TAŠKENT, 8. siječnja (Hina/AFP) - Uzbekistanski predsjednik Islam Karimov (61), koji se nada osvojiti još jedan predsjednički mandat u toj srednjoazijskoj republici s 24,3 milijuna stanovnika, u nedjelju će se suprotstaviti gotovo
nepoznatu protukandidatu, vrlo pomirljivom prema aktualnoj vlasti.
TAŠKENT, 8. siječnja (Hina/AFP) - Uzbekistanski predsjednik Islam
Karimov (61), koji se nada osvojiti još jedan predsjednički mandat
u toj srednjoazijskoj republici s 24,3 milijuna stanovnika, u
nedjelju će se suprotstaviti gotovo nepoznatu protukandidatu, vrlo
pomirljivom prema aktualnoj vlasti.#L#
Nekada prvi tajnik uzbekistanske stranke komunista, današnji
predsjednik Uzbekistana, poveo je zemlju u neovisnost proglasivši
je nakon raspada bivšeg SSSR-a 31. kolovoza 1991. Otada je Karimov
neprestance na vlasti, a sudeći prema predizbornim ispitivanjima
očekuje ga 99 posto glasova i nema razloga strahovati od svoga
protivnika Abdulhafiza Džalalova.
Bivši pak čelnik ideologije centralnog komiteta uzbekistanke KP,
Džalalov (52), profesor je filozofije i predsjednik Narodne
demokratske stranke (nasljednice KP) i zastupnik u parlamentu.
"Islam Karimov zaslužuje biti drugi put izabran", kaže sam Džalalov
koji vlastitu kandidaturu pojašnjava potrebom jačanja procesa
demokratizacije u toj zemlji smještenoj između Kirgistana,
Tadžikistana, Turkmenistana i Kazahstana.
Čini se da Džalalov i ne gaji istinskih predsjedničkih ambicija i
nepoznat je većini od 12,5 milijuna birača, u zemlji u kojoj 75
posto stanovništva čine Uzbeci, 7 posto Rusi, dok su preostali
Tadžici, Kazaci i Tatari.
Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), koja je
parlamentarne izbore održane u prosincu ocijenila nedemokratskima
i nelegitimnima - pobijedila je vladajuća stranka uz odaziv birača
od 90,03 posto - odbila je za nedjelju uputiti promatrače. OESS
ocjenjuje da se biračima i ne nudi istinski izbor.
Većina birača i ne dvoji mnogo oko odluke komu dati svoj glas.
"Džalalov i ne bi bio dobar predsjednik. On je filozof i bivši
marksist", riječi su jednog mehaničara.
"Karimov je jaka ličnost. Zahvaljujući njegovoj čvrstoj ruci, moći
će se oduprijeti islamistima i neće nas snaći sudbina susjednih nam
Afganistana i Tadžikistana, koji trpe građanski rat", smatra
profesor glazbe Rahim Malikov.
Karimovljevu neumoljivu represiju nad svime što zamiriše na
islamski fundamentalizam, podupire, čini se, uvjerljiva većina.
Takvog mišljenja nisu i udruge za zaštitu ljudskih prava. Nekoliko
je desetaka militantnih islamista ubijeno u zatvoru tijekom 1999.,
potvrdio je u listopadu zadnji predsjednik uzbekistanske udruge za
ljudska prava Talib Jakubov. Udruga za ljudska prava optužuje
aktualnu vlast i za gušenje slobode tiska.
Karimov, koji optužuje muslimane da ga žele svrgnuti s vlasti, dao
je uhititi stotine muslimana pod optužbom da simpatiziraju oružane
islamisitičke skupine, primjerice Wahabite.
Bruto domaći proizvod Uzbekistana iznosi 870 dolara po stanovniku,
a trećina izvoza otpada na poljoprivredne proizvode, poglavito
pamuk. Raspolaže s više od 2 milijarde kubika rezervi plina, 2
milijarde tona rezervi ugljena i više od 350 milijuna tona naftnih
rezervi te izvozi i velike količine zlata.
Godine 1993. Uzbekistan napušta ćirilićno pismo i usvaja latinično
u obliku u kojem ga koristi Turska i time ulazi u turkofonu zonu. Od
1994. članica je Partnerstva za mir NATO-a, a od 1996. potpisnica
sporazuma o partnerstvu i suradnji s Europskom unijom.
(Hina) rt ii