ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Državno izborno povjerenstvo službene će rezultate parlamentarnih izbora održanih 3. siječnja, kako je najavljeno, objaviti u drugoj polovici siječnja. Naime, izbori se trebaju ponoviti u nedjelju, 16.
siječnja, na 11 biračkih mjesta u Hrvatskoj. Nakon toga počinju teći rokovi za prigovore, i to 48 sati za prigovore Povjerenstvu, nakon toga još 48 za prigovor protiv rješenja Povjerenstva. Ustavni sud potom ima 48 sati za rješavanje žalbi.
ZAGREB, 6. siječnja (Hina) - Državno izborno povjerenstvo službene
će rezultate parlamentarnih izbora održanih 3. siječnja, kako je
najavljeno, objaviti u drugoj polovici siječnja.
Naime, izbori se trebaju ponoviti u nedjelju, 16. siječnja, na 11
biračkih mjesta u Hrvatskoj. Nakon toga počinju teći rokovi za
prigovore, i to 48 sati za prigovore Povjerenstvu, nakon toga još 48
za prigovor protiv rješenja Povjerenstva. Ustavni sud potom ima 48
sati za rješavanje žalbi. #L#
Kako Ustav određuje da se prvo zasjedanje domova održava najkasnije
20 dana nakon provedbe izbora, tako bi se, prema nekim procjenama,
novi saziv Zastupničkog doma mogao konstituirati u prvoj polovici
veljače.
Potvrđuju to i riječi predsjednika SDP-a Ivice Račana, kojeg
kaolicijski partneri ističu kao budućeg predsjednika Vlade.
"Situacija ne dozvoljava predugački vakuum vlasti. Na žalost, ako
se budu poštivali svi (ustavni) rokovi, nova vlada neće biti
formirana prije 10. veljače", izjavio je, kako prenosi Reuters,
Račan u razgovoru za strane medije.
Tada bi, naime, trebali biti poznati i rezultati predsjedničkih
izbora koji će se održati 24. siječnja, a ne dobije li tada ni jedan
kandidat natpolovičnu većinu drugi će se krug održati 7. veljače.
U Zastupnički će dom na konstituirajućoj sjednici, uz procjenu da
će s liste za dijasporu ući šest zastupnika, sjesti 151 zastupnik
(140 ih se biralo u Hrvatskoj, pet zastupnika autohtonih
nacionalnih manjina i šest dijaspore).
Najviše zastupnika - 71 u Sabor će ući će sa zajedničke liste SDP-a i
HSLS-a, 46 s listi HDZ-a, 24 s koalicijske liste stranaka četvorke
(HSS, LS, IDS, HNS), te pet s liste HSP-HKDU.
Ti se rezultati temelje na neslužbenim rezultatima izbora i
neslužbenom izračunu podjele zastupničkih mandata D'Hondtovom
metodom.
Primjenom neslužbenog izračuna na imena s kandidacijskih listi
koje su socijaldemokrati i liberali istaknuli u 10 izbornih
jedinica, od ukupno 71 mjesta SDP-u bi pripala 44, HSLS-u 24, dva
PGS-u i jedno SBHS-u (strankama koje su sudjelovale na zajedničkoj
listi u VIII., odnosno IV. izbornoj jedinici).
Od ukupno 140 zastupnika koliko ih se biralo u Hrvatskoj HDZ bi
dobio 40 zastupničkih mjesta. No, ukupno bi HDZ mogao biti
pojedinačno najjača stranka sa 46 zastupnika. Prema još nepotpunim
rezultatima glasovanja hrvatskih državljana koji nemaju
prebivalište u Hrvatskoj HDZ vodi sa 85,59 posto glasova, i
osvojila bi svih šest mjesta koliko se procjenjuje da bi ih iz
dijaspore ušlo u Sabor primjenom tzv. nefiksne kvote.
Od stranaka četvorke, prema poretku i imenima na kandidacijskim
listama, najviše mjesta - 16 - dobio bi HSS, IDS bi imao četiri
zastupnika, a po dva LS i HNS. Od pet mjesta s liste HSP-HKDU četiri
dobiva HSP, a jedno HKDU.
U sastavu Zastupničkog doma ipak će doći do promjena imena s obzirom
da će niz kandidata s liste, pogotovo SDP-a i HSLS-a, ući u izvršnu
vlast i njene čelne pozicije što je nespojivo sa zastupničkom
dužnošću. Tako će npr. netko s liste SDP-HSLS u I. izbornoj jedinici
zamijeniti i samog budućeg premijera Ivicu Račana.
Do promjena će, vjerojatno, doći i u sastavu drugog saborskog doma -
Županijskog doma. Nitko ne može biti istodobno zastupnik u
Zastupničkom i Županijskom domu, izričita je Ustavna odredba koja
se odnosi i na nekoliko kandidata koji su osigurali ulazak u novi
saziv Zastupničkog doma, a trenutno su aktivni zastupnici u
Županijskom. Takav je slučaj npr. i s prvim na listi HSLS-SDP u
Osječko-baranjskoj županiji Vilimom Hermanom, ili SDP-ovcem
Ivanom Ninićem, ili HSS-ovcima Božidarom Pankretićem, Zvonimirom
Sabatijem, Željkom Pecekom.
(Hina) bn/bm dd