PRIVREMENI SPORAZUM NA SNAZI OD 1. SIJEČNJA

Piše: Igor Ilić ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - U utorak, 1. siječnja 2002., na snagu stupa Privremeni sporazum između Hrvatske i Europske unije kojim se aktiviraju trgovinske i prometne odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).#L# Da bi na snagu stupio SSP potrebno je da ga, nakon što su to učinili hrvatski Sabor i Europski parlament, još ratificiraju parlamenti svih država članica Europske unije. To bi razdoblje moglo potrajati do dvije godine, pa kako trgovinski i prometni dio, koji otvara put ka zoni slobodne trgovine između Hrvatske i EU-a, ne bi morao čekati, zaključen je Privremeni sporazum. To je omogućeno činjenicom da su trgovinska pitanja, koja čine tzv. Prvi stup EU-a, za razliku od unutarnjih poslova i pravosuđa te zajedničke vanjske i sigurnosne politike, u isključivoj nadležnosti Europske zajednice. Nakon čina potpisivanja SSP-a 29. listopada 2001. u Luksemburgu, on je ratificiran u hrvatskom Saboru početkom prosinca, a zatim i 12. prosinca u Europskom parlamentu. Kako je postupak ratifikacije na razini Europske unije nešto složenije prirode, pa zapravo još nije okončan, postoji odredba u Privremenom sporazumu koja kazuje da on stupa na snagu 1. siječnja bez obzira dovrši li se do tada postupak njegove ratifikacije. Da bi ga europska strana u cijelosti potvrdila, potrebno je da ga još ratificira i Vijeće ministara Europske unije. To će vjerojatno biti učinjeno na njegovom prvom sastanku u 2002., 28. siječnja, pa bi Privremeni sporazum i formalno stupio na snagu 1. ožujka. Privremeni sporazum obuhvaća sve odredbe SSP-a koje se odnose na slobodno kretanje roba. Što se tiče Europske unije, on će formalizirati trgovinske olakšice koje za Hrvatsku postoje od odluke o dodjeli jednostranih mjera slobodne trgovine u prosincu 2000. U praksi, to znači da će tržišta članica Europske unije biti u cijelosti otvorena za uvoz bez carine iz Hrvatske industrijske robe, uključujući tekstil i čelik, svih prerađevina poljoprivrednih proizvoda te poljoprivrednih proizvoda osim goveđeg mesa i proizvoda ribarske industrije za koje, kao i u slučaju vina, postoje određene kvote. Hrvatski su pregovarači bili svjesni da je režim ribljih kvota za Hrvatsku objektivno malen i da se možda metodom odugovlačenja pregovora u tom smislu moglo dobiti više, no ističu da je za Hrvatsku gotovo jednako važno kao sadržaj bilo i vrijeme postizanja sporazuma budući da za nekim zemljama kandidatima Hrvatska u sklapanju sporazuma o pridruženom članstvu zaostaje gotovo čitavih deset godina. U obrnutom smjeru, dakle bescarinski režim kretanja robe iz zemalja Europske unije u Hrvatsku, uvodit će se postupno kroz prijelazna razdoblja, ovisno o vrsti i osjetljivosti proizvoda za hrvatsku stranu, sve do potpune liberalizacije šest godina nakon stupanja na snagu SSP-a, što bi zapravo prema predviđenom tijeku događaja značilo negdje potkraj 2008. Za neke proizvode, poput automobila, za koje ne postoji i osjetljivost za hrvatsko gospodarstvo, odmah se uvodi nulta stopa carine. U Europskoj komisiji tvrde da gospodarski dio SSP-a s Hrvatskom nedvojbeno nudi najliberalniji režim koji je jedna država koja sklapa sporazum o pridruživanju s EU-om mogla dobiti. Privremeni sporazum uključuje i odredbe vezane za konkurenciju i pomoć države, za intelektualno vlasništvo, gospodarsku suradnju, autorska prava, administrativnu carinsku suradnju i promet. Provođenje Privremenog sporazuma nadzirat će tzv. Privremeni odbor u kojemu su predstavnici obje ugovorne strane koji odluke donose konsenzusom, dakle bez preglasavanja. U Europskoj komisiji čvrsto vjeruju da od prvog trenutka njegova provođenja neće nastati problemi slični onima u slučaju Makedonije koja je SSP potpisala nešto ranije od Hrvatske. U makedonskom slučaju Privremeni je sporazum na snagu stupio 1. srpnja 2001., no već nakon dva tjedna počele su se javljati poteškoće, jer je makedonska strana nastavila naplaćivati određene carinske pristojbe na dio proizvoda iz EU-a. Europska će unija pomno pratiti provedbu kako SSP-a u cjelini tako i njegova trgovinskog i prometnog dijela uokvirenog u Privremenom sproazumu. Već tijekom proljeća očekuje se prvo cjelovitije izvješće o tijeku provedbe SSP-a s Hrvatskom. Izvješće će biti sačinjeno od četiri dijela: razvoja političkog stanja u Hrvatskoj, gospodarskih pokazatelja, tijeka provedbe SSP-a i financijske pomoći. Dosadašnji razvoj situacije oko procesa stabilizacije i pridruživanja pokazuje da EU dosljedno primjenjuje individualni pristup prema državama obuhvaćenim procesom. Hrvatska i Makedonija su potpisale SSP, no dok makedonski sporazum, zbog nestabilnih prilika u toj zemlji, još uvijek čeka na ratifikaciju europske strane, ratifikacija SSP-a s Hrvatskom već je gotovo obavljena. Za SRJ još se nije počela raditi studija o izvedivosti pregovora, a to bi se moglo dogoditi najranije u proljeće 2002. U slučaju Albanije pregovori o sporazumu trebali bi započeti u ožujku 2002. Bosna i Hercegovina još nije ispunila uvjete niti za ustroj konzultativne radne skupine za pripremu studije o izvedivosti. (Hina) ii maš