ZAGREB, 10. siječnja (Hina)DEN HAAG - Suđenjem bivšem potpredsjedniku Hrvatske Republike Herceg-Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu, koje je počelo u travnju prošle godine, haški je sud u
ponedjeljak krenuo s ovogodišnjim radom. Već prvoga tjedna, uz nastavak procesa protiv Kordića i Čerkeza, u haškoj će se sudnici pojaviti i šestorica bosanskih Hrvata kojima se od kolovoza 1998. sudi za zločine u Lašvanskoj dolini, a poglavito za sudjelovanje u ahmićkom pokolju gdje je u travnju 1993. stradalo stotinu Muslimana. Predsjednik sudskog vijeća Antonio Cassese zakazao je za konac tjedna objavljivanje odluke o nedužnosti ili krivnji Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškića, Drage Josipovića, Dragana Papića i Vladimira Šantića. Tužiteljstvo je u studenome u završnoj riječi zatražilo kazne zatvora od osam do 30 godina. Ovoga tjedna sud će se baviti i žalbenim postupkom u slučaju Duška Tadića kojemu je prošle godine, za zločine nad Muslimanima i Hrvatima u Prijedoru, uvećana kazna zatvora na ukupno 25 godina zatvora, a o proširenju optužnice u utorak bi se trebali izjasniti i bosanski Srbi Radoslav Brđanin i general Momir Talić.MOSKVA - Čečeni su izgubili najmanje 100 boraca tijekom zadnja 24
ZAGREB, 10. siječnja (Hina)
DEN HAAG - Suđenjem bivšem potpredsjedniku Hrvatske Republike
Herceg-Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade
Mariju Čerkezu, koje je počelo u travnju prošle godine, haški je sud
u ponedjeljak krenuo s ovogodišnjim radom.
Već prvoga tjedna, uz nastavak procesa protiv Kordića i Čerkeza, u
haškoj će se sudnici pojaviti i šestorica bosanskih Hrvata kojima
se od kolovoza 1998. sudi za zločine u Lašvanskoj dolini, a
poglavito za sudjelovanje u ahmićkom pokolju gdje je u travnju
1993. stradalo stotinu Muslimana.
Predsjednik sudskog vijeća Antonio Cassese zakazao je za konac
tjedna objavljivanje odluke o nedužnosti ili krivnji Zorana,
Mirjana i Vlatka Kupreškića, Drage Josipovića, Dragana Papića i
Vladimira Šantića. Tužiteljstvo je u studenome u završnoj riječi
zatražilo kazne zatvora od osam do 30 godina.
Ovoga tjedna sud će se baviti i žalbenim postupkom u slučaju Duška
Tadića kojemu je prošle godine, za zločine nad Muslimanima i
Hrvatima u Prijedoru, uvećana kazna zatvora na ukupno 25 godina
zatvora, a o proširenju optužnice u utorak bi se trebali izjasniti i
bosanski Srbi Radoslav Brđanin i general Momir Talić.
MOSKVA - Čečeni su izgubili najmanje 100 boraca tijekom zadnja 24
sata u borbama s ruskom vojskom, navodi u ponedjeljak rusko
ministarstvo obrane, a prenosi agencija Itar- Tass.
Rusko topništvo i zrakoplovstvo uništili su nekoliko čečenskih
položaja, precizira isti izvor.
Rusi su istodobno potvrdili da su izgubili 26 vojnika, javila je
služba za tisak istočnog fronta u Čečeniji gdje su borci za
neovisnost nakon petka pokrenuli snažan protunapad.
MOSKVA - Ministar financija Mihail Kasjanov imenovan je u
ponedjeljak za prvog zamjenika premijera, a ministar za hitna
stanja Sergej Šojgu za potpredsjednika vlade, prenosi agencija
Interfax.
Kasjanov je zadužen za pregovore s međunarodnim financijskim
institucijama.
Šojgu, blizak privremenom predsjedniku Vladimiru Putinu, je na
čelu liste pro-Kremaljske stranke Jedinstvo koja je na izborima u
prosincu izbila na drugo mjesto, posebice zahvaljujući Putinovoj
podršci.
Jedan drugi bivši prvi zamjenik premijera Viktor Kristenko, koji je
nadgledao financije, imenovan je potpredsjednikom vlade.
Privremeni predsjednik i premijer Vladimir Putin sada ima sedam
potpredsjednika vlade (prema tri u prethodnoj ekipi) i jednog prvog
zamjenika premijera.
VATIKAN - Papa Ivan Pavao II zatražio je u ponedjeljak od
čovječanstva da novo tisućljeće počne "stoljećem solidarnosti" te
da sramne genocide i ratove prošlosti ostavi iza sebe.
Papa je u svojem godišnjem obraćanju diplomatima o "stanju svijeta"
izjavio je da je 20. stoljeće ostavilo različito i uglavnom
negativno nasljeđe.
Govoreći na francuskom, podsjetio je na "krvave ratove koji su
odnijeli milijune života i izazvali masivne egzoduse, sramne
genocide koji nas proganjanju u sjećanjima..."
Spomenuo je i "utrku u naoružanju koja je potaknula nepovjerenje i
strah, terorizam i etničke sukobe koji su uništili narode koji su
zajedno živjeli na istim prostorima..."
Dodao je da je globalizacija transformirala gospodarske sustave
stvaranjem neočekivanih mogućnosti rasta, ali je i "mnoge ljude
ostavila izvan puta napretka".
Čovječanstvo se mora "odreći idola poput blagostanja pod svaku
cijenu, materijalnog bogatstva kao jedine vrijednosti, znanosti
kao jedinog načina za razumijevanje stvarnosti", kazao je
pozivajući na veće poštivanje ljudskih prava, prevenciju sukoba i
miran dijalog između različitih kultura i vjera.
PRIŠTINA - Zračna luka u Prištini ponovno će se otvoriti za civilni
promet u utorak, priopćio je u ponedjeljak KFOR.
Civilni zračni promet bio je zatvoren od studenog na preporuku
francuskih istražitelja koji su tražili uzroke pada zrakoplova na
sjeveru Kosova. Zrakoplov je prevozio 24 humanitarna djelatnika
koji su u nesreći izgubili živote.
QUELUZ - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi "nije i neće ni
od koga tražiti dozvolu" da u Bruxelles pozove libijskog vođu
Moamera Gadafija, izjavio je on na konferenciji za novinare u
Portugalu.
Na upit o tom posjetu, Prodi je odgovorio da je to pitanje njegova
"autoriteta".
"Ne znam kad će doći do tog posjeta, ali smo o tome zadnjih tjedana i
mjeseci mnogo puta raspravljali", rekao je.
VILNIUS - Čelnik bjeloruske oporbe Semion Šaretski objavio je u
ponedjeljak da upravo u Litvi formira bjelorusku vladu u egzilu.
"Imenovali smo Grigorija Prokopoviča na dužnost državnog
odvjetnika. On je već pokrenuo istragu o nelegalnom preuzimanju
vlasti u Bjelorusiji od strane predsjednika Aleksandra Lukašenka",
rekao je Šaretski.
Bjeloruska oporba ima za cilj "ne samo dokazati nelegalni karakter
Lukašenkova režima nego ga i okončati", dodao je.
Pozdravio je pokretanje nezavisnog bjeloruskog radija koji program
emitira iz Litve.
Šaretski, bivši predsjednik bjeloruskog parlamenta koji je
raspušten 1996. godine odlukom predsjednika Lukašenka, napustio je
zemlju prije tri godine zbog straha od mogućeg uhićenja.
NEW DELHI - Indija je u ponedjeljak objavila da nije dobila zahtjev
za izdavanje političkog azila Karmapi lami, jednom od najviših
tibetanskih vjerskih vođa, koji je prošlog tjedna stigao u tu
zemlju nakon što je pobjegao s Tibeta.
"Nismo dobili nikakav službeni zahtjev" za izdavanje političkog
azila trećem lami po vjerskoj hijerahriji , rekao je glasnogovornik
indijskog ministarstva vanjskih poslova.
(Hina) ii