SKV: SVIJET U 4:30 SATI

ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan uručio je u ponedjeljak u Zagrebu, u povodu obilježavanja Međunarodne godine volontera, priznanja volonterskim udrugama i pojedincima za poseban doprinos u promicanju, razvoju i sustavnom vrednovanju volonterskog rada u Hrvatskoj. Posebno priznanje za doprinos poboljšanju kvalitete života osoba s tjelesnim invaliditetom, osobito djece žrtava mina, dobila je UN-ova veleposlanica dobre volje Heather Mills, koja je u Zagreb doputovala u pratnji čuvenog člana Beatlesa Paula McCartneya. Priznanja za volonterski rad dobilo je 12 udruga i 12 pojedinaca iz Hrvatske, a posebna priznanja dobili su Mills i Zagrebačka banka kao "tvrtka podržavatelj i donator godine". Ona je također na konferenciji za tisak uputila poziv za prikupljanje pomoći u akciji za uređenje jednog objekta bolnice "Prim. dr. Martin Horvat" u Rovinju za potrebe rehabilitacije djece žrtava mina i tjelesnih invalida. Primajući priznanje Mills je naglasila da je "u životu dobila mnogo nagrada, ali da joj je ova posebna, budući da jako voli Hrvatsku". BRUXELLES - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u ponedjeljak će posjetiti SR Jugoslaviju kako bi potaknuo dijalog Beograda i Podgorice, objavljeno je u petak iz Solanina ureda. Crna Gora je prošloga tjedna prihvatila zahtjev Europske unije da obnovi dijalog s Beogradom o budućnosti Jugoslavije. Crnogorska vlada založila se za obnavljanje pregovora do kraja tekuće godine, s očekivanim zaključenjem sporazuma Beograda i Podgorice do kraja veljače 2002. NEW YORK - Palestinci su u petak zatražili hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i glasanje o rezoluciji koja poziva na prestanak bliskoistočnog nasilja i međunarodni nadzor nad sigurnošću palestinskih civila. Arapske su zemlje stale na palestinsku stranu i traže javnu raspravu i potom glasanje o navedenoj rezoluciji. Sjedinjene su Države, međutim, već najavile ulaganje veta jer smatraju da Vijeće sigurnosti nije pravo mjesto za posredovanje u izraelsko- palestinskom sukobu. Ukoliko dođe do glasanja o spomenutoj rezoluciji, može se očekivati veto Sjedinjenih Država koje smatraju da njen tekst "nema veze sa stvarnim događajima na terenu", i podjela među europskim zemljama. Očekuje se suzdržanost Britanije i Norveške, dok bi Francuska i Irska mogle prihvatiti zahtjev. Kina je ranije najavila da će prihvatiti rezoluciju. NEW YORK - Povlačenje SAD iz Sporazuma o antibalističkim projektilima (ABM) moglo bi izazvati novu utrku u naoružanju, posebno u području nuklearnih projektila, upozorio je u petak glavni tajnik UN-a Kofi Annan. U posebnom priopćenju Annan je izrazio "zabrinutost" zbog mogućnosti da poništenje sporazuma pokrene utrku u naoružanju i potkopa napore uložene u proces razoružanja. Američka administracija ovoga je tjedna obavijestila Moskvu da se povlači iz sporazuma ABM u idućih šest mjeseci. SAD i Rusija potpisale su taj sporazum 1972. kako bi zaustavile proliferaciju projektila. WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush u petak je odlučno zatražio od palestinskog čelnika Jasera Arafata da iskoristi svoje ovlasti za borbu protiv militanata. "Cijeli svijet očekuje da Arafat vodi svoju upravu. I vrijeme je da to počne činiti. Ako želite mir, morate učiniti sve da ga ostvarite. Morate iskoristiti snage sigurnosti i ubojice dovesti pravdi", kazao je američki predsjednik. Bush je također pod upitnik stavio i uspješnost misije američkog posrednika na Bliskom istoku Anthonyja Zinnija. "Naša zemlja žarko želi mir. Ali dok su na slobodi ubojice i ljudi koji čine sve kako bi otežali mirovni proices, to će biti vrlo teško ostvariti", istaknuo je američki predsjednik. BERLIN - Njemački je parlament u petak velikom većinom glasova usvojio protuteroristički zakon koji povećava policijske ovlasti i olakšava deportaciju osumnjičenih za terorizam. Za zakon su glasali vladajući socijaldemokrati i zeleni, ali i oporbeni kršćanski demokrati. Bojazan su jedino istaknuli liberalni demokrati i reformirani komunisti, ali je ministar unutarnjih poslova Otto Schily otklonio strahove da će novi zakon ugroziti građanske slobode. GAZA - Izraelski zrakoplovi F-16 bombardirali su u petak navečer palestinske ciljeve u Gazi, treću noć uzastopce, pri čemu je lakše ranjeno 17 Palestinaca, objavili su bolnički izvori. Ranjenici, među kojima ima žena i djece, pogođeni su gelerima bombe bačene na kamp palestinske policije Ansar, no nitko od njih nije u životnoj opasnosti, rekao je direktor hitne službe u palestinskoj bolnici al-Chifa. Izraelski zrakoplovi ispalili su najmanje dva projektila na objekte službi sigurnosti u sklopu glavnog sjedišta palestinskog predsjednika Jasera Arafata u Gazi. BRUXELLES - Europska je unija u petak pozvala Izrael da nastavi surađivati s palestinskim čelnikom Jaserom Arfatom. "Izraelu treba partner za pregovore o uspostavi mira i okončanju terorizma. A taj je partner palestinska uprava i njen izabrani predsjednik Jaser Arafat", navodi se u priopćenju objavljenom nakon susreta ministara vanjskih poslova Europske unije. U istom se priopćenju Palestinci pozivaju na suzbijanje militanata u svojim redovima i završetak intifade. GAZA - Militantna palestinska skupina Hamas objavila je u petak da neće popustiti pritiscima SAD i EU da se zaustave napadi na Izraelce i obećala nastavak borbe do "oslobođenja cijele Palestine". "Konvoj boraca otpora i mučenika (bombaši-samoubojice) nikada neće biti zaustavljen prijetnjama (predsjednika SAD) Busha i (izraelskog premijera) Sharona niti kampanjom uhićenja", poručio je Hamas u priopćenju objavljenom povodom 14. godišnjice njegovog osnivanja. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u petak jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića, koji boravi u službenom posjetu Zagrebu, te su tom prilikom, kako je priopćeno iz Ureda predsjednika, izrazili spremnost za građenje dobrosusjedskih odnosa. Predsjednik Mesić naglasio je kako smatra ispravnim onaj pristup koji polazi od toga da suradnju treba početi odmah na svim područjima gdje je ona moguća jer će se tako stvoriti povoljna atmosfera za rješavanje problema koji objektivno postoje. Ministar Svilanović se složio s predsjednikovim stajalištima te je naglasio kako je svjestan dubokih trauma koje postoje u hrvatskom narodu kao posljedica proteklog rata. Bit će potrebno mnogo vremena za uklanjanje tih trauma no važno je da obje zemlje žele uspostavu dobrosusjedskih odnosa, rekao je ministar Svilanović. ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan primio je u petak Gorana Svilanovića, ministra vanjskih poslova SRJ, koji boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Kako je priopćeno iz Ureda Vlade za odnose s javnošću, tijekom susreta obostrano je istaknuta važnost dobrosusjedskih odnosa. Premijer Račan pozdravio je pozitivne demokratske procese u SRJ, posebno nakon zadnjih parlamentarnih predsjedničkih izbora u SRJ te naglasio njezinu ulogu u stabilizaciji cijele regije. Na sastanku se razgovaralo i o stambenom zbrinjavanju osoba koje se žele vratiti u Hrvatsku, a bile su nositelji stanarskog prava na stanovnima u društvenom vlasništvu. ZAGREB - Hrvatska i SRJ same bi morale riješiti međusobna pitanja poput definiranja granica i brzog donošenja niza sporazuma, kako bi pokazale demokratsku sposobnost i vjerodostojnost koje su potrebne na putu priključenja europskim integracijama, rekao je u petak potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac u razgovoru s ministrom vanjskih poslova SRJ Goranom Svilanovićem. Prema priopćenju iz saborske službe za odnose s javnošću, potpredsjednik Sabora tijekom susreta iznio je prijedlog da se uspostavi međuparlamentarna suradnja koja omogućuje neposrednije razmatranje pitanja nego izvršna vlast, s čime se suglasio i Svilanović. ZAGREB - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović sastao se u petak u Zagrebu s predstavnicima Srpskog narodnog vijeća (SNV) koje je izvjestio o rezultatima današnjih razgovora s najvišim hrvatskim dužnosnicima. Svilanović je novinare obavijestio kako se prije sastanka s predstavnicima SNV-a sastao i sa zagrebačko-ljubljanskim mitropolitom Jovanom i predstavnicima nevladinih organizacija u Hrvatskoj. Tijekom dana Svilanovića su primili ministar vanjskih poslova Tonino Picula, premijer Ivica Račan, predsjednik Stjepan Mesić te potpredsjednik Hrvatskog sabora Zdravko Tomac. ZAGREB - Šesti Forum hrvatskih manjina posvećen razmatranju statusa, problematika i aktualnosti vezanih uz hrvatske manjine u europskim državama održan je u petak u Zagrebu u prostorijama Hrvatske matice iseljenika. "Forum je mjesto susreta i dijaloga hrvatskih manjina s domovinom Hrvatskom, ali i okrugli stol o manjinskoj problematici", kazao je na otvaranju jednodnevnog stručnog skupa voditelj Odjela HMI-a za autohtone hrvatske manjine Hrvoje Salopek. Organizatori su Hrvatska matica iseljenika (HMI) i njezin Odjel za autohtone hrvatske manjine. Forum je okupio predstavnike hrvatskih manjina iz SR Jugoslavije, Mađarske, Austrije, Italije, Slovačke i Rumunjske, predstavnike predsjednika Republike, Sabora, Vlade, resornih ministarstava i nevladinih ustanova iz Hrvatske koja se bave pitanjima hrvatskim manjina u svijetu. NEW YORK - Sama činjenica da Opća skupština UN- a prvi put raspravlja o radu Gospodarskog i socijalnog vijeća (ECOSOC) svjedoči o sve većoj važnosti ovog tijela svjetske organizacije, kazao je u petak u New Yorku hrvatski veleposlanik Ivan Šimonović. On je iznio hrvatska gledišta o tome kako ECOSOC može pridonijeti ostvarivanju temeljnih ciljeva UN-a - iskorjenjivanju siromaštva, sprječavanju sukoba i promicanju demokracije. Ocijenio je da je ECOSOC pokazao velike prednosti multilateralnog pristupa ekonomskim i socijalnim problemima suvremenog svijeta. Veleposlanik Šimonović bi u siječnju trebao preuzeti jednogodišnje predsjedanje ECOSOC-om, što je prvi put da hrvatski diplomat dolazi na tako visoku dužnost u UN-u. TIRANA - Novi čelnik Pakta o stabilnosti Erhard Busek izjavio je u petak u Tirani da je slaba koordinacija između brojnih misija i agencija koje djeluju u području jedna od glavnih prepreka učinkovitijoj zapadnoj pomoći regiji. "Koordinacija između Europske komisije, Pakta o stabilnosti, Europske banke za obnovu i razvoj, Organizacije za ekonomski razvoj (OECD), Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) jedan je od naših najvećih problema", rekao je Busek i pozvao zemlje učesnice Pakta da jasnije izraze svoje prioritete i primjedbe. Međunarodne bi organizacije mogle pomoći boljom podjelom poslova, smatra Busek. "Želimo da se zadaće bolje rasporede među raznim organizacijama i inicijativama", naglasio je. LONDON - NATO će uskoro smanjiti broj vojnika na Balkanu, kako bi imao veći broj snaga za buduću europsku postrojbu za brzo djelovanje i američki rat protiv terorizma, obznanio je u petak neimenovani dužnosnik britanskog ministarstva obrane. "Očekujemo da će na proljeće stići preporuka za smanjenje broja vojnika na Balkanu. Mi se tome svakako nadamo", kazao je Britanac. NATO trenutačno ima 40.000 vojnika na Kosovu i 20.000 u Bosni i Hercegovini. Britanski dužnosnik naglašava da će NATO ubuduće pokušati tretirati Balkan kao jedno, a ne dva krizna žarišta. Za koliko bi broj vojnika bio smanjen dužnosnik nije precizirao. DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud (ICTY) u Den Haagu objavio je u petak još pojedinosti o optužbama vezanim za ubojstvo nekoliko tisuća muslimana u Srebrenici 1995. godine. Vinko Pandurević (42) bivši brigadni zapovjednik optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnih konvencija. Optužnica je protiv njega do sada bila tajna. Optužbe protiv Pandurevića su povezane s presudom protiv srpskog generala Radislava Krstića koji je osuđen zbog genocida počinjenog prilikom zauzimanja Srebrenice. Krstić je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 46 godina. Pandurevićev slučaj, koji je iskrsnuo za suđenja Krstiću pokazao je da je upravo on vodio masovna pogubljenja nakon pada Srebrnice. BRUXELLES - Prvi dan Summita Europske unije u bruxelleskom predgrađu Laekenu završen je u petak navečer bez konkretnih rezultata pa je glavnina posla ostala za subotu. Šefovi država ili vlada Petnaestorice razgovarali su u petak o vanjskoj politici EU- a, suradnji u području pravosuđa i unutarnjih poslova, politici azila i imigracije. Tijekom radne večere prvi put će neformalno razgovarali o Nacrtu Laekenske deklaracije o budućnosti EU. Za subotu je ostao glavni dio posla - prihvaćanje Laekenske deklaracije, pokretanje Konvencije o budućnosti Europe i imenovanje njezina predsjednika, proglašenje operabilnosti snaga za brze intervencije te raspodjela sjedišta za desetak europskih agencija. Belgijsko predsjedništvo EU-a pripremilo je nacrt Laekenske deklaracije o budućnosti Europe o kojoj će sudionici summita raspravljati tijekom radne večere. U nacrtu Deklaracije postavljena su brojna pitanja o budućim izazovima proširene EU, a za odgovore na ta pitanja bit će zadužena Konvencija koja će biti pokrenuta na ovom summitu i koja treba pripremiti teren za buduće reforme europskih institucija. BRUXELLES - Belgijski ministar vanjskih poslova Louis Michel u petak je izjavio da se pojavio "nesporazum" o njegovoj izjavi da su svih 15 članica spremne sudjelovati u mirovnim snagama u Afganistanu. "Možda je bio nesporazum i ja sam za to odgovoran, budući da je napravljena zbrka između EU i zemalja članica EU", izjavio je Michel, čija zemalja trenutačno predsjeda Unijom. Njegova izjava data ranije o odluci Petnaestorice da sudjeluju kolektivno u mirovnim snagama u Afganistanu izazvala je reakciju većeg broja izaslanstava koja su inzistirala na činjenici da ni šefovi država ni vlada nisu službeno usvojili nikakvu odluka o tome. "Nisam imao osjećaj da sam iznevjerio prirodu jutrošnje rasprave", rekao je Michel. Usvojeni tekst "savršeno iznosi spremnost o kojoj sam ja govorio", istaknuo je belgijski ministar. Zemlje članice EU trenutačno tek razmatraju mogućnost sudjelovanja njihovih snaga u mirovnim snagama u Afganistanu, priznao je na istoj konferenciji za novinare belgijski premijer Guy Verhofstadt. U zaključku summita u Laekenu, koji će biti objavljen u subotu, bit će istaknuto da EU "potiče raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih snaga koje će imati kao mandat, na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a da pridonesu sigurnosti afganistanske administracije, međunarodne adminstracije postavljene u Kabulu i njegovoj okolici kao i uspostavljanje i obučavanje novih afganistanskih vojnih i policijskih snaga", rekao je Verhofstadt. TORA BORA/WASHINGTON - Američki zrakoplovi bombardirali su u petak cijelog dana planinsko područje na istoku Afganistana, te dodatno smanjili područje djelovanja boraca terorističke mreže Osame bin Ladena al-Qaide, a napade su nastavili i u noći s petka na subotu, javljaju novinske agencije. Antitalibanske snage priopćile su da su napredovale prema području pećina i skrivenih skloništa terorističke mreže u stjenovitim predjelima Tora Bore. "Ujutro smo napali Arape. Od tada smo ih potjerali s dvije planine. Moguće je da će se oni sutra predati", rekao je jedan borac antitalibanskih snaga za Reuters. Hazrat Ali, zapovjednik antitalibanskih snaga na istočnom bojištu, koje uključuje i Tora Boru, odbio je reći bilo kakvih pojedinosti o vojnim operacijama, ali je dodao da će biti više vijesti u subotu. WASHINGTON - Američki predsjednik George Bush izjavio je u petak da mu je svejedno hoće li Osama bin Laden biti uhvaćen "živ ili mrtav" obvezavši se da će ga "uhvatiti po svaku cijenu". Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće, Bush je također odbacio kritike koje je islamski svijet uputio na račun videozapisa bin Ladenovih reakcija na napad od 11. rujna, kazavši kako je apsolutno neumjesno čak i pomisliti da bi ta vrpca mogla biti falsifikat. Dok američke snage u istočnom Afganistanu polako stežu obruč oko zadnjih uporišta Bin Ladena i njegovih pristaša, Bush je rekao i da za njega nije važno hoće li Bin Ladena uhvatiti živog ili mrtvog. "Nije mi važno. Mrtav ili živ, svejedno. Meni to nije važno", naglasio je Bush. Bush je govorio tijekom foto-sessiona s tajlandskim premijerom Thaksinom Shinawatra koji je u posjetu Sjedinjenim Državama. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je u petak da je američko odustajanje od Sporazuma o protubalističkim raketama (ABM) čisto politički potez i pozvao Washington da ostale sporazume ostavi nedirnutima. "To je politička odluka, odraz specifične ideologije i nema nikakve veze s brigom o međunarodnoj sigurnosti", kazao je Ivanov. "Možemo se nadati da to neće ući u modu i da Washington sada neće krenuti tako postupati i sa sličnim sporazumima iz područja kontrole naoružanja", dodao je šef ruske diplomacije. (Hina) žv