ŠEST PRIORITETA TREĆEG ŠPANJOLSKOG PREDSJEDAVANJA EU-OM

Piše: Igor ILIĆ ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Pod sloganom "Više Europe", Španjolska od 1. siječnja 2002., po treći puta otkako je postala članicom 1986., preuzima predsjedavanje Europskom Unijom.#L# Slično prioritetima švedskog predsjedavanja u prvoj polovici ove godine, koje je bilo najavljeno kao "3E" (Employment, Ecology, Enlargement - Zapošljavanje, zaštita okoliša, proširenje), španjolski je veleposlanik pri EU Francisco Javier Conde de Saro španjolsko predsjedavanje također najavio kao "3E - Euro, Europe, Enlargement" (euro, Europa, proširenje). Euro, čini se, neizbježno prati španjolsko predsjedavanje. Još 1989. (drugo predsjedavanje bilo je 1995.) održani su prvi konkretni i službeni razgovori o uvođenju eura. Ovoga puta Španjolci u prvom planu kane nadzirati uspješnost operacije formalnog uvođenja kovanica i novčanica eura, također od 1. siječnja. Pritom će se posebna pozornost posvetiti konverziji u euro postojećih zaliha gotovine, pretežito u njemačkim markama, koje postoje u istočnoeuropskim zemljama, a također i povesti računa da euro kao realna valuta ne doživi slabosti na startu. Laekenska deklaracija, usvojena ne nedavnom summitu EU-a u Bruxellesu, jasno definira budućnost Europe kao jedan od prioriteta španjolskog predsjedavanja. Naime, od 1. ožujka 2002. s radom započinje konvencija koja bi trebala poslužiti kao pripremni instrument međuvladine konferencije 2004. o budućem institucionalnom ustroju Europske unije u proširenom sastavu. Na čelo konvencije izabran je bivši francuski predsjednik Valery Giscard D'Estaigne, a kao potpredsjednici radit će bivši premijeri Italije i Belgije Giuliano Amato i Jean-Luc Dehaene. U konvenciji će sudjelovati predstavnici vlada i parlamenata zemalja članica, Europskog parlamenta i Europske komisije, ali i uz određeni oblik participacije zemalja kandidata. Kad je riječ o procesu širenja EU-a, službeni Madrid izražava optimizam da će se pregovori s kandidatima nastaviti željenim ritmom kako bi do kraja godine oni najuspješniji pregovore mogli i zaključiti. No, najprije je nužno da same članice Europske unije usuglase zajedničku pregovaračku poziciju u najzahtjevnijim poglavljima - poljoprivredi, proračunu i regionalnoj politici. Glavni španjolski pregovarač za proširenje Miguel Barza vjeruje da će ta zadaća biti uspješno obavljena premda postoje razmišljanja da će na području poljoprivrede i strukturalnih fondova možda teže biti pronaći dogovor među zemljama članicama, nego s kandidatima. U regionalnoj politici i strukturalnim fondovima vitalni interes ima i Španjolska. Ona trenutačno dobiva milijarde eura iz tih fondova za regionalni razvoj koje Bruxelles dodjeljuje regijama čiji je bruto društveni proizvod manji od 75 posto prosjeka EU-a. Stoga su se javila nagađanja da zbog mogućeg gubitka tih sredstava Španjolska nije tako gorljiva u potpori procesu proširenja EU. Barza, naravno, takva razmišljanja odlučno demantira. Događaji od 11. rujna u New Yorku i Washingtonu neizbježno su u prvi plan prioriteta EU-a gurnuli borbu protiv terorizma. Već je belgijsko predsjedništvo započelo s poduzimanjem konkretnih koraka na tom polju (zamrzavanje financijske imovine osoba osumnjičenih za podršku terorizmu, europski uhidbeni nalog, zajednička definicija terorističkih aktivnosti i popis organizacija i osoba uključenih u takve aktivnosti itd.), a Španjolci namjeravaju zacrtanim pravcem nastaviti, i to kroz: jačanje instrumenata pravne države u svim članicama Unije; jačanje suradnje među sigurnosnim službama zemalja članica; borbu protiv pranja novca i drugih financijskih malverzacija kojima se pomaže terorizam; suradnju s međunarodnim organizacijama i partnerima. Aktivnosti na području vanjske politike Unije, kako najavljuje službeni Madrid, bit će vrlo intenzivne i narednih šest mjeseci. Za jačanje veza s dva područja - Mediteranom i Južnom Amerikom - Španjolska zbog zemljopisnih i kulturoloških razloga posebno je zainteresirana. Pod proširenim temeljnim sloganom, "Više Europe u svijetu", Španjolska namjerava posebnu pozornost, uz ostalo, posvetiti daljnjem razvitku zajedničke obrambene i sigurnosne politike. Na bruxelleskom summitu EU je svoje snage za brzo djelovanje proglasila operabilnima, no do stvarne operabilnosti još je poprilično dug put, a prvi korak mora biti dogovor o logističkoj suradnji s NATO-om. Tu, pak, treba pomiriti interese Grčke koja ne želi tursko miješanje u odlučivanje unutar EU-a i Turske koja želi jamstvo da snage EU-a neće biti uporabljene protiv turskih interesa (tj. turskog dijela Cipra). Ne treba posebno naglašavati da će se EU i tijekom španjolskog predsjedavanja usredotočiti na transatlantsku suradnju sa SAD-om, stanje na Bliskom istoku i Afganistanu te odnose s Rusijom. U najavi vanjskopolitičkih ciljeva predsjedanja Španjolska spominje i Zapadni Balkan gdje je glavni cilj nastaviti s provedbom procesa stabilizacije i pridruživanja "uzimajući u obzir konkretnu situaciju u svakoj od pet zemalja uključenih u proces". Konačno, ali ne i najmanje važno, Španjolska želi da proljetni summit EU-a u Barceloni ponudi konkretne rezultate u razvoju, modernizaciji i liberalizaciji europskog gospodarstva, a sve u smislu ostvarenja cilja zacrtanog na summitu EU-a u Lisabonu prije dvije godine kada je istaknuto da EU želi do 2010. postići punu zaposlenost i postati najdinamičnije svjetsko gospodarstvo. Madrid drži da je stoga važno dovršiti posao na ostvarenju jedinstvenog tržišta na području energije, transporta i telekomunikacija kao jamstvo učinkovitog korištenja integriranog europskog tržišta. Nadalje, cilj je ostvariti i jedinstveno financijsko tržište kao logičnu posljedicu uvođenja eura. Fundamentalnim za ostvarenje europske socijalne kohezije i dinamičnoga gospodarstva Španjolci smatraju i omogućavanje kvalitetnog i otvorenog obrazovanja. (Hina) ii rb