ZAGREB, 22. prosinca (Hina) ? Fakultetsko vijeće Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu razmatralo je događaje nakon izbora prof. dr. sc. Tomislava Ivančića za rektora Zagrebačkog sveučilišta, a posebice one u
povodu njegove ostavke na dužnost rektora, te je u izjavi za javnost naglasilo da "ponašanje dijela hrvatske znanstvene i medijske javnosti doživljava ne kao iskorak, nego kao zastoj na putu u Europu i Europsku uniju", izvijestila je danas Informativna katolička agencija (IKA).
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) ? Fakultetsko vijeće Katoličkoga
bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu razmatralo je
događaje nakon izbora prof. dr. sc. Tomislava Ivančića za rektora
Zagrebačkog sveučilišta, a posebice one u povodu njegove ostavke na
dužnost rektora, te je u izjavi za javnost naglasilo da "ponašanje
dijela hrvatske znanstvene i medijske javnosti doživljava ne kao
iskorak, nego kao zastoj na putu u Europu i Europsku uniju",
izvijestila je danas Informativna katolička agencija (IKA). #L#
U izjavi za javnost s jučerašnje sjednice, Fakultetsko vijeće KBF-a
podsjeća da je KBF predložio redovitog profesora dr. sc. Tomislava
Ivančića za rektora, podržao njegovu kandidaturu te argumentirano
branio njegov izbor "s uvjerenjem da Katolički bogoslovni fakultet
u Zagrebu ima ljudski prikladnog, znanstveno sposobnog,
sveučilišno autonomnog, politički nepristranog i europski
otvorenog kandidata za rektora" te "da je to u duhu hrvatske
znanstvene i povijesno-kulturološke sveučilišne tradicije, koja
je sastavni dio srednjoeuropskog civilizacijskog kruga".
KBC, kaže se nadalje u izjavi, ?vjerovao je da se u Hrvatskoj na
početku 21. stoljeća razmišlja europski i demokratski" i da je
"Sveučilište, prije svega, znanstvena i politički nadstranačka
Ustanova, oslobođena ideoloških i političkih, i prošlih i
sadašnjih svrstavanja i razvrstavanja, te da se na Sveučilištu
poštuje znanstvena, istraživačka i demokratska autonomija".
"Negativne reakcije dijela znanstvene javnosti, pogotovo
pojedinaca na Sveučilištu, stvarale su nezdravu klimu, kako u
odnosu na Ivančićevu osobu tako i na Fakultet iz kojega on dolazi.
Rasprave se nisu vodile na znanstvenoj nego na ideološko-
političkoj osnovi s oznakom vremena za koje smo mislili da je iza
nas", navodi se u izjavi FAkultetskog vijeća HBK-a
Stoga, ističe se, "KBF je bio iznenađen kada su neki počeli
stavljati u pitanje teologa kao rektora, teologiju kao znanost i
mjesto Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebačkoj
sveučilišnoj zajednici, u čijim je on korijenima i jedan od
njegovih utemeljitelja".
Katolički bogoslovni fakultet smatra zagrebačko Sveučilište
svojom kućom koju je gradio od njezinog početka i bio aktivnim
članom sve do godine 1952. kada je, kako se navodi, "iz nje
političkom odlukom izbačen".
"Vrlo je indikativno, a za današnje prilike poučno, da tadašnji
Senat zagrebačkog Sveučilišta nije htio sudjelovati u toj
političkoj odluci. Na taj način Katolički bogoslovni fakultet je de
facto, ali ne i de iure prestao biti sastavnim dijelom Sveučilišta u
Zagrebu", ističe se u izjavi Fakultetskog vijeća KBF-a.
"KBF", dodaje se u izjavi, "bio je uvjeren da je doba getoizacije
teologije te društvene getoizacije ili društvene marginalizacije
teologa, stvar ideologizirane prošlosti, i stvar totalitarnih
sustava 20. stoljeća".
"Umjesto da se dogodi svojevrsna isprika zbog nepravednog
izbacivanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, kao članice
utemeljiteljice modernog Zagrebačkog sveučilišta, uslijedile su
nove neargumentirane, povijesno već poznate optužbe", ocjenjuje se
u izjavi i dodaje: "Namjerno se preskače srednjoeuropsku tradiciju
i tradiciju velikog dijela europskih zemalja u kojima su teološki
fakulteti u sastavu državnih sveučilišta, teolozi priznati javni
djelatnici te ravnopravni i dobrodošli rektori sveučilišta".
Također se podsjeća da je Teološki fakultet dao nekoliko vrsnih
rektora iz svojih redova i da izbor prof. Ivančića "nije bio nikakav
presedan ni u zagrebačkom ni u europskom smislu".
"Ponašanje dijela hrvatske znanstvene i medijske javnosti
doživljavamo ne kao iskorak, nego kao zastoj na putu u Europu i
Europsku uniju u kojoj teološki fakulteti zauzimaju svoje
opravdano povijesno, znanstveno i civilizacijsko mjesto".
U izjavi se navodi da Katolički bogoslovni fakultet sa svojim
profesorima - od kojih je najveći broj doktorirao na najuglednijim
europskim sveučilištima i održava veze sa svojim kolegama u Europi
i svijetu - može biti vrijedan doprinos daljnjoj europeizaciji
Zagrebačkog sveučilišta. To potvrđuje i uspješno sudjelovanje
predstavnika Teološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u
znanstvenim europskim projektima.
"Želja nam je da događanja, istupi i pisanja u svezi s Katoličkim
bogoslovnim fakultetom Zagrebačkog sveučilišta budu svojevrsna
poruka svima, i sveučilišnoj zajednici i hrvatskoj javnosti",
stoji u izjavi Fakultetskog vijeća KBF-a.
Na kraju se dodaje da je "Katolički bogoslovni fakultet u prošlosti
preko svojih rektora Sveučilišta, istaknutih i priznatih
znanstvenika i profesora, obogatio hrvatsku znanost i kulturu, pa
će to i dalje činiti, a u inozemstvu zagovarati interese
Zagrebačkog sveučilišta i Republike Hrvatske".
Inače, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije (HBK) Josip Bozanić u izjavi medijima u petak je rekao
da prilikom nedavna susreta predstavnika HBK-a i Vlade RH nije bilo
govora ni o novom rektoru zagrebačkog Sveučilišta, ni o odnosu
Katoličkog bogoslovnog fakulteta sa Sveučilištem ni o odjecima u
javnosti o novonastalim prilikama na Sveučilištu.
(Hina) pp/sp sp