ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Hrvatska kulturna zaklada i Hrvatsko slovo proglasili su danas sljedeću godinu, u povodu 80. rođendana prvoga hrvatskog predsjednika, jubilarnom godinom Franje Tuđmana.
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Hrvatska kulturna zaklada i Hrvatsko
slovo proglasili su danas sljedeću godinu, u povodu 80. rođendana
prvoga hrvatskog predsjednika, jubilarnom godinom Franje Tuđmana.
#L#
"Povodom osamdesete godišnjice rođenja prvoga predsjednika države
Hrvatske dr. Franje Tuđmana (1922.), u cijeloj Hrvatskoj će se
godina 2002. obilježiti kao jubilarna godina. U ovom zajedništvu
velikoga jubilarnog spomena Hrvatska kulturna zaklada - Hrvatsko
slovo s puno razloga, povijesnog opravdanja, općenarodnog
priznanja i zahvalnosti drži doličnim, da se u toj jubilarnoj
godini povjesnik, znanstvenik, političar, narodni vođa i državnik
dr. Franjo Tuđman proglasi osobom godine", istaknuo je u prigodi
proglašenja Nedjeljko Mihanović.
Govoreći o povijesnom liku prvoga hrvatskog predsjednika, koji iz
dana u dan sve više raste, Mihanović je istaknuo da je Tuđmanovo
najvažnije djelo "uspostava Države Hrvatske".
"Ono što je stotinama naraštaja bila samo neostvariva pusta želja,
nada i nedostižni ideal, on je pretvorio u stvarnost. I ta temeljna
nacionalna i povijesna vrijednost ni u jednom trenutku ne smije
doći u pitanje", napomenuo je Mihanović, rekavši "neka ova spomen-
godina bude iskaz najdostojnijeg priznanja i zahvalnosti cijeloga
hrvatskog naroda za Tuđmanovo veliko povijesno djelo".
Na božićnom domjenku, u novouređenom promotivno-izložbenom
prostoru Hrvatske kulturne zaklade u razizemlju Nacionalne i
sveučilišne knjižnice, danas je predstavljeno posebno izdanje
Hrvatskoga slova, posvećeno 30. obljetnici "Hrvatskog tjednika" i
Hrvatskoga proljeća.
"Ako bi se za Deklaraciju o položaju hrvatskog književnog jezika
moglo reći da je bila svojevrsna proklamacija Hrvatskog proljeća
(1966.) onda bi se za 'Hrvatski tjednik' Matice hrvatske, također
bez upitnosti moglo reći da je bio vrhunac i kraj tog pokreta
(1966.-1971.)", zapisao je u uvodniku posebnog izdanja "Hrvatskog
slova" ondašnji član uredništva Tjednika i urednik njegove
popularne rubrike "Karte na stol" Zvonimir Lisinski.
"Hrvatski tjednik" izlazio je od 16. travnja do 3. prosinca 1971.,
kad je ugušen pod izlikom da ga "Sindikat neće tiskati, jer je
neprijateljski list", a njegovi urednici Vlado Gotovac i Jozo
Ivičević na političkim procesima osuđeni na robiju.
Podsjećajući na vrijeme pokretanja Tjednika i njegovu ulogu u
promicanju ideja Hrvatskoga proljeća, Lisinski je upozorio na
njegovu "neprolaznu i neprocjenjivu vrijednost".
"'Karte na stol' nije bila najčitanija rubrika, najčitaniji su bili
kongenijalni komentari Vlade Gotovca kakvi nisu zabilježeni niti u
jednim novinama na svijetu", rekao je Lisinski. Dodao je kako se
danas na tri razne strane govori o Hrvatskomu proljeću, ali su "sve
te analize nevaljale".
Hrvatska kulturna zaklada i Hrvatsko slovo bili su 2001. proglasili
Godinom Fausta Vrančića i bana Josipa Jelačića.
(Hina) mc