ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Državno izborno povjerenstvo objavilo je devet pravovaljanih kandidatura za predsjednika Republike Hrvatske. Objavljujemo kraće životopise predsjedničkih kandidata.
ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Državno izborno povjerenstvo objavilo
je devet pravovaljanih kandidatura za predsjednika Republike
Hrvatske. Objavljujemo kraće životopise predsjedničkih
kandidata.#L#
DRAŽEN BUDIŠA (kandidat koalicije SDP-HSLS) rođen je 25. srpnja
1948. u Drnišu. Godine 1967. upisao je studij filozofije i
sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je
1976. Objavio je 40-tak znanstvenih i stručnih radova, pretežno iz
hrvatske kulturne povijesti.
Bio je na čelu hrvatskog studentskog pokreta, a nakon slamanja
Hrvatskog proljeća, prvi je uhićen (11. prosinca 1971.) i kao
prvooptuženi osuđen na kaznu strogog zatvora od četiri godine koju
u cijelosti izdržava u zatvorima u Staroj Gradiški i u Lepoglavi.
Bilo mu je 19 godina zabranjeno putovati u inozemstvo, a putovnicu
dobiva tek koncem 1989. Od 1971. do nastanka političkog pluralizma
u Hrvatskoj ima važnu ulogu u oporbenim krugovima, jedan je od
organizatora masovnijeg opozicijskog nastupa poslije 1971. -
prosvjedne akcije pred Saborom 10. prosinca 1988.
U proljeće 1990. izabran je za predsjednika Hrvatske socijalno-
liberalne stranke, bio je kandidat na predsjedničkim izborima
1992. U dva je saziva bio zastupnik u Zastupničkom domu. Bio je i
član hrvatske Vlade od kolovoza 1991. do veljače 1992.
Oženjen je i otac tri sina.
ANTE ĐAPIĆ, (kandidat koalicije HSP-HKDU) rođen je 22. kolovoza
1958. u Čaprazlijama (BiH. Osnovnu školu, gimnaziju i Pravni
fakultet pohađao je u Osijeku. Pravne znanosti magistrirao je na
splitskom Pravnom fakultetu. Od početka demokratskih promjena
aktivno se uključio u politiku kao jedan od osnivača HDZ-a iz koje
istupa prije prvih demokratskih izbora i uključuje se u osnivanje i
obnovu Hrvatske stranke prava. Na Prvom općem saboru HSP-a 1991.
bio je izabran za člana predsjedništva, a nakon ubojstva Ante
Paradžika biva izabran za dopredsjednika i načelnika ratnog
stožera HOS-a. Godine 1993. obnaša dužnost člana Glavnog stana HSP-
a i glasnogovornika, a 1996. izabran je za predsjednika HSP-a. Kao
zastupnik HSP-a u Hrvatskom državnom saboru obnašao je dužnost
predsjednika radnog tijela HDS-a u dva mandata 1992.-1995. i 1995.-
1999. Na izborima 3. siječnja 2000. izabran je za saborskog
zastupnika na listi HSP-HKDU u 4. izbornoj jedinici.
Oženjen je, otac jednog djeteta.
MATE GRANIĆ, (predsjednički kandidat HDZ-a) rođen je 19. rujna
1947. u Baškoj Vodi. Medicinski fakultet završio je na Zagrebačkom
sveučilištu 1971. godine, specijalist je interne medicine, a
naslov doktora znanosti dobio je 1980. Od 1975. radio je u Zavodu za
dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac" u
Zagrebu.
Od 1989. obavljao je više javnih dužnosti.
Do izbora za potpredsjednika Vlade RH 1991. bio je redovni profesor
te dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od 31. srpnja 1991. obnaša dužnost potpredsjednika Vlade, a na istu
dužnost ponovno je imenovan 13. kolovoza 1992. i 3. travnja 1993.
Kao potpredsjednik Vlade RH uz ostalo je bio zadužen za zdravstvo,
socijalnu skrb, prosvjetu, kulturu, šport, znanost i vanjske
poslove. Bio je voditelj izaslanstava hrvatske Vlade na niz
međunarodnih konferencija i sastanaka.
Ministar je vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Oženjen je i otac troje djece.
ANTE LEDIĆ, (neovisni kandidat) rođen je 12. listopada 1939. u
Aržanu pokraj Imotskog. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
diplomirao je 1968.
Početkom 60-tih bio je prvak i rekorder države u skoku u dalj i
desetoboju te vice prvak Balkana. Karijeru vrhunskog atletičara
morao je prekinuti zbog ozljede tetive.
Od 1988. tehnički je direktor uspješnog zagrebačkog poduzeća
Zrinjevac. Pokretač je brojnih sportskih i društvenih
manifestacija, osmislio je i organizirao izgradnju i obnovu
brojnih športskih i drugih objekata.
Nikada nije bio član ni jedne političke stranke, premda je uvijek
imao velikog utjecaja u političkim zbivanjima.
Godine 1989. u Ledićevoj se klijeti na Plješivici sastaju hrvatski
domoljubi i rade na organiziranju hrvatskih državotvornih snaga i
pokretu za hrvatsku neovisnost. Od prvih dana sudjelovao je u
Domovinskom ratu. Uključen je u niz humanitarnih akcija, član je
Hrvatske bratske zajednice.
Oženjen je i otac dvoje djece.
SLAVEN LETICA, (neovisni kandidat), rođen je 28. lipnja 1947. u
Podgori. Završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu, a doktorirao
1983. s temom "Faktori rasta i mogućnosti racionalizacije
zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj". Profesor je na katedri za
medicinsku sociologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Bio je osobni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske 1990/91.,
a to je mjesto napustio na osobni zahtjev.
Predsjednik je Europskog pokreta Hrvatske (četiri godine),
kolumnist "Globusa".
Napisao je niz knjiga, a član je američke sociologijske
asocijacije, te Europskog društva za medicinsku sociologiju.
Oženjen je i ima dva sina.
TOMISLAV MERČEP, (kandidat Hrvatske pučke stranke) rođen je 28.
rujna 1952. u Borovu Naselju. Završio je Višu građevinsku školu u
Osijeku.
Nikada nije bio član Saveza komunista Jugoslavije. Izabran je za
prvog predsjednika HDZ-a za općinu Vukovar, kao i za sekretara
narodne obrane općine Vukovar. Do napuštanja HDZ-a bio je član
njezina Glavnog odbora.
Bio je zastupnik u Županijskom domu Sabora.
Predsjednik je Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata,
Udruge hrvatskih dragovoljaca umirovljenika Domovinskog rata i
predsjednik Hrvatskog državotvornog zbora.
Počasni je građanin grada Gospića, općine Šestanovac te mjesnog
odbora Brod na Kupi kao i počasni predsjednik brojnih športskih
kolektiva i društava.
Po vjeri je rimokatolik, a po narodnosti Hrvat.
Sudionik je Domovinskog rata i svih demokratskih promjena u državi
Hrvatskoj.
U prosincu prošle godine izabran je za predsjednika Hrvatske pučke
stranke.
Oženjen je i otac troje djece.
STIPE MESIĆ, (kandidat stranaka oporbene četvorke HSS, HNS, LS i
IDS) rođen je 24. prosinca 1934. u Orahovici. Diplomirao je na
Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je istaknuti
studentski lider i zastupnik u Saboru Socijalističke Republike
Hrvatske.
Zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću proveo je godinu dana na
robiji u Staroj Gradiški. Godine 1990. bio je tajnik HDZ-a i
predsjednik prve Vlade Republike Hrvatske. Odlukom Sabora RH
postaje članom Predsjedništva SFRJ, a predsjednik Predsjedništva
SFRJ bio je do 5. prosinca 1991. kada je dao ostavku.
Do drugih izbora u Hrvatskoj bio je predsjednik Izvršnog odbora
HDZ-a. Za predsjednika hrvatskog Sabora izabran je 1992.
Nezadovoljan politikom HDZ-a, 1994. napušta stranku i osniva
političku stranku Hrvatske nezavisne demokrate. Smijenjen je s
dužnosti predsjednika hrvatskog Sabora.
S dijelom članstva HND-a 1997. ulazi u Hrvatsku narodnu stranku i
postaje izvršni dopredsjednik HNS-a.
Oženjen je, otac dvoje djece.
ANTE PRKAČIN, (kandidat Nove Hrvatske) rođen je 14. studenoga 1953.
u Slavonskom Brodu. Studirao je Fakultet petrokemije u Sisku i
Ekonomski fakultet u Slavonskom Brodu.
Na početku demokratskih promjena priključuje se Hrvatskoj
demokratskoj stranci (HDS) i postaje zastupnik u prvom sazivu
Hrvatskog sabora. Zastupnik je bio i u drugom sazivu Sabora.
Domovinski rat Prkačina zatiče u Slavonskom Brodu. Već po najavi
srpske agresije kao saborski zastupnik uključuje se u pripreme za
obranu Hrvatske i postaje zapovjednikom antiterorističke i
diverzantske postrojbe za posebne namjene.
Koncem 1991. priključuje se Hrvatskoj stranci prava i imenovan je
načelnikom Glavnog stožera HOS-a.
U BiH, 1992. sudjeluje u prvim pokušajima stvaranja zajedničkog
zapovjedništva Armije BiH i HVO-a, a u jesen 1992. bio je član
zajedničkog zapovjedništva HVO-a i Armije BiH. U HSP-u je bio do
1995., a 30. listopada 1999. postaje jedan od utemeljitelja i prvi
predsjednik stranke Nova Hrvatska.
Oženjen je i otac dvoje djece.
ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ, (neovisni kandidat) rođen je 1928. u Blatu na
Korčuli. Školovao se u Dubrovniku i Splitu, Pravni fakultet i
magisterij završio u Zagrebu, a doktorat pravnih znanosti stekao je
u Ljubljani.
Bio je dekan Pravnog fakulteta i rektor Sveučilišta u Zagrebu,
ministar vanjskih poslova u Vladi demokratskog jedinstva Republike
Hrvatske, te prvi hrvatski veleposlanik pri UN-u. Sada je ministar
pravosuđa Republike Hrvatske.
Član je većeg broja međunarodnih organizacija, a jedan je od
utemeljitelja svjetskog viktimološkog društva čiji je bio i
predsjednik. Autor je i urednik većeg broja znanstvenih knjiga i
radova.
(Hina) sšh sšh