HR-NL-ICTY-Politika PROTEKLU GODINU NA ICTY-JU OBILJEŽIO MILOŠEVIĆ Piše: Sanja PucakDEN HAAG, 14. prosinca (Hina) - Odlukom o privremenom puštanju na slobodu četvorice visokih muslimanskih zapovjednika, Sefera Halilovića, Envera
Hadžihasanovića, Amira Kubure i Mehmeda Alagića optuženih za zločine nad bosanskim Hrvatima, unatoč protivljenju tužiteljstva, Haški je sud završio s ovogodišnjim radom koji je, prije svega, bio obilježen izručenjem bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Piše: Sanja Pucak
DEN HAAG, 14. prosinca (Hina) - Odlukom o privremenom puštanju na
slobodu četvorice visokih muslimanskih zapovjednika, Sefera
Halilovića, Envera Hadžihasanovića, Amira Kubure i Mehmeda Alagića
optuženih za zločine nad bosanskim Hrvatima, unatoč protivljenju
tužiteljstva, Haški je sud završio s ovogodišnjim radom koji je,
prije svega, bio obilježen izručenjem bivšeg jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića.#L#
Rad suda nastavlja se 7. siječnja iduće godine.
Haški tužitelji Miloševića su najprije optužili za zločine na
Kosovu, potom u Hrvatskoj, a na kraju i za genocid u BiH. Bivši
jugoslavenski predsjednik izručen je koncem lipnja. Suci su
posljednjeg tjedna rada u ovoj godini donijeli odluku o spajanju
suđenja za Hrvatsku i BiH, dok će se postupak za Kosovo voditi
odvojeno. Početak tog suđenja zakazan je za 12. veljače iduće
godine. Njegov dolazak i prkosni nastupi u sudnici u kojoj je
odbijao priznati legitimitet haškog suda oživio je posustali
interes svjetskih medija za Međunarodni sud.
U ponedjeljak je sudsko vijeće saslušalo i posljednje svjedoke za
ovu godinu na suđenju bosanskim Hrvatima Mladenu Naletiliću Tuti i
Vinku Martinoviću Šteli optuženima za zločine na području Mostara,
a posljednje dane na tom suđenju obilježilo je uvođenje 36 zapisa
razgovora iz Ureda bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana
kojima tužitelji žele dokazati međunarodni karakter rata u BiH,
odnosno umiješanost Hrvatske u taj rat. Pokušaj uvođenja
transkripata izazvao je oštre prosvjede branitelja koji osporavaju
njihovu autentičnost i legalni način pribavljanja.
Haški sud godinu je zaključio s presudama protiv 24 osobe od čega je
15 prvostupanjskih presuda. Najveće iznenađenje u godini bila je
pravomoćna presuda u predmetu "Kupreškić" kojom su, nakon četiri
godine pritvora, oslobođena krivnje za zločin u Ahmićima trojica
bosanskih Hrvata - Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić.
Ova je godina donijela i prvu presudu za genocid. Haški sud osudio
je zapovjednika Drinskog korpusa generala Radislava Krstića za
genocid u Srebrenici u kojoj je u srpnju 1995. godine pobijeno
između sedam i osam tisuća muslimana.
Za genocid u BiH je, uz Miloševića i Krstića, optuženo još osam
osoba uključivši vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, Ratka
Mladića, Biljanu Plavšić i Momčila Krajišnika.
Ovogodišnji novitet je bila i poplava priznavanja krivnje i
pokajanja u zamjenu za odbacivanje dijela optužbi a time i blaže
kazne, najviše u redovima bosanskih Srba. Tako su zapovjednik
policije u Bosanskom Šamcu Stevan Todorović, kao i zapovjednici i
čuvari u logoru Keraterm Duško Sikirica, Damir Došen i Dragan
Kolundžija priznali krivnju i dobili manje kazne, a putem pokajanja
krenuo je i bosanski Hrvat Vladimir Šantić kojemu je u žalbenom
dijelu postupka kazna smanjena s 25 na 18 godina zatvora za zločin u
Ahmićima.
Ova je godina donijela i prve optužnice protiv generala Hrvatske
vojske, a Haagu su se dobrovoljno predali i prvi visoki
zapovjednici Armije BiH, uključivši bivšeg zapovjednika Armije BiH
i ministra generala Sefera Halilovića, optuženog za zločine nad
Hrvatima Srednje Bosne. Hrvatski general Rahim Ademi, koji je
optužen za zločine nad Srbima Medačkog džepa, dobrovoljno se predao
u srpnju ove godine, a general Ante Gotovina optužen je za zločine
počinjene tijekom i poslije "Oluje" i u bijegu je. Obrana Ademija
podnijela je ovog tjedna zahtjev za njegovim privremenim puštanjem
na slobodu, no tužiteljstvo je dalo na znanje da se protivi jer
smatra jamstva hrvatske vlade da će se Ademi vratiti u pritvor
nepouzdanima zbog toga što je dopustila bijeg generalu Gotovini.
Haški sud ove godine započeo je pet novih suđenja uključivši i prvo
za 44-mjesečnu opsadu Sarajeva na kojem se sudi zapovjedniku
Romanijskog korpusa generalu Stanislavu Galiću.
Haško tužiteljstvo proširilo je svoj rad na Makedoniju za koju su
otvorene dvije istrage zločina koje su počinile vladine snage i
albanski pobunjenici.
U pritvor u Scheveningen ove je godine stiglo 16 optuženih
uključivši bosanskog Hrvata Paška Ljubičića optuženog za Ahmiće te
generala Pavla Strugara i viceadmirala Miodraga Jokića optuženih
za bombardiranje Dubrovnika. Broj optuženih u pritvoru sada je 49.
Predsjednik Suda Claude Jorda izabran je na novi dvogodišnji
mandat, a Haški sud zatražio je za iduće dvije godine proračun od
oko 230 milijuna dolara.
(Hina) ps br