NJ 26.XII.-DPA-BALKAN SE INTEGRIRA A JOŠ NERIJEŠENO ALBANSKO PITANJE

NJEMAČKA DPA 26. XII. 2001. Neriješeno albansko pitanje opterećuje mir na Balkanu "Deset godina poslije početka krvavog raspada Jugoslavije, Balkan izlazi iz oluje. Gospodarski interesi koji prelaze granice i perspektiva europske integracije pokretač su približavanja susjednih država Hrvatske, Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, koje su bile poprišta višegodišnjega rata. Put u smjeru pomirbe otvoren je tek izručenjem srpskog vladara Slobodana Miloševića iz Beograda, koji slovi kao glavni krivac za desetljeće nasilja. Sada se između Beograda, Zagreba i Sarajeva pregovara o novim pravilima igre u politici i diplomaciji. 'Odnosi između Zagreba i Beograda ne pogađaju samo obje strane, važni su za stabilnost u cijeloj jugoistočnoj Europi', izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula za prvog posjeta njegovog jugoslavenskog kolege Svilanovića Zagrebu. Reformski političar Svilanović nije hrvatskim političarima želio dati očekivanu ispriku za zločine Miloševićevog režima. Beograd je prije toga ipak vratio zbirku umjetnina opljačkanu iz teško razorenog hrvatskog grada Vukovara, što je shvaćeno kao gesta dobre volje. Došlo je do pomaka i u povratku izbjeglica. Od prošle godine UN-ov je ured za pomoć izbjeglicama (UNHCR) prvi put u Bosni i Hercegovini zabilježio povratak većih skupina izbjeglica u područja gdje su od rata u manjini. A prema podacima UNHCR-a u Beogradu, više od 57 tisuća ljudi do sada se vratilo iz Jugoslavije u Hrvatsku. Oko 13 tisuća daljnjih od ukupno 400 tisuća hrvatskih Srba, prema podacima hrvatskog ministarstva obnove, podnijelo je zahtjev za povratak. Većina ih je izbjegla kad su hrvatske postrojbe 1995. oslobodile područja u Hrvatskoj pod okupacijom Srba. No smirivanje Balkana zasjenjuje neriješeno albansko pitanje. Nejasna politička budućnost pretežno Albancima naseljenog Kosova i mirovni plan za Makedoniju kojega vlada u Skopju provodi bez oduševljenja, ostavljaju u regiji dvije bačve baruta. U proljeće bi novo nasilje albanskih podzemnih skupina moglo postati gorivo novog kruga sukoba, boje se promatrači. Radi se o pitanju kako će daleko ići samoopredjeljenje Albanaca i hoće li u slučaju Kosova dobiti traženu vlastitu državnost. Iako su Albanci s više od šest milijuna ljudi jedna od najvećih narodnosnih skupina na Balkanu, ipak žive razdvojeno u više država. Izvan republike Albanije do nedavno su imali status često ponižavane manjine. Matična republika slaba je država koja slovi kao sirotište Europe. Tek je nasilje pobunjeničkih skupina donijelo na dnevni red međunarodne politike albanske zahtjeve 1998. na Kosovu i 2001. u Makedoniji. 'To je vrlo opasna pouka', kaže jedan zapadni diplomat s dugogodišnjim balkanskim iskustvom. Zapadni mirovni posrednici nazivali su Makedoniju prije ustanka milicija OVK uzornim sustavom suživota narodnosnih skupina na Balkanu. Ratna opasnost na vidiku trebala je iznova definirati državu u roku od nekoliko tjedana. Sada su Albanci državotvorni narod i uživaju široka kulturna i politička prava, ali za sada samo na papiru. Na susjednom Kosovu Albanci su zajedno s manjim narodnosnim skupinama dobili samoupravu. No ona neće početi početkom iduće godine, samo zato što se vodeći političari ogorčeno bore za vlast. Za sada je popunjen samo položaj predsjednika parlamenta. Dobio ga je Nexhat Daci, suborac umjerenog albanskoga vođe Ibrahima Rugove. Daci je od međunarodnih predstavnika u autonomnoj pokrajini Kosovu na jugu Jugoslavije još prije stvaranja vlade zatražio suzdržanost. 'Idemo u 2002. godinu. Vaša uloga trebalo bi biti savjetovanje a ne odlučivanje', rekao je Daci. 'Nemojte se ponašati arogantno'", izvješćuje Carsten Hoffmann.