KH: U 2001. OSTVARENI ZNAČAJNI IZDAVAČKI PODUHVATI

ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - U protekloj godini u Hrvatskoj su ostvareni mnogi značajni nakladnički poduhvati od drugoga sveska Akademijine edicije "Hrvatska i Europa" i "Hrvatskih gradova na starim planovima i vedutama" te trećega sveska "Hrvatske enciklopedije" do pretiska knjige "Glagolski fragmenti Ivana Berčića" i "Časoslova Farnese" te prvoga sveska "Leksikona stranih pisaca". #L# Projekt "Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost", što ga je HAZU pokrenula u početku 90-ih godina sadržavat će pet velikih svezaka enciklopedijskoga formata o cjelokupnosti hrvatske povijesti i kulture, hrvatskom narodnom indentitetu i državnosti od prvih početaka do danas. Edicija je prvenstveno namijenjena stranim znanstvenicima i čitateljima u svrhu predstavljanja Hrvatske svijetu kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje. Drugi svezak "Srednji vijek i renesansa (XIII.-XVI. st.), koji je predstavljen 25. travnja, sadrži priloge 39 uglednih stručnjaka za pojedina područja i oko 550 ilustracija u boji popraćenih legendama te osam povijesnih karata. Nakon kapitalnih djela "Descriptio Croatie" i "Descriptio Bosnae et Herzegovinae" član-suradnik HAZU-a Mirko Marković objavio je još jedno značajno djelo - "Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama" u izdanju AGM-a, koje je predstavljeno 5. lipnja. Ta knjiga na 723 stranice sa 65 hrvatskih gradova, od Iloka do Dubrovnika, i 380 planova i veduta prva cjelovitije obrađuje planove i vedute hrvatskih gradova. Planove i vedute hrvatskih gradova, koje su radili strani majstori, ali i hrvatski renesansno- barokni grafičari i bakroresci od 16. do 19. stoljeća, autor je namijenio svima koje zanima kulturna prošlost hrvatskih gradova. HAZU je, uz ina izdanja, objavila tri značajna pretiska. Zbornik hrvatskih crkvenih napjeva "Cithara Octohorda - komentari i studije", faksimilni je pretisak trećeg izdanja objavljenog u Zagrebu 1757., osvjetljava osam skupina napjeva za različite prigode - za Došašće, Božić, korizmu, Uskrs, za nedjelje kroz godinu, za blagdane Djevice Marije, za blagdane svetaca i za pokojne. Prva dva izdanja Zbornika objavljena su 1701. i 1723. u Beču. "Časoslov Farnese" s minijaturama jednog od najvećih renesansnih majstora Julija Klovića molitvena je knjiga koju je Klović za svoga mecenu rimskoga kardinala Farnesea oslikavao punih devet godina - od 1573. do 1546. HAZU je pretisak tog čuvenog djela, čiji se original čuva u Pierpont Libraryju u New Yorku, objavila u suizdavaštvu s austrijskom izdavačkom kućom ADEVA, koja je do sada izdala više od stotinjak vrhunskih pretisaka. Knjiga "Glagoljski fragmenti Ivana Berčića u Ruskoj nacionalnoj biblioteci", objavljena kao faksimil, dio je iznimnoga hrvatskog kulturnog blaga, koje je prikupio glagoljaš i filolog Ivan Berčić (1824.-1870.) od 1867. prvi član tadašnje JAZU. Nakon Berčićeve prerane smrti, njegov je otac kompletnu zbirku ponudio JAZU, ali ona nije mogla namaći 600 fiorina, pa je zbirku otkupila carska Javna biblioteka u Petrogradu. Tako je s Berčićevom zbirkom ta biblioteka postala najbogatija biblioteka glagoljskih rukopisa izvan Hrvatske. Berčićeva zbirka glagoljskih rukopisa u Petrogradu sastoji se od pet cjelovitih rukopisa iz 15. i 16. stoljeća, 154 fragmenta i 53 teksta napisana kurzivom. "Svjedok u slici", naslov je početkom ljeta objavljene u Matici hrvatskoj knjige rasprava ugledne povjesničarke umjetnosti i sveučilišne profesorice Vere Horvat Pintarić, koja iz slika i kipova poznatih umjetnika dvadesetog stoljeća iščitava, ne samo značaj moderne umjetnosti, nego i vrijeme u kojem su stvaraoci živjeli ili su ga svojim djelima predviđali. Objavljivanjem trećega sveska Hrvatske enciklopedije, koja je predstavljena 5. listopada, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" dovršio je više od četvrtine posla na tom velikom nacionalnom projektu. Treći svezak (Da-Fo) u kojem je glavni članak Domovinski rat, ima 792 stranice standardnog enciklopedijskog formata, 6751 članak iz 124 struke, a u njihovoj izradbi sudjelovalo je 370 suradnika. Novi glavni urednik Hrvatske enciklopedije, nakon Dalibora Brozovića, postao je poznati leksikograf August Kovačec. Zagrebački izdavač Algoritam predstavio je prvo hrvatsko izdanje "Guinnessove knjige rekorda" u kojoj se našlo i nekoliko rekorda iz Hrvatske. Ta knjiga i sama je rekorder - najprodavanija je knjiga na svijetu te je prevedena 23 jezika. Hrvatski autori napisali su svega nekoliko "Povijesti filozofije" pa su takva izdanja u nas vrlo rijetka. Stoga vrijedi zabilježiti istoimenu knjigu (predstavljenu 17. prosinca u Splitu) nadbiskupa splitsko-makarskoga u miru Frane Franića, koja je nastala na osnovi predavanja koje je održao kao profesor povijesti filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Knjiga je podijeljena u šest dijelova. Najveći dio knjige zauzima skolastika, a obrađen je i razvoj suvremene filozofske misli. U prvom dijelu obrađuje se život i djelo pojedinog filozofa, a zatim pregledno iznosi što pojedini filozofski smjer ili škola poučavaju te na kraju daje kritička prosudba i vrijednosni sud. Nakon prošlogodišnjeg dugo očekivanog izdanja Leksikona hrvatskih pisaca, Školska knjiga je potkraj godine objavila i predstavila 21. prosinca prvi svezak dvosvečanog Leksikona stranih pisaca na kojem je radilo pune tri godine 140 hrvatskih i stranih stručnjka. To je treće izdanje, nakon 1961. i 1968., Leksikona stranih pisaca, ali znatno obimnije. Dok je prvi obradio 605 pisaca, u novom su na osnovi nove koncepcije obrađena 2634 svjetska pisca. Leksikon obuhvaća golemo razdoblje pisane književne riječi, od Homera do pisaca rođenih 1969. Sam kraj godine, nakon dvadesetogodišnje autorove zabrane, obilježit će otvaranje pisane ostavštine jednog od najvećih hrvatskih književnika Miroslava Krleže. Nadamo se da će ta obimna ostavština biti idućih godina pretočena u nove knjige - značajne za hrvatsku kulturu. (Hina) mc