RFI 9. I. TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 9. I. 2000. Iz tiska (...)Kako rekosmo, druga velika tema u francuskim tjednicima je Rusija. 'Zagonetka Putin', 'Tko je Putin?', 'Treba li se plašiti Putina?' - naslovi su na koje nailazimo na naslovnicama. Što, dakle, o vjerojatnom Jeljcinovom nasljedniku pišu francuski dnevnici? Mogli bismo reći da se sve svodi na ono što je već toliko puta rečeno. Dopisnik lista 'Le Point' ističe da je Putin pred samo pet mjeseci bio potpuno anoniman političar, Jeljcinova marioneta, a da je danas najpopularniji čovjek u Rusiji. Svoj uspjeh vršitelj dužnosti predsjednika Rusije ima zahvaliti Čečeniji, točnije vojnoj intervenciji u ovoj ruskoj republici. Za sada nitko ne spominje eventualni poraz Putina na predsjedničkim izborima, koji će se održati u mjesecu ožujku, međutim, prema riječima poljskog analitičara Nikolaja Petrova, čije riječi prenosi 'Le Point', od dolaska na vlast, Putin nije igrao ulogu koja mu je povjerena, ulogu predsjednika vlade. Do održavanja predsjedničkih izbora on će morati pokazati da je sposoban rješavati i druge probleme, jer moglo bi se uspostaviti da vojni uspjesi, ako dotad uopće poprime konkretne obrise, nisu dovoljni, ističe Petrov. Glavna sposobnost Putina jest u tome što je objasnio Rusima da su živjeli u iluziji da nemaju neprijatelja i da su to skupo platili. Ako se ništa ne učini, Rusija će postati drugorazredna sila i mi se s time ne možemo pomiriti. U tim riječima Putina prepoznalo se mnogo Rusa koji sanjaju o obnovi svoje zemlje. Ne tako davno Rusi su toliko sanjali o Zapadu, istom onom Zapadu kojeg drže odgovornim za sadašnje nevolje. Putin je to osjetio i iskoristio kako bi pridobio simpatije naroda. Washingtonu, Parizu, Berlinu i Londonu sada više ništa drugo ne preostaje nego da prisustvuju nemoćni ratu u Čečeniji i posvećenju cara Putina, zaključuje novinar 'Le Pointa'. U prikazu novog prvog čovjeka Rusije novinari 'L'Expressa' naglašavaju da je Putin na sebe preuzeo ulogu obnovitelja ruske države koja je sposobna ispuniti svoje obveze prema građanima. Pitanje je međutim ima li on dovoljno financijskih sredstava da ostvari ovu ambiciju. Rat u Čečeniji mogao bi biti poguban za Rusiju na financijskom planu. Dosad intervencija je financirana novcem što ga je kroz poreze prikupio Jevgenij Primakov, nekadašnji premijer. Putin bi mogao lošu financijsku situaciju u zemlji kompenzirati zaoštravanjem odnosa sa Zapadom. Sve u svemu, zaključak novinara 'L'Expressa' jest da su Rusi u 2000. godinu ušli predvođeni zagonetnim šefom. Iz lista 'L'Evenement du Jeudi' izdvajamo članak pod naslovom 'Rusija pod čizmom tajnih službi'. Autor teksta piše: U političkoj pustinji tajne službe su jedine sposobne uspostaviti red i koheziju, a s obzirom na to da je polazište KGB, ne znamo hoće li im poći za rukom izgraditi demokratsku Rusiju. U svakom slučaju, to je njihova namjera i Putin je to jasno rekao. Možemo konstatirati da iza scene postoji mehanizam koji privrednim vlastima daje glas i volju. Ponovno realna vlast nema lica, zaključuje se u osvrtu na političku situaciju u Rusiji. (RFI)