LJUBLJANA, 29. prosinca (Hina) - Slovenski predsjednik Milan Kučan ostat će politički aktivan i nakon što mu iduće godine završi drugi puni petogodišnji mandat, ali još nije jasno u kojoj funkciji jer mu sadašnji ustav ne dopušta još
jednu kandidaturu na izborima u studenom 2002. godine.
LJUBLJANA, 29. prosinca (Hina) - Slovenski predsjednik Milan Kučan
ostat će politički aktivan i nakon što mu iduće godine završi drugi
puni petogodišnji mandat, ali još nije jasno u kojoj funkciji jer mu
sadašnji ustav ne dopušta još jednu kandidaturu na izborima u
studenom 2002. godine.#L#
"I političari imaju svoj rok trajanja, ali dolazi vrijeme kad će
biti potrebno spojiti elan nove generacije s iskustvom i mudrošću
starih, a tu će biti mjesta i za mene", izjavio je Kučan u
novogodišnjem razgovoru za televizijsku postaju POP-TV, dodajući
da će sadašnji mandat odraditi do kraja i da trenutačno ne razmišlja
o preuzimanju neke političke stranke.
Kučanu i politički oponenti iz stranaka desnog centra priznaju
zasluge za gotovo bezbolni odlazak iz bivše SFRJ, ali ga s druge
strane zbog dugotrajne karijere (dva puna i jedan skraćeni
predsjednički mandat), te istaknutog mjesta koje je zauzimao u
Sloveniji dok je bila socijalistička republika u okviru SFRJ
(predsjednik CK SK) smatraju stožernim čovjekom "snaga
kontinuiteta" i preprekom za nastavak reformsih procesa u politici
i ekonomiji.
"O Kučanu možemo misliti što hoćemo, ali on nije djelovao stranački
s predsjedničkog položaja", tvrdi s druge strane Dušan Kumer,
tajnik Udružene liste socijalnih demokrata, stranke koju je Kučan
vodio do 1990. kad je pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim
izborima.
Drugo mišljenje imaju socijaldemokrati (SDS) Janeza Janše koji su
nedavno zatražili ustavne promjene čiji bi cilj bio onemogućiti
Kučanovu "produženu karijeru" decidiranim člankom koji bi
zabranjivao treći predsjednički mandat čak i u slučaju da do njega
dođe nakon pauze od nekoliko godina ili mjeseci. Sadašnja ustav ne
dopušta samo treći uzastopni mandat.
Uz predsjedničke izbore u studenom u Sloveniji će politički događaj
2002. svakako biti i kongres vladajućih liberalnih demokrata (LDS)
krajem siječnja.
Janez Drnovšek već je odlučio da će se ponovno kandidirati za mjesto
predsjednika stranke, no nejasan je njegov odnos prema kandidaturi
za predsjednika države, što bi moglo ugroziti mir u samoj stranci i
vladajućoj koaliciji.
Sloveniju zato u slijedećoj godini očekuju velike odluke jer je
jasno da je upravo neupadljiva kohabitacija 60-godišnjeg Kučana i
10 godina mlađeg Drnovšeka do sada jamčila politički mir i "malo
čudo pod Alpama".
Eskalacija političkih napetosti jačat će u prvoj polovici godine i
u vezi sa strateškim odlukama oko privatizacije banaka i većeg
dijela državne imovine.
Nije nepoznato da Kučan i Drnovšek o tome imaju različite stavove
jer je prvi za strateško povezivanje s globalnim kapitalom i
slovensko uključivanje u obnovu jugoistočne Europe, dok Drnovšek
govori da se na taj način želi spriječiti liberalizacija tržišta
kapitala u samoj Sloveniji i otežati transparentnost
privatizacijskih procesa koji su se već dogodili.
Vanjskopolitičke teme bit će u 2002. među Slovencima u drugom planu
jer je i najavljeno završavanje procesa pregovora s Europskom
unijom o punopravnom članstvu u 2004. godini moguće tek u drugoj
polovici godine, a kampanja za predsjedničke i lokalne izbore tada
će biti u punom tijeku.
(Hina) fl maš