ŠV LE TEMPS 4.1.IZBORI U RH-OBEĆANJA

ŠVICARSKA LE TEMPS 4. I. 2000. Hrvatska oporba obećava pravu demokraciju i teške dane "Odbacivanje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ, stranka pokojnog predsjednika Franje Tuđmana) bit će barem zaslužno što je u Hrvatskoj ujedinilo oporbu obilježenu dubokim i starim podjelama. Hrvatska se oporba dade izraziti čarobnom formulom: savez udvoje više savez učetvoro čine savez ušestoro... Doista, s jedne je strane blok koji čine dvije glavne oporbene stranke, Socijaldemokratska partija (SDP) i Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), dok je na drugoj savez četiriju manjih stranaka, Narodne stranke (HNS), Seljačke stranke (HSS), Liberalne stranke i Istarske demokratske stranke. SDP okuplja bivše hrvatske komuniste, ali se smatra europskom i umjerenom socijaldemokratskom strankom. Stranka je čak primljena u Socijalističku internacionalu. HSLS pak okuplja mnoge bivše sudionike 'hrvatskog proljeća' iz 1971., prvog nacionalističkog prosvjeda u bivšoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Dvije stranke žele ponuditi alternativu lijevog centra. No prije samo nekoliko mjeseci, SDP je optužio HSLS da je odveć susretljiv prema HDZ-u. Naprotiv, stranke iz 'saveza četvorice' jesu 'povijesne' stranke iz razdoblja prije Drugoga svjetskog rata koje su obnovljene 1991. One rado ispovijedaju umjereni nacionalizam. Na izbornom mjestu u predgrađu Zagreba, Darinko, 25-godišnji student, neovisni promatrač iz građanske udruge Gong, odbacuje kategorije ljevice i desnice: 'Sve treba promijeniti. Hrvatska mora prekinuti s nacionalizom i otvoriti se Europi. Svi smo razočarani onime što je postala neovisna Hrvatska.' Istarski, ali i slavonski regionalisti stali su na stranu oporbe. Hrvatska je zapravo zemlja koja je obilježena dubokim kulturnim razlikama, napose između zagrebačkog područja i Slavonije koji su okrenuti prema srednjoj Europi i sredozemne obale. Centralistički nacionalizam HDZ-a napose je loše prihvaćen u područjima kao što je Istra. Za sada ništa nije dovelo u pitanje jedinstvo i odlučnost oporbe, ali bi pripreme predsjedničkih izbora predviđenih za 24. siječnja mogle otkriti suparništvo osobnih interesa. Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša već je obznanio svoju kandidaturu, a moguće je da SDP neće istaknuti svog kandidata, već će poduprijeti Budišu, tražeći zauzvrat mjesto premijera. Najveći bi uspjeh mogla doživjeti malena Narodna stranka (HNS) koja ističe kandidaturu vrlo popularnog Stipe Mesića. Bivši član komunističke stranke, a zatim HDZ-a, Stipe Mesić je bio zadnji predsjednik zajedničkog predsjedništva socijalističke Jugoslavije, dok je rat počinjao bješnjeti Hrvatskom. Veliki tvorac hrvatske neovisnosti, Stipe Mesić odlučno je prekinuo s nacionalizmom Franje Tuđmana i HDZ-a te postao osamljeni promatrač i veliki kritičar hrvatske političke pozornice. Mnogi oporbeni pristaše ne skrivaju svoju naklonost prema Stipi Mesiću kao predsjedniku i Ivici Račanu kao premijeru. No program oporbe ne obećava čarobnu sutrašnjicu. Naime, predviđa se niz strogih mjera kojima će se popraviti katastrofalno stanje u gospodarstvu. Snježana Novak, 40-godišnja Zagrepčanka ovako oslikava stanje nekoliko sati prije zatvaranja biračkih mjesta: 'HDZ ne može dobiti izbore, osim ako ne bude masovne prijevare. U tom će slučaju svi Zagrepčani izići na ulice. No dobije li oporba, nećemo jako slaviti jer znamo da su pred nama teški dani'", iz Zagreba izvješćuje Jean-Arnaud Derens.