ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Velika javna poduzeća, kao INA, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske željeznice i iduće će godine biti nositelji investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, a Vlada će jednu posebnu sjednicu u siječnju
posvetiti upravo trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.
ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Velika javna poduzeća, kao INA,
Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske željeznice i iduće će godine
biti nositelji investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, a Vlada će
jednu posebnu sjednicu u siječnju posvetiti upravo trgovačkim
društvima u državnom vlasništvu. #L#
INA, HEP i HŽ svoje će investicije u idućoj godini pokriti dijelom
iz vlastite emisije, a dijelom i povećanjem svoje razine
zaduženosti. Upravo zbog planiranih visokih investicija u
infrastrukturi, kao npr. cestogradnji i energetici, u Vladi
procjenjuju da se recesija na svjetskom tržištu ne bi toliko
trebala odraziti na Hrvatsku.
No, jedno od važnih pitanja kada je riječ o javnim poduzećima o
kojemu će Vlada uskoro odlučivati je i pitanje Narodnih novina,
poduzeća u kojem se tiska i istoimeni službeni list Republike
Hrvatske, te razni obrasci i tiskanice.
U Vladi ne žele takvu vrstu monopola, jer se npr. neke tiskanice
tiskaju čak u Sloveniji. Tako neke neslužbene informacije iz Vlade
govore da bi se Narodne novine, kao službeni list, priključile
Vjesniku, dok bi se tiskara Narodnih novina privatizirala.
U slučaju da Vlada prihvati taj prijedlog, Narodne novine izlazile
bi kao poseban prilog lista Vjesnik.
Inače, kao službeni list Narodne novine izlaze dva puta tjedno, a
ove će godine izići oko 120 brojeva. Narodne novine tiskaju se u
više od 23.000 primjeraka, a u njima se objavljuju svi doneseni
zakoni, rješenja i odluke Hrvatskog sabora i Vlade, odluke Ustavnog
suda, i slično.
Narodne novine posluju dosta uspješno, ali na poslovanje se odrazio
i gubitak monopola u tiskanju tiskanica. Tako su npr. Narodne
novine 1999. ostvarile skoro 30 milijuna kuna dobiti nakon
oporezivanja, ali je dobit pala na 12,8 milijuna kuna u prošloj
godini.
Prvi komentari govore da bi priključenje Narodnih novina Vjesniku
bilo dobro rješenje i za Vjesnik, list u državnom vlasništvu kojega
Vlada nema namjeru privatizirati.
Država će, nakon sanacije, biti i većinski vlasnik Slobodne
Dalmacije. Vlada je, naime, u listopadu na sjednici u Splitu
donijela odluku o dokapitalizaciji Slobodne, a po posljednjim
informacijama Uprava se u najvećoj mjeri uspjela nagoditi sa svim
vjerovnicima. Ostaje ipak problem malih dioničara i zaposlenika,
odnosno sudskih sporova koji će biti i najveći problem za konačno
rješenje.
U Banskim dvorima namjeravaju nakon konsolidacije ponuditi dio
dionica malim dioničarima i zaposlenicima, a ostatak prodati.
Postoji i mogućnost da mali dioničari i zaposlenici postanu i
većinski vlasnici, ako se npr. njima nakon konsolidacije ponudi 25
posto dionica, a potom iskoriste i mogućnost osnivanja zatvorenog
investicijskog fonda i tako kupe još 25 posto dionica.
No ne bude li spremnosti za takva rješenja, spominje se mogućnost
stečaja i potom prodaje Slobodne. U stečajnom bi se postupku,
naime, riješio niz naslijeđenih problema Slobodne Dalmacije, kao i
problem sudskih tužbi koje bi, inače, opterećivale i bile velika
nesigurnost za budućeg kupca.
(Hina) bn ds