RFE 19. XII. EKSKLUZIVAN INTERVJU S RAČANOM

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 19. XII. 2001. Ekskluzivno - predsjednik Hrvatske vlade Ivica Račan: odmaknuli smo se od provalije. Razgovor vodila Ines Šaškor ? Danijel Pek. Povodom druge obljetnice demokratskih promjena u Hrvatskoj hrvatski premijer Ivica Račan dao je ekskluzivni intervju zagrebačkom dopisništvu Radija Slobodna Europa. RFE: U noći 3. siječnja 2000. godine izjavili ste za naš Radio: 'Zadaća ove koalicije bit će izvlačenje Hrvatske iz međunarodne izolacije, te izlazak iz gospodarske, socijalne i moralne krize. Možda u svemu nećemo uspjeti, ali ćemo pošteno nastojati'. Dvije godine poslije, kako biste komentirali vlastite riječi? Račan: Hvala na podsjećanju. Te iste riječi ponovio bih i sada, na isteku prve polovice mandata. Nešto od ovih zadaća smo ostvarili, nešto je ostalo za ostvariti. Prvo, uspjeli smo decidirano i definitivno izvući Hrvatsku iz međunarodne izolacije. Što se tiče izlaska iz krize ? štošta smo sanirali, odmaknuli smo se od provalije kojoj smo 3. siječnja prošle godine bili blizu. Raščišćavali smo gospodarske ruševine, još ponešto imamo raščistiti, da bi na tom raščišćenom tlu mogli graditi stabilnije i perspektivnije gospodarstvo. Morali smo pokazati veliku restriktivnost ne bi li smanjili proračunski deficit, ne bi li se negdje na kraju mandata, ako ga doživimo kao redovnoga, našli negdje približno na tome da trošimo ono što stvaramo. Mi smo sada već skoro prepolovili proračunski deficit ? to je veliki uspjeh, ali samo prepolovili. Moralna kriza - nije riješena. Obavljamo jednu ubrzanu tranziciju, zakašnjeli tranziciju jer smo u tom pogledu izgubili 10 godina. Osobito je teško voditi bitku sa, rekao bih, moralnim rasulom, dešeperacijom, nevjericom u vlastite snage, moralnim problemima koji su posljedica Tuđmanova perioda ? korupcijom, protuzakonitim ponašanjem, niskim stupnjem poštivanja zakona, čak neovisno o tome jesu li dobri ili loši. Sve je to ceh koji se plaća minulom vremenu, a što nije moguće ispraviti ni brzo ni lako. RFE: Vratimo se malo međunarodnom aspektu hrvatske tranzicije. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU je potpisan, svi kažu ? neophodno bi bilo imati minimalni nacionalni konsenzus oko bitne orijentacije zemlje. Najveća oporbena stranka napustila je sabornicu, nije digla ruku za sporazum. Kakva je to poruka Europi? Račan: Poruka ne samo Europi, nego i našim građanima je da demokratska Hrvatska ima manje odgovornu opoziciju nego što bi trebala i mogla imati. To je jedno prizemno, da ne kažem balkansko strančarenje. Vjerojatno će i opozicija u ovom razdoblju tranzicije morati izvršiti ubrzanu vlastitu demokratsku tranziciju. RFE: Regionalna suradnja odabir je EU, ali Hrvatska vlada kaže ? i njezin vlastiti. Ipak stječe se dojam stanovite suzdržanosti, ima li potrebe stalno se ograđivati od nekih fantomskih balkanskih asocijacija? Račan: Za mene i za vladu tu problema nema, druga je stvar što moramo objašnjavati neke stvari, prilagođavajući se još uvijek toj atmosferi i strahovima, prije svega strahovima od nekih novih asocijacija, poput onih u kojima smo bili, a koje nisu završile sretno. Imam na umu i noviju povijest. Ali za mene i ovu vladu dileme nema ? ukoliko Hrvatska ne želi biti izolirani otok, dakle vratiti se tamo gdje se i Tuđman svojom krivicom našao, onda je jasno da moramo prihvatiti europske kriterije. Europski kriterij je suradnja, suradnja u regiji, suradnja sa susjedima. Ne mogu zamisliti stabilnost Hrvatske bez stabilnosti u regiji i stabilnosti naših susjeda. RFE: Hrvatska je u više navrata dala do znanja da Sporazum o posebnim odnosima s Federacijom BiH, kojeg je dobila u nasljeđe, nije najsretnije rješenje i da želi jačati odnose s Bosnom i Hercegovinom kao cjelovitom državom. Međutim, upravo je u Sarajevu predsjednik SR Jugoslavije Koštunica izjavio da je njegova zemlja za jačanje odnosa s BiH, ali i da inzistira na posebnim odnosima s Republikom Srpskom. U kojem će smjeru Hrvatska voditi svoju politiku? Račan: Za razliku od gospodina Koštunice, mi mislimo da Hrvatska, ali i SR Jugoslavija, kao potpisnice Daytona moraju dati puni prilog stabilnosti i neovisnosti Bosne i Hercegovine. Hrvatska se dobrovoljno odriče jednostranog odnosa samo s dijelom Bosne i Hercegovine, u ovom slučaju s Federacijom BiH. Mi se toga jednostrano odričemo. Očekujem da će sličan prilog, prije ili kasnije, dolaziti i iz SR Jugoslavije. Drugo, mi smo zainteresirani da se otvorena pitanja koja treba riješiti otvoreno sagledaju u samoj Bosni i Hercegovini. To znači, doista osigurati, kao što je to Ustavni sud BiH već presudio, jednakopravnost, ravnopravnost, konstitutivnost sva tri naroda, hrvatskog, srpskog i bošnjačkog, na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. RFE: SR Jugoslavija je, rekli bismo, najdelikatniji susjed Hrvatske, s obzirom na iskustvo proteklog rata i traume koje su još uvijek prisutne. Vaša je vlada bila postavila jedan set od desetak ako ne uvjeta, a ono pitanja koja treba razriješiti. Račan: Mi želimo imati dobrog i stabilnog susjeda i želimo s njim surađivati, neovisno što je bilo u novijoj povijesti. Mi smo definitivno osuđeni da budemo susjedi. Sad je samo ostalo to malo povijesno pitanje ? hoćemo li se svađati ili surađivati. Hrvatska želi surađivati, ali proces suradnje treba nastaviti tako da riješimo neka otvorena pitanja. Taj je proces počeo, od vraćanja otetog kulturnog blaga, pa dalje. RFE: Kakvo je vaše mišljenje o izjavi gospodina Svilanovića što ju je nedavno dao u Zagrebu? Račan: Za razliku od nekih mojih sugrađana u Hrvatskoj, ja nisam impresioniran previše izjavama. Mene daleko više impresioniraju djela, činjenice ? ide li sadržajno dobro proces dobrosusjedskih odnosa ili ne. No, i kao izjava mislim da je riječ o nečemu što se može pozdraviti, bez obzira što najpovređenije ljude u Hrvatskoj takova jedna odmjerena izjava neće zadovoljiti. Gledajući u cjelini, mislim da je posjet gospodina Svilanovića bio dobar, koristan i uspješan i vjerujem da će vrlo brzo biti jedan posjet Beogradu na visokom nivou od strane Hrvatske. RFE: Vaš? Račan: Za to ima vremena. Postoji još odgovornih ljudi u mojoj vladi koji na čelu delegacije mogu učiniti taj posjet i napraviti prodor u suradnji koji je u ovom trenutku moguć, recimo na gospodarskom planu. RFE: Sa Glavnog odbora u subotu SDP je poručio da želi svakako dovesti do kraja ovaj četverogodišnji mandat. S obzirom na dosadašnje klimave odnose u koaliciji, posebno sadašnje odnose uoči izbornog sabora HSLS-a, mislite li da ćete uspjeti u tome? Račan: Ova vlada u kojoj SDP igra istaknutu ulogu ima program rada za mandat od četiri godine i logično je da ja osobno i SDP želimo taj mandat do kraja. Ne držimo figu u džepu, ne računamo s prijevremenim izborima, to nije naše opredjeljenje. Imajući na umu ukupnu situaciju unutar koalicije, određene tektonske poremećaje koji tresu pojedine stranke, posebno u ovom slučaju HSLS, ja ipak očekujem da mandat odradimo do kraja, s time da ćemo procijeniti do kada je to moguće ako bi se nestabilni odnosi unutar koalicije nastavili. RFE: Da li bi eventualni povratak Dražena Budiše bio najveći test za koaliciju? Račan: Zavisi o Budiši. Ne zavisi od mene, ne zavisi od vlade. Kolega Budiša može vladu rušiti izvan vlade i iznutra, iz vlade. RFE: Kako Vi gledate, kao premijer, ne koalicijski partner, na ulazak Budiše u vladu? Račan: Ovisi koji Budiša ulazi u vladu. RFE: U posljednjih nekoliko mjeseci, kako procjenjujete rad vlade? Dosta ste se žalili na dvostruku lojalnost ministara vladi i stranci. Da li biste rekli da otkad Dražen Budiša nije na čelu HSLS vlada djeluje kompaktnije ili imate više problema. Budiša vas je konkretno optužio da ste krivac za nestabilnost koalicije. Račan: Kada bi igrali ping-pong onda bih mogao s argumentima uzvratiti da je u posljednjih 5-6 mjeseci vlada i koalicija stabilnija nego prije. Ali to nema smisla. Zato neću odgovarati na njegove ishitrene ocjene. Ali ono što mogu reći s argumentima, da upravo u ovom zadnjem periodu od nekoliko mjeseci, kao što je poznato, vlada je vrlo uspješno, i koalicija u cjelini, riješila neke teške izazove i pokazala se u tome i kompaktna i odlučna, usprkos svega. Mogu vam nabrojati. Pogledajte samo proračun. Nije lak proračun. Pogledajte gomilu zakona koje smo morali donijeti, osobito nekih koji nisu laki. Pogledajte saniranje odnosa sa socijalnim partnerima, sindikatima, poslodavcima. Sve je to rezultat rada koalicije ukupno i koalicione vlade. Ove činjenice govore da mi danas radimo bolje nego prije, ali to ne mora biti na korist niti na štetu Budiše. RFE: Nakon 3. siječnja prije dvije godine, nekoliko puta ste izjavili da će prava Nova godina za vašu vladu biti kada se zaustavi rast nezaposlenosti. Da li će to biti u trećoj godini mandata i jeste li očekivali da će to tako dugo trajati? Račan: Očekivao sam da ćemo tu bitku brže dobiti, ali samo zato jer nisam znao kako je HDZ sve prikrivao enormni stupanj nezaposlenosti. Da smo kojim slučajem nastavili sa slanjem ljudi u mirovinu, prijevremenu prije svega, mi bi se već prije 6 mjeseci mogli pohvaliti da smo zaustavili nezaposlenost. Podsjećam vas, HDZ je u prijevremenu mirovinu preko 40 tisuća ljudi poslao 1999. godine, a prirodni prirast za mirovinu je 20 tisuća. Mi smo to prekinuli. Ono što je stoga vrlo optimistično, mi pokazujemo kontinuirano, tijekom ove godine, povećanje novog zapošljavanje i u isto vrijeme usporavanje povećanja nezaposlenosti. Ta dva pravca se približavaju. U trenutku kada se budu sjekla, to će biti ta Nova godina koju ćemo proslaviti vrlo brzo. Očekujem, konačno, dobitak te bitke iduće godine. RFE: Iduće godine za razvoj je predviđeno milijardu njemačkih maraka, tu je i 100 milijuna dolara kredita Svjetske banke za razvoj poduzetništva... Račan: Plus 101 milijun dolara odmah koje dobivamo 1. siječnja i vrlo brzo druga tranša od 101 milijuna, pod uvjetom da pokažemo ovu ustrajnost. RFE: Koji su to projekti na koje će se potrošit ta sredstva. Da li ih vlada ima, kako ih misli pronaći među poduzetnicima? Račan: Ja sam zadovoljan da vlada nema te projekte i ne smije ih imati. Ovo nije niti državni socijalizam niti državni kapitalizam. Uloga vlade nije u tome i u tome smo odlučni čak i onda kada nas masa ljudi tjera na suprotno ponašanje, kada nas sindikati tjeraju na suprotno ponašanje. Zadaća ove vlade je da stvara pozitivan okoliš, pretpostavke zakonodavne i druge za razvoj poduzetništva, kreiranje novih razvojnih projekata, obrazovanje ljudi i stvaranje sposobnih ljudi koji ih mogu i koncipirati i izvesti. Trebalo nam je dvije godine da sazrije ta odgovornost, no bolje ikad nego nikad. RFE: No u dvije godine znatno je pala podrška vladi i za reforme. Kako mislite mobilizirat ponovo sve one koji su 3. siječnja bili za promjene? Račan: Nitko nije popularan što mora propovijedati stezanje kaiša, restrikcije, štednju, dobrovoljna odricanja. Dio ljudi to razumije, ali nitko to ne voli. I ja to razumijem ali odgovorna vlada ne može činiti drugo. Prema tome - našalit ću se - mi smo dobili veliki rejting da ga dijelom i potrošimo i to nas ne može zaustaviti, strah što trošimo taj rejting. Na kraju krajeva, ipak mislim da će dobra ocjena biti dana ako ustrajemo. Sve ako ustrajemo. A da bi vratili i obnovili povjerenje u naše snage, da bi mobilizirali ljude, upravo radimo u posljednje vrijeme. Pokušavao preko nekih strateških projekata pokazati da najteže stvari možemo napraviti i da se ostvarivanje može dnevno mjeriti. Bez obzira da li je riječ o autocesti koja spaja sjevernu i južnu Hrvatsku, a sanjana je decenijima i nije ništa napravljeno čak ni u mirnijim periodima, ili je riječ o nekim novim potezima u zapošljavanju koje ćemo napraviti vrlo brzo, preko tih strateških poteza želimo obnoviti povjerenje u vlastite snage i mobilizirati novu energiju u bitci za prosperitet. Dešperacija je tome prepreka i mi to znamo. RFE: Postoji nova generacija koja nije potrošena u ratu, odigrala je izuzetnu ulogu na prošlim izborima, bit će i na idućima. Kako mislite tim mladim ljudima otvoriti mogućnosti? Račan: Pred nama su novi projekti koji su isključivo okrenuti mladoj generaciji, nepotrošenoj i neopterećenoj. Njoj ćemo se okrenuti nekim potezima koji slijede odmah nakon Nove godine jer očekujemo da će njihovo aktivnije mjesto u svijetu rada i gospodarstvu biti dobro ne samo za njih, nego i kao revitalizacija tog istog gospodarstva. RFE: Najveći strateški projekt vlade je autocesta Zagreb ? Split. Kolike efekte očekujete na zapošljavanju i gospodarstvu, ne samo na gradnji? Račan: Direktno će tu biti zaposleno preko desetak tisuća ljudi. Indirektno znatno više. Ta cesta je vrlo važna trostruko: za dizanje kvalitete života građana, za gospodarsku aktivnost duž ceste i na destinacijama oko ceste, i za jednu bolju integraciju i povezivanje same Hrvatske. U ovom trenutku ne možemo sagledati sve efekte i ja sam zbog toga zadovoljan što ne možemo sagledati pozitivne afekte. Iskreno, negativne ne znam. RFE: Jedan list je objavio da je drugi projekt vlade uvođenje eura već iduće godine. Da li je to točno? Račan: Ne, nećemo uvesti euro iduće godine, bit ćemo malo pažljiviji i odmjereniji u takvoj odluci. Reći ću otvoreno: želimo se u hrvatskom gospodarstvu približiti maastrichtskim kriterijima. O uvođenju eura ćemo razmišljati onog trenutka kad smanjimo proračunski deficit na taj nivo. Zato nam treba, kao što sam rekao, još dvije godine. Dotle nećemo ozbiljno razmišljati o takvoj odluci, ali nema razloga da je na druge načine ne pripremimo. Kao što je na primjer mogućnost plaćanja u Hrvatskoj u kunama i eurima. (RFE)