PRIDRUŽIVANJE EU NAJVEĆI VANJSKOPOLITIČKI USPJEH HRVATSKE U 2001.

Piše Maša Taušan ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije obilježilo je na vanjskopolitičkom planu ovu godinu.#L# Hrvatska je s Europskom unijom potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 29. listopada ove godine u Luksemburgu, a od tada je on ratificiran u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru. Kako bi stupio na snagu, potrebno je da ga ratificiraju nacionalni parlamenti svih zemalja članica Europske unije za što je, prema nekim procjenama, potrebno do dvije godine. "Više ni jedan sastanak s dužnosnicima zemalja Europske unije ne bi smio proći bez lobiranja za ratifikaciju Sporazuma", rekao je u razgovoru za Hinu povodom ratifikacije SSP-a u Europskom parlamentu 12. prosinca, hrvatski šef diplomacije Tonino Picula. Grčka je bila prva zemalja EU-a koja je obećala skoru ratifikaciju Sporazuma u svom parlamentu. Do ratifikacije u nacionalnim parlamentima zemalja EU zaključen je Privremeni sporazum kojim se aktiviraju trgovinske i prometne odredbe iz Glavnog sporazuma, a koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2002. Hrvatska se ove godine priključila i skupini Vilnius, odnosno neformalnoj grupi zemalja koje pretendiraju na summitu NATO-a naredne godine u Pragu ući zajednički u NATO u "velikom prasku". Hrvatska je posljednja zemlja koja je ušla u tu skupinu i najdalje je od Sjevernoatlantskog saveza od svih zemalja VIO, ali kao sudionica te skupine moći će ubuduće izravno lobirati za svoje članstvo, jednakopravno s drugih devet članica. Očekuje se, prema nekim procjenama, da će se Hrvatska u proljeće priključiti Membership Action Planu (MAP), NATO-ovom programu harmonizacije država i društva lansiranom na summitu u Washingtonu 1999. u kojemu su već dvije godine sve zemlje vilniuske skupine. Članstvo u MAP-u nije ujedno i jamstvo za ulazak u Savez, ali ipak predstvlja izdvojen status za samo dio članica Partnerstva za mir. Predstavnici pet zemalja sljednica bivše SFRJ potpisali su u lipnju u Beču Sporazum o sukcesiji nakon pregovora koji su formalno trajati deset godina, a do pada režima jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića praktično bili na mrtvoj točki. U nedavnom govoru pred Odborom za vanjsku politiku Hrvatskog sabora ministar Picula je istaknuo da je tijekom ove godine Hrvatska ostvarila i ključan napredak prema uključivanju u CEFTA-u, koje se očekuje na proljeće sljedeće godine. Hrvatska je uspješno djelovala i u antiterorističkoj koaliciji nakon napada na SAD 11. rujna, a predsjednik Mesić je u nekoliko navrata tijekom inozemnih posjeta iznio i svoja razmišljanja o načelima antiterorističke borbe koja je sažeo u Nacrt povelje antiterorističke koalicije. Hrvatska je s uspjehom predsjedavala i Jadransko-jonskom inicijativom i supredsjedavala Trećim radnim stolom Pakta o stabilnosti, te aktivno djelovala unutar OESS-a koji je odlučio svoju misiju u Hrvatskoj produžiti još godinu dana, naglasio je tom prigodom ministar Picula. Najviši hrvatski dužnosnici posjetili su ove godine brojne europske i svjetske zemlje, najčešće pritom lobirajući za uključivanje Hrvatske u euroatlantske integracije. Međutim, jedan je posjet - onaj hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića Izraelu, u javnosti zasjenio ostale. Hrvatski je predsjednik želio da dugoočekivanim posjetom Svetoj Zemlji, koju njegov prethodnik i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, nije uspio ostvariti, Hrvatska konačno skine hipoteku bivše vlasti. Što se tiče odnosa sa zemljama - susjedima, moglo bi se ustvrditi da su bili obilježeni usponima i padovima. Odnose sa Slovenijom uzburkao je Sporazum o granicama koji je, nakon dugih natezanja na domaćoj političkoj sceni, Odbor za vanjsku politiku polovicom prosinca ipak vratio Vladi, ocijenivši da u ovom trenutku ne postoji ozračje u hrvatskom parlamentu koje bi jamčilo njegovu ratifikaciju. Problem s Italijom, s kojom je usuglašen tekst Sporazuma o prijateljstvu i suradnji, iskrsnuo je kada je Rim odlučio odlikovati talijansku upravu Zadra iz 1943. na što je hrvatska diplomacija krenula u odlučnu akciju kako bi tu inicijativu zaustavila. Hrvatska još uvijek čeka na zadovoljavajuće objašnjenje te odluke od talijanske strane. Odnosi s Bosnom i Hercegovinom obilježeni su sazrijevanjem svijesti o potrebi značajnijeg angažiranja u odnosima sa Sarajevom i ocjenama da je BiH prioritet za Hrvatsku. "BiH je apsolutni prioritet za Hrvatsku, ali, žureći prema Bruxellesu, zaboravili smo gledati u retrovizor", rekla je na nedavnoj sjednici vanjskopolitičkog odbora Sabora zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec. Što se tiče dnosa s Jugoslavijom, ministar Picula se ove godine nekoliko puta sastao s jugoslavenskim kolegom Goranom Svilanovićem. Posljednji susret održan u Zagrebu obilježen je Svilanovićevim izrazom žaljenja zbog žrtava na hrvatskoj i jugoslavenskoj strani. Kasnije je Svilanović izjavio da se nije ispričao, nego samo izrazio žaljenje, jer se ispričati Hrvatskoj može samo predsjednik Vojislav Koštunica. Iako se odnosi sa SRJ djelomice u usponu, i dalje postoje bitni neriješeni problemi kao što su pitanje granica, povratak izbjeglica i odgovornost za ratne zločine. U 2002. Hrvatskoj predstoje daljnji napori na postupnom približavanju Europskoj uniji i NATO-u i konačnom ukidanju misije OESS-a. (Hina) maš sl