HELSINKI, 10. siječnja (Hina/AFP) - Sedam kandidata, od kojih četiri žene, borit će se za glasove birača na predsjedničkim izborima u Finskoj zakazanim za nedjelju, 16. siječnja, dok bi se drugi krug izbora, ako do njega dođe, trebao
održati 6. veljače.# Socijaldemokratski predsjednik na odlasku Martti Ahtisaari, na dužnosti od 1994. godine, neće se kandidirati. On je, podsjetimo, tijekom finskog predsjedanja EU uspješno obavljao ulogu posrednika u sukobu na Kosovu. Prema ispitivanjima javnog mišljenja najviše izgleda za pobjedu ima centristički kandidat Esko Aho s 36 posto glasova ispitanika. Slijedi ga ministrica vanjskih poslova Tarja Halonen iz Socijaldemokratske stranke kojoj bi glasove moglo pokloniti oko 30 posto glasača. Kandidatkinja Liberalne stranke i bivša posebna izaslanica glavnog tajnika UN-a u BiH Elizabeth Rehn zasad uživa podršku devet posto biračkog tijela. Ankete pokazuju da bi kandidatkinja Konzervativne stranke i predsjednica parlamenta Riitta Uosukainen dobila devet posto glasova. Kandidatkinja Zelenih i zastupnica u europskom parlamentu Heidi Hautala uživa potporu tri posto birača dok nezavisni kandidat i
HELSINKI, 10. siječnja (Hina/AFP) - Sedam kandidata, od kojih
četiri žene, borit će se za glasove birača na predsjedničkim
izborima u Finskoj zakazanim za nedjelju, 16. siječnja, dok bi se
drugi krug izbora, ako do njega dođe, trebao održati 6. veljače.#
Socijaldemokratski predsjednik na odlasku Martti Ahtisaari, na
dužnosti od 1994. godine, neće se kandidirati. On je, podsjetimo,
tijekom finskog predsjedanja EU uspješno obavljao ulogu posrednika
u sukobu na Kosovu.
Prema ispitivanjima javnog mišljenja najviše izgleda za pobjedu
ima centristički kandidat Esko Aho s 36 posto glasova ispitanika.
Slijedi ga ministrica vanjskih poslova Tarja Halonen iz
Socijaldemokratske stranke kojoj bi glasove moglo pokloniti oko 30
posto glasača.
Kandidatkinja Liberalne stranke i bivša posebna izaslanica glavnog
tajnika UN-a u BiH Elizabeth Rehn zasad uživa podršku devet posto
biračkog tijela.
Ankete pokazuju da bi kandidatkinja Konzervativne stranke i
predsjednica parlamenta Riitta Uosukainen dobila devet posto
glasova.
Kandidatkinja Zelenih i zastupnica u europskom parlamentu Heidi
Hautala uživa potporu tri posto birača dok nezavisni kandidat i
deklarirani euroskeptik Ilka Hakalehto može računati na dva posto
glasova.
Bivši sindikalni čelnik i zastupnik frakcije "Skupine preporod"
Risto Kuisma bi, prema izjašnjavanju građana, dobio tek jedan posto
glasova birača.
Ako dođe do drugog kruga izbora, predviđa se da bi Aho pobjedio s 54
posto glasova dok bi Tarji Halonen svoje povjerenje poklonilo 46
posto birača.
Od otvaranja predsjedničke kampanje prošlog tjedna, predsjednički
kandidati su na svojim istupima najviše spominjali rat u Čečeniji,
ulazak Finske u NATO kao dugoročni cilj, te mogući povratak pod
finsko okrilje Karelije - područja koje je bivši SSSR anektirao
nakon Drugog svjetskog rata.
U središtu rasprava je i nova ravnoteža unutar vlasti između
predsjednika države i vlade uspostavljena najnovijom promjenom
ustava.
Prema novom zakonu, koji stupa na snagu 1. ožujka nakon preuzimanja
predsjedničke dužnosti, smanjuju se ovlasti šefa države na
unutrašnjopolitičkom planu jer će premijera imenovati parlament.
Predsjednik zadržava sve dosadašnje ovlasti glede vanjske politike
koju će krojiti u suradnji s premijerom.
U zemlji koja se diči jednakošću muškaraca i žena i u političkom
životu teško da će jedna žena pobjediti na izborima, iako su se kao
vodeće u anketama donedavno izmjenjivale Elizabeth Rehn i Riitta
Uosukainen.
Od pet milijuna stanovnika pravo glasa im četiri milijuna ljudi.
Finsku trenutačno vodi kolicija "duga" (desnica-ljevica)
socijaldemokratskog premijera Paava Lipponena.
(Hina) vk rt