin ni Hrvatske vojske (HV), ni Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), ni Armije BiH. Dodao je da su Sektor za upravljanje osobljem u Personalnoj upravi Ministarstva obrane RH i Personalna uprava Ministarstva obrane Federacije BiH potvrdili da Prkačin nije časnik ni HV-a, ni HVO-a. Rekao je da SUDHOS oštro prosvjeduje zbog odluke predsjednika Sabora Vlatka Pavletića, privremeno na dužnosti predsjednika Republike, o priznanju činova pripadnicima partizanskih postrojba i časnicima bivše JNA. VARAŽDIN - "Iza mene je 30 godina borbe za Hrvatsku i u tome nisam pokleknuo. Ostvarili smo svoj san o neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj, a danas trebamo ostvariti državu u kojoj će svi biti jednaki pred zakonom i u kojoj će mladi imati perspektivu. Hrvatskoj treba novi politički govor i politika novog smjera", rekao je u utorak u Varaždinu na predizbornom skupu predsjednički kandidat koalicije SDP-a i HSLS-a Dražen Budiša. Ocijenio je da bi "24. siječnja trebali završiti ono što smo počeli 3. siječnja, kako bismo mogli ostvariti obećano". Istaknuo je da će, ako ga glasači podrže na predsjedničkim izborima, u četiri mjeseca učiniti za uvođenje Hrvatske u međunarodne integracije više nego što je HDZ učinio u proteklih deset godina. ZAGREB - Ustavni sud Republike Hrvatske u srijedu je na svojoj sjednici kao neosnovan odbacio prijedlog SDP-a za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Vladine uredbe o proglašenju 24. siječnja 2000. neradnim danom. Ustavni je sud utvrdio da je datum održavanja predsjedničkih izbora politička odluka Vlade, koja se ravna po načelima svrsishodnosti, a ne ustavnosti i zakonitosti, te da stoga Sud ne može odlučivati o tome bi li neki drugi datum izbora bio svrsishodniji. Ustavni je sud ustanovio da je Vlada bila ovlaštena odrediti da je dan održavanja izbora neradni dan, te da je nesumnjivo dužnost Vlade, s obzirom na istek mandata Sabora, bila da poduzme sve što je potrebno da se izbori uredno obave i da se omogući što veći izlazak birača. Neopravdanim stajalištem SDP-a Ustavni je sud ocijenio i stav da Vlada nije bila ovlaštena donijeti navedne propise, jer da se oni odnose na razradu Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. NEW YORK - Uoči početka neformalnih konzultacija Vijeća sigurnosti UN-a o izvješću glavnog tajnika Kofija Annana o Prevlaci, stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović uputio je u utorak pismo predsjedavajućem Vijeća, američkom veleposlaniku Richardu Holbrookeu. U pismu ponavlja poznata stajališta hrvatske vlade da se spor sa SRJ o Prevlaci može rješavati samo kao sigurnosno pitanje. "Sve dok jugoslavenska strana (...) nastavlja s pokušajima da se izmjeni postojeća međunarodna granica između Hrvatske i SRJ, Hrvatskoj se oduzima opravdani temelj za nastavak bilateralnih pregovora o trajnom rješenju sigurnosnog pitanja Prevlake", piše Šimonović. On u pismu Holbrookeu ocjenjuje da je otvaranje graničnih prijelaza Debeli Brijeg i Konfin pridonijelo jačanju međusobnog povjerenja s obje strane granice te ukupnoj stabilnosti. Nada se da će Vijeće sigurnosti slijedom toga djelovati kako bi se omogućio nesmetani pristup civilnom stanovništvu na cijelom području Prevlake uz mogućnost ribarenja i zemljoradnje. DEN HAAG - Haško tužiteljstvo od novih hrvatskih vlasti očekuje ispunjenje svih obveza, ali ne želi ni na koji način diktirati tempo kojim će to Hrvatska učiniti, kazao je u srijedu u Haagu glasnogovornik tužiteljstva Paul Risley. "Suradnja sa Sudom neophodni je korak naprijed za čitavu Hrvatsku - u smislu povratka u međunarodnu zajednicu i postajanja dijela multinacionalnih organizacija poput Europske unije i NATO-a, kao i primanja pomoći za razvoj i obnovu od međunarodnih organizacija poput Svjetske banke. Ljudi su u Hrvatskoj svjesniji toga nego li njezini vođe", rekao je Risley u razgovoru za agencije Hinu i Sense. To je, dodao je, očigledno važno pitanje za međunarodnu zajednicu, otklonivši da se radi o političkom pitanju. Upitan koji se koraci očekuju od novih vlasti, Risley je odgovorio da nije na tužiteljstvu da bilo što nameće. "Naše je pravo da kažemo da Hrvatska ne surađuje", kaže Risley, ali "ne možemo postavljati rokove ili diktate već je odluka na hrvatskoj vladi, prije reakcije Vijeća sigurnosti". ZAGREB - "Rat koji nismo htjeli, Hrvatska 1991." naslov je knjige akademika Davorina Rudolfa, koja je u srijedu predstavljena u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma HAZU. O knjizi su govorili Milan Ramljak, koji je bio potpredsjednik hrvatske Vlade u razdoblju o kojem piše autor, i direktor Nakladnoga zavoda Globus Tomislav Pušek. Govoreći o knjizi "Rat koji nismo htjeli", Ramljak je istaknuo da je to "stručna, znanstvena i memoarska sprega dokumenata od povijesne važnosti" te da ona predstavlja velik doprinos literaturi o novijoj hrvatskoj povijesti. Po Ramljakovim riječima, knjiga ukazuje "na korijene i ciljeve rata, njegove inicijatore i tko snosi odgovornost za rat koji se dogodio raspadom bivše Jugoslavije". "Ovo nije kronologija, nego sjećanje na vrijeme kad smo bili najdiscipliniraniji narod ovog dijela svijeta", rekao je akademik Rudolf, napomenuvši kako je knjigom, koju je napisao na osnovi beogradskih vrela, pokušao odgovoriti na pitanje tko je i zašto vodio rat protiv Hrvatske. ZAGREB - U humanitarnoj akciji "Kuna za Vukovar", koja se od 10. prosinca prošle godine provodila na zagrebačkom Trgu bana Jelačića - postavljenom "kućicom-najvećom kasicom" - prikupljeno je oko 107.000 kuna. Akciju je provodila udruga "Siniša Glavašević", u suradnji s oporbenim strankama i sindikatima. Pikupljenim novcem počet će se u Vukovaru graditi prvi multimedijski centar za mlade, izjavio je u srijedu novinarima Josip Kokić, predsjednik Udruge "Siniša Glavašević". Dodao je da će se s dolaskom nove vlasti u Hrvatskoj ta kućica srušiti jer, kako očekuje, "nova će vlast sustavno rješavati gospodarske probleme Vukovara". ZAGREB - Hrvatski robni izvoz na kraju prošle godine bilježi daljnje usporavanje, a deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom dostigao je 83 posto vrijednosti izvoza. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci vrijednost hrvatskog izvoza, izražena u američkim dolarima, iznosila je 3,86 milijardi dolara, što je za 8 posto manje nego u istom vremenu godine prije. Istodobno, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za 7,06 milijardi dolara ili za 9,2 posto manje nego u istom vremenu prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni, premda je zbog usporavanja robne razmjene smanjen za 10,6 posto, iznosi visokih 3,2 milijarde dolara. ZAGREB - Oporavak hrvatskog tržišta kapitala kojega je u studenom nagovijestila dionica Plive sa rastom od 25 posto nastavljen je i u prosincu. Na vrijednosti su dobila i oba indeksa, službeni indeks Zagrebačke burze Crobex i indeks Zagrebačke banke ZSI Gen. Kako su istaknuli brokeri Zagrebačke banke, rastu su najviše pridonijele dionice bankarskog sektora predvođene redovnom dionicom Zagrebačke banke kojom je u prosincu ostvaren najveći promet, gotovo polovina od 48,5 milijuna kuna ukupnog prometa Burze. U odnosu na studeni promet na Zagrebačkoj burzi porastao je 28 posto. Parlamentarni izbori, odnosno njihovi (očekivani) rezultati, imali su pozitivan utjecaj na hrvatsko tržište kapitala, kažu brokeri. Tako je primjerice, cijena redovne dionice Zagrebačke banke porasla u razdoblju od 7. prosinca 1999. do 7. siječnja 2000. za čak 49 posto. Izborne rezultate svi su inozemni ulagači ocijenili pozitivnim pomakom i sukladno tome smanjili ocjenu rizika ulaganja u Hrvatsku, čime je cijena dionica porasla. (Hina) td