WASHINGTON, 9. siječnja (Hina/AFP) - Strahovit sudar naše galaksije - Mliječne staze, u kojoj je Sunčev sustav, i njezine susjede Andromede značit će siguran kraj našeg svijeta, no znanstvenici se odveć ne zabrinjavaju: gorostasi bi
se mogli sudariti tek za tri milijarde godina.
WASHINGTON, 9. siječnja (Hina/AFP) - Strahovit sudar naše
galaksije - Mliječne staze, u kojoj je Sunčev sustav, i njezine
susjede Andromede značit će siguran kraj našeg svijeta, no
znanstvenici se odveć ne zabrinjavaju: gorostasi bi se mogli
sudariti tek za tri milijarde godina. #L#
Iako je slika Mliječne staze na nebu svima dobro poznata, priroda
toga bjelkastog, maglovitog i nepravilnog diska koji obuhvaća
cijelo zvjezdano nebo dugo je bila nerazjašnjena.
Stari Rimljani mislili su da je nastala od kapljica mlijeka božice
Junone, koje je iscurilo dok je dojila Herkula.
Prvi ju je kroz dalekozor opazio Galilej, koji je otkrio da obuhvaća
mnoštvo zvijezda koje se ne mogu opaziti golim okom.
U člancima objavljenim u časopisu "Science" analizira se
istraživanje o nemirnoj povijesti te galaksije, jedne od stotinu
milijardi u svemiru.
Vidljivi dio Mliječne staze čini milijardu zvijezda koje tvore dva
spiralna diska, duga oko sto tisuća svjetlosnih godina (svjetlosna
godina je 9400 milijardi kilometara). Ti diskovi, sastavljeni od
plina i zvijezda, različitom brzinom kruže oko jezgre koju čini
nakupina starih zvijezda bogatih metalima.
Takav složeni ustroj navodi na pomisao da je galaksija nastala
povećanjem plinovite međuzvjezdane materije od bazena malenih
satelitskih galaksija, a taj je proces počeo nedugo nakon Velikog
praska prije dvanaest milijardi godina.
No najveći dio materije koja tvori Mliječnu stazu zapravo je
nevidljiv. Ta "crna materija" čini golemi prsten koji okružuje
vidljivi dio galaksije. Prsten je dvadeset puta veći od vidljivog
dijela galaksije i sadržava 95 posto njezine ukupne mase.
Sastav toga tamnog prstena je nepoznat i još zadaje brige
astrofizičarima. Prema nekim teorijama, čine ga smeđi patuljci,
nekadašnje zvijezde i hipotetičke elementarne čestice.
Središte galaksije, koje je 28 tisuća svjetlosnih godina udaljeno
od našega Sunca, tajnovito je područje, mjesto složenoga
međusobnog djelovanja ioniziranih plinovitih oblaka, nakupina
mladih zvijezda i onoga što znanstvenici smatraju "supermasivnom"
crnom rupom.
To čudovište u gravitacijskom propadanju, koje je tako gusto da se
ni svjetlost ne može iz njega izvući, već je progutalo masu zvijezda
i plina dva milijuna puta veću od našega Sunca.
Na kraju, iako su spajanja gorostasa na Wall Streetu dobar znak, u
svemiru znače sigurnu smrt galaksija. Na takvo je nasilno umiranje
osuđena naša Mliječna staza, koju će polako uništavati njezina dva
puta veća susjeda Andromeda.
Andromeda, koja je udaljena 2,5 milijuna svjetlosnih godina,
približava se brzinom od petsto tisuća kilometara na sat, a ta je
brzina to veća što su dva gorostasa bliža jedan drugome.
Dvije će galaksije najprije proći jedna mimo druge na vrlo maloj
udaljenosti, ali će zbog goleme gravitacijske mase njihovih
prstenova od "crne materije" Andromeda zgnječiti i izobličiti
Mliječnu stazu toliko da se ova više neće moći prepoznati.
Po mišljenju astrofizičara Johna Dubinskog iz kanadskog Instituta
za teorijsku astrofiziku, sudar će se dogoditi za tri milijarde
godina.
S obzirom na razmak između zvijezda, neće biti izravnih sudara,
nego će se nebo jako osvijetliti zbog tisuća eksplozija masivnih
zvijezda od kojih će nastati supernove i zbog pada kometa. "Usred
noći moći će se čitati novine uz svjetlo zvijezda", jamči astronom
Francois Schweizer iz Opservatorija "Carnegie" u Pasadeni
(Kalifornija).
(Hina) vra dgk