JERUZALEM/RIM, 24. prosinca (Hina/APA) - Sutra će oko dvije milijarde kršćana proslaviti Božić, iako kršćani različitih crkava na temelju različitih tradicija slave Božić u različite dane.
JERUZALEM/RIM, 24. prosinca (Hina/APA) - Sutra će oko dvije
milijarde kršćana proslaviti Božić, iako kršćani različitih crkava
na temelju različitih tradicija slave Božić u različite dane.#L#
Katolici, protestanti i dio pravoslavnih vjernika slave Božić 25.
prosinca po gregorijanskom kalendaru, a drugi dio pravoslavnih
vjernika Božić slavi 25. prosinca po julijanskom kalendaru, što
odgovara nadnevku 6. siječnja po gregorijanskom.
Nadnevak 25. prosinca kao nadnevak Božića prvi se put spominje za
Rim godine 336.; taj se dan najprije istodobno slavilo poklonjenje
mudraca, koje je poslije prebačeno na 6. siječnja. Neki
povjesničari polaze od toga da je Crkva svjesno izabrala taj
nadnevak kako bi ponovno protumačila pogansku "svečanost rođenja
boga sunca" ("Sunce kao božanska milost"), koju su uveli rimski
carevi 274. Pristaše "hipoteze izračuna", međutim, misle da je taj
nadnevak izračunan polazeći od 25. ožujka, koji se po tradiciji
uzima kao dan Isusova začeća.
Po julijanskom kalendaru Božić slave pravoslavne crkve u
Jeruzalemu, Rusiji, Srbiji, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Gruziji i
Ukrajini te neke staroistočnjačke crkve.
Dne 6. siječnja kao obljetnica Isusova rođenja i poklonstva mudraca
prvi se put u tradiciji spominje 361. u Parizu, a 426. u istočnoj
crkvi. Različito se također tumači i krštenje Isusovo u Jordanu.
Kad je Isus Krist točno prije dva tisućljeća rođen još se ne zna, ali
Isusovo rođenje po kršćanskom shvaćanju znači da Bog postaje
čovjekom, beskonačni Bog postao je "božićem", što znači - u Isusu
"jednim od nas", ušao je u povijest ljudi da bi im podario milost i
spasenje. Zato se Božić smatra i blagdanom Ljubavi.
Običaji kićenja za božićni blagdan u tijeku su se vremena
mijenjali. Ipak, jasle i božićno drvce imaju u tome ključno mjesto.
Jasle se u Svetom pismu spominju u vezi s Kristovim rođenjem. U
Evanđelju po Luki kaže se: "Marija rodi svoga sina, prvorođenca, te
ga povije u pelene i položi u jasle, jer u prenoćištu nije bilo
mjesta za njih."
Jasle obilježuju cijelo prizorište rođenja u različitim
tradicijama, a u Hrvata je u tu svrhu ponekad služilo i korito. Prvi
se put kao jedinstvena slika pojavljuju sredinom 16. stoljeća u
Italiji i Španjolskoj. Nakon 1600. izrađuje ih i puk, a u baroku
izradba jaslica doseže vrhunac. Od kasnog 18. stoljeća taj se
običaj zadržao do danas, osobito u Napulju i Tirolu.
Podizanje božićnog drveta u domovima i na javnom mjestima danas je
već običaj diljem svijeta, premda relativno nov. Kršćanska
simbolika zimzelenog drveta sa svijećama i crvenim kuglicama može
se različito tumačiti. Zeleno je već u predkršćansko doba slovilo
kao znak nade u novi život, što je prihvaćeno i u kršćanstvu. Običaj
podizanja božićnog drveta danas je toliko jak da ga susrećemo i u
zemljama nekršćanskih tradicija, primjerice, u Japanu i Indiji.
Prvi bakrorez bora ukrašena svijećama potječe iz 1509., a izradio
ga je Lucas Carnach St.
(Hina) jb mc