RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 20.12.01. O TISKU U RUSIJI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 20.XII.2001. Samocenzura "Temu slobode govora u Rusiji u zadnje se vrijeme nastoji ne načimati, barem u domovini. Jedni (nakon afere s NTV-jem) misle da je to uzaludno, drugi pak to ne vide (ili se prave da ne vide) kao problem. Rijetki izleti na državnoj razini na Zapadu u svezi s temom neslobode ruskih glasila, primjerice u prigodi posjeta predsjednika Putina Kini ili Americi, nailaze na simetričan odgovor: 'Vidi tko nam kaže'. Takva se polarnost i ravnodušnost u ocjeni stanja ruskih glasila temelji na nedostatku jasne definicije samog pojma koje ne može ni biti. 'Slobodan sam, bogat i zdrav' - svaka slična tvrdnja može vrijediti isključivo u usporedbi s nekom polaznom točkom. Ako kao polazište na području slobode govora uzmemo Jeljcinovo doba, teško će itko poreći da su danas glasila ovisnija. Ako stanje u ruskim glasilima usporedimo s njihovim srodnicima u zemljama s razvijenom demokracijom, dobit ćemo gotovo usporedivu sliku u smislu ograničenja. Uzmimo, primjerice, Sjedinjene Države. S početkom vojnih operacija u Afganistanu mnoge su televizijske postaje izjavile da ne kane prikazivati Bin Ladena. Iznimka je bio samo VVS koji je rekao da je njegov kredo informacija i da zato mora govoriti o svemu što se događa. Za tjedan dana, čelništvo postaje javno se ispričalo shvativši da je 'dužnost novinara biti sa svojim narodom'. Čitava je ta situacija preslika upozorenja ruskog ministarstva informiranja zbog intervjua s čečenskim borcima koji se rijetko pojavljuju u našim glasilima. (...) U Španjolskoj je smijenjen glavni urednik televizijske postaje koja je emitirala film o Baskima koji se smatra promidžbom separatizma. Sličnim primjerima u ruskoj praksi nema broja, ali, istina, zbog drugih razloga. (...) U tom je smislu stvar puno jednostavnija s novinskim tržištem. Do 2001. u Rusiji je registrirano 19.447 listova i 10.137 časopisa. Prema podatcima lista 'Novosti glasila', ove je godine tržište bogatije za 21 list i 65 časopisa. Premda je u 2000. novih izdanja bilo nešto više (35 i 77), čitatelji ipak imaju veći izbor. (...) Na televiziji nema takve raznovrsnosti. U Rusiji ima jako malo federalnih kanala. Razlog tomu uglavnom je što država ima monopol na emitiranje signala. (...) Za razliku od, primjerice, istog SAD- a, gdje trima nacionalnim komercijalnim mrežama CBS-u, NBC-ju i ABC-u konkurencija mogu biti još mnogi, uključujući CNN ili Fox Broadcasting. Raznovrsnost televizijskih kanala na Zapadu, kao i novina u Rusiji, uz konkurenciju pridonosi i većem broju stajališta koja se nude korisniku. Čime nas zapravo ruska televizija ne može osobito obradovati. Da u Rusiji imamo isti broj tv-kanala kao primjerice u SAD-u, španjolska inačica sa smjenom glavnog urednika ili pak domaći primjeri poput NTV-ja i TV-6 teško bi izazvali onakvu reakciju u društvu kakva se dogodila. Ako kao polazište za utvrđivanje stupnja slobode glasila ne uzmemo vrijeme ili analogiju, već opće prilike u zemlji, onda su glasila u sasvim dobrom položaju. Glasila zovu četvrtom vlasti. A ako ih po mogućnosti manevriranja usporedimo s trima granama vlasti - zakonodavnom, izvršnom i sudbenom - one će, nedvojbeno, dati prednost glasilima", piše Andrej Savicki.