ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je da se u slučaju Badela 1862. radi o 'opasnoj situaciji' koja bi mogla postati presedan, jer, drže u HUP-u, nije riječ o borbi za normalne uvjete poslovanja,
već o vlasničkim ambicijama pojedinaca. Apsurdno je da mali dioničari, koji nisu platili te dionice, prigovaraju Upravi zbog vlasničke strukture, a ona je zadužena za normalno poslovanje, rekao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević na konferenciji za novinare.
ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
ocijenila je da se u slučaju Badela 1862. radi o 'opasnoj situaciji'
koja bi mogla postati presedan, jer, drže u HUP-u, nije riječ o
borbi za normalne uvjete poslovanja, već o vlasničkim ambicijama
pojedinaca. Apsurdno je da mali dioničari, koji nisu platili te
dionice, prigovaraju Upravi zbog vlasničke strukture, a ona je
zadužena za normalno poslovanje, rekao je glavni ravnatelj HUP-a
Željko Ivančević na konferenciji za novinare.#L#
Tvrtka se našla pred stečajem, iako je još početkom prosinca uzorno
poslovala, isplaćivala plaće iznad prosjeka, a na novu Upravu, koja
radi manje od pet mjeseci, nitko nije imao prigovora, rekao je.
HUP se, istaknuo je, ne stavlja i ne želi se stavljati ni na čiju
stranu već se samo zalaže za legalan način poslovanja.
Ivančević smatra da je u primjeru Badela 1862 vidljiva i nebriga
države kao jednog od vlasnika tvrtke, jer mirovinski fond ima
manjinski udjel od 10-ak posto.
Generalni direktor Badela 1862. Mario Scherr je kazao da je 8.
prosinca nasilno prestala proizvodnja u Badelovu pogonu na
Žitnjaku akcijom grupe djelatnika na čelu s Antom Perkovićem.
Zabranili su ulazak u prostore tvornice ostalim radnicima-
neistomišljenicima te Upravi, a sve je kulminiralo zaposjedanjem
sjedišta Uprave, rekao je Scherr.
Uprava Badela 1862 najavljuje da će poduzeti sve pravne i zakonske
mogućnosti kako bi sudskim putem bila provedena privremena mjera i
deblokirala se tvornica te tako osigurao nastavak proizvodnje,
čiji je prestanak prouzročio velike štete. Scherr je tako iznio
podatak da su dosadašnje izravne štete 15 do 20 milijuna njemačkih
maraka, jer se u prosincu ostvarivalo 30 posto godišnje
proizvodnje. Ugroženi su i licencni ugovori sa stranim partnerima,
povjerenje banaka, komitenata i dobavljača, kazao je.
Predsjednik Uprave Badela 1862. napominje i da je u pogonima na
Žitnjaku uskladišteno 4 milijuna litara vina, koje se tijekom
prekida rada "ne njeguje", pa postoji mogućnost kvarenja, kao i da
se u krugu tvornice nalazi 4,5 milijuna litara 70 postotnog
alkohola, kojem u slučaju požara ne bi mogli prići vatrogasci.
Scherr je kazao kako je Uprava dobila podršku na prošlotjednoj
sjednici Nadzornog odbora te da sam Perković nikada nije spornim
ocijenio rad Uprave tvrtke. To, tvrdi Scherr, pokazuje da je
isključivo riječ o interesima za promjenom vlasništva nad
dionicama.
U ime zaposlenika, njih 150, koji žele raditi, predsjednica
novoosnovanog sindikata zaposlenika Badela 1862. "Neven" Marija
Džajo je kazala kako su oni "nasilno izbačeni sa Žitnjaka" jer se
nisu htjeli pridružiti Perkovićevoj skupini. "Ne može nam nitko
zabraniti pravo na rad, posebno jer prosvjed nema veze s radom već
isključivo s vlasničkim ambicijama", rekla je Džajo.
Na izravan upit o preseljenju Badelove proizvodnje u Čitluk, što
je, po tumačenju prosvjednika, bio glavni razlog blokade tvornice,
Scherr je odgovorio kako "se ne radi ni o kakvom preseljenju u BiH".
Pojasnio je da je postojala odluka Nadzornog odbora o zajedničkom
ulaganju Badela 1862. i Badel Bobite (u vlasništvu Marinka Sulića)
za tržište BiH, ali je Badel 1862. odustao od takvog aranžmana i
nema udjela u toj tvornici u Čitluku. Riječ je o licencnom ugovoru i
suradnji i pravu na korištenje imena, kao što to i Badel 1862. ima u
slučaju punjenja talijanskog "Stocka".
Kao potvrdu da se ne namjerava izmještati proizvodnja, uprava
iznosi i podatak da nova proizvodna linija, vrijedna 4 milijuna
DEM, stoji na Žitnjaku, a prosvjednici ne dozvoljavaju njezinu
montažu.
Scherr se osvrnuo i na otkaze 53-jici djelatnika, koji su
uslijedili, kazao je, silom odredbi Zakona o radu jer više od šest
radnih dana nisu bili na svojim radnim mjestima.
(Hina) kg db