ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - "Obljetnice su, da posudimo sintagmu, zaštita 'protiv kratkog pamćenja', vrijedno je zabilježiti ih i obrazložiti", izjavio je akademik Ivo Frangeš u povodu 40. godišnjice "Foruma" - mjesečnika Razreda za
književnost HAZU-a.
ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - "Obljetnice su, da posudimo sintagmu,
zaštita 'protiv kratkog pamćenja', vrijedno je zabilježiti ih i
obrazložiti", izjavio je akademik Ivo Frangeš u povodu 40.
godišnjice "Foruma" - mjesečnika Razreda za književnost HAZU-a.
#L#
Po ocjeni Ive Frangeša, jednoga od prvih urednika časopisa, u
tradiciji hrvatskih književnih časopisa "Forum" svojim
dugotrajnim djelovanjem zauzima posebno mjesto.
Podsjetivši na četrdesetu obljetnicu (1961.) njegove najave i
razrade koncepcije (Miroslav Krleža, Marijan Matković i Petar
Šegedin), te pojave prvoga broja, u siječnju 1962., Frangeš
napominje kako je takav jubilej rijetko dosegnut u hrvatskoj
književnoj periodici, a među časopisima koje je potaknuo Krleža,
svako jest.
"Plamen" je izlazio 1919., "Književna republika" od 1924. do 1928.,
"Danas" 1934., "Pečat" 1939.-1940., a "Forum" od 1962. Samo su
splitske "Mogućnosti" (pokrenute 1954. u nakladi Matice hrvatske)
nadmašile "Forumove" godine.
Frangeš se sjeća kako se šezdesetih godina prošloga stoljeća Krleža
svake nedjelje sastajao s književnicima i intelektualcima, mahom
članovima Akademije - Marijanom Matkovićem, Petrom Šegedinom,
Ervinom Šinkom, Franjom Tuđmanom, Ivom Frangešom, Gustavom
Krklecom i, povremeno, drugima, u kavani hotela "Esplanade".
"Skupina je imala svoj stalan stol (Stammtisch). Ne sjećam se je li
bio okrugao. Neformalni sastanci, razgovori, trajali su od 12 do 15
sati. Glavnu riječ vodio je, naravno, Krleža, zatim agilni Marijan
Matković. Sastancima bi se katkad pridružili Krležini prijatelji,
na proputovanju kroz Zagreb (najčešće Marko Ristić i Bratko
Kreft)", podsjetio je.
Po njegovim riječima Krleža je predložio da se pod okriljem
Akademije pokrene književno glasilo, misleći na dvoje: da časopis
bude bolje zaštićen i da se istakne uloga Zagreba, odnosno
Hrvatske, u književnom i kulturnom životu ondašnje Jugoslavije.
Postupio je tako i kad je 1950. uspio osnovati Leksikografski
zavod, a ne zaboravimo da je u Zagrebu već postojala bogata
enciklopedijska tradicija (Mate Ujević), dodao je.
"Vanjski izgled, oprema časopisa, ostvareni su u Majstorskoj
radionici Krste Hegedušića", napomenuo je.
"Naziv časopisa isticao je njegovo demokratsko usmjerenje. Kao što
latinska riječ forum znači trg, mjesto sastajanja i neprisiljena
razgovora, tako je slobodno književno susretište htjelo biti
glavno obilježje glasila. Koliko je ono stvarno i bilo, u pojedinim
razdobljima, može se raspravljati. Stoji činjenica da su brojni
hrvatski književnici upravo u 'Forumu' objavili začetke svojih
romana, pripovijedaka, drama; da se na njegovim stranicama mogao
pratiti razvoj poezije, esejistike, putopisa, književne kritike",
rekao je hrvatski povjesničar književnosti i stilist Ivo Frangeš.
Navodi da je Krleža u prvom i drugom broju "Foruma" objavio treći
dio romana Banketa u Blitvi, a da je od trećeg broja počeo u
nastavcima objavljivati roman Zastave.
"Činjenica je da je časopis donosio priloge naših književnika i
obavještavao svijet o nama, ali i da su svjetske umjetničke
aktualnosti, u prijevodima i raspravama, nalazile odjeka u
hrvatskoj javnosti; jer 'Forum' je djelovao dvosmjerno. Upravo to
usmjerenje časopis je zadržao do danas", izjavio je.
"Živimo danas, pišemo danas, ne možemo biti ni ljudi jučerašnjice
ni sutrašnjice. (...) Mi smo uvijek u danas, budućnost ili prošlost
opisujemo, doživljujemo s iskustvom našeg vremena", napisao je to
prvi i dugogodišnji urednik "Foruma" Marijan Matković, a kako
napominje Frangeš, vrijedi to i za nas današnje.
Nakon Matkovićeve smrti (1985.) urednici "Foruma" bili su Marin
Franičević, Rafo Bogišić, zatim, sve do danas, Dubravko Jelčić i
Slavko Mihalić.
"Moramo reći da je časopis nezaobilazan kad su u pitanju velike
obljetnice hrvatske književnosti ili sjećanja. Navedimo samo
primjere iz prošlih triju (dvobroja) 'Foruma' 2001: 'Marulićeva
obljetnica u kongresnoj knjižnici u Washingtonu' ili 'Prvak
hrvatske književnosti (Ranko Marinković)', 'Klasik protiv volje
(Ivan Slamnig)'. Vrlo su uspjele stranice prijevoda značajnih
stranih autora; zatim 'Forumovi' pregledi i ocjene iz hrvatskog
pjesništva, proze, glumišta", rekao je Frangeš.
Smatra da je časopis i u presudnu desetljeću za hrvatsku povijest, a
to znači za hrvatsku književnost i kulturu uopće, bio otvoren
raspravljanju o aktualnim kulturnim zbivanjima i pojavama. Preko
njega u svijet književnosti ušli su brojni pisci srednjeg, mladog
pa i najmlađeg naraštaja, rekao je, dodavši kako se slobodno može
očekivati da će "Forum" nastaviti tradiciju informiranja, čuvajući
dosegnuti dignitet umjetnosti.
(Hina) ta mc