ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić susrest će se danas, u Uredu Predsjednika, s izaslanstvom Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve (SPS). Izaslanstvo će predvoditi njegovo
visokopreosveštenstvo, gospodin Jovan, mitropolit Eparhije zagrebačko-ljubljanske i cijele Italije. ZAGREB - Glasovanjem o raspravljenim zakonima, Hrvatski sabor danas će nakon punih pet tjedana završiti 18. sjednicu - posljednju redovitu u ovoj godini. Među zakonima o kojima će saborski zastupnici glasovati u završnici trebao bi biti i novi zakon o platnom prometu - uvjet za to je razrješenje dvojbe treba li i Hrvatska pošta sudjelovati u platnom prometu. Hrvatski sabor bi trebao donijeti i zakone o javnoj nabavi, o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima države, zakon o udžbenicima. Kako je na zakone o kojima se danas treba odlučivati podnijet velik broj amandmana, glasovanje će vjerojatno biti jedini posao koji će zastupnici odraditi u samoj završnici 18. sjednice. Ta je sjednica trajala punih pet tjedana i zastupnici su u doslovno danonoćnom radu, raspravili rekordnih 102 točke. Sjednica će ostati zapamćena po činjenici da je na njoj potvrđen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU. Zastupnici su, osim toga, u sklopu
ZAGREB, 14. prosinca (Hina) -
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić susrest će se
danas, u Uredu Predsjednika, s izaslanstvom Episkopskog savjeta
Srpske pravoslavne crkve (SPS). Izaslanstvo će predvoditi njegovo
visokopreosveštenstvo, gospodin Jovan, mitropolit Eparhije
zagrebačko-ljubljanske i cijele Italije.
ZAGREB - Glasovanjem o raspravljenim zakonima, Hrvatski sabor
danas će nakon punih pet tjedana završiti 18. sjednicu - posljednju
redovitu u ovoj godini. Među zakonima o kojima će saborski
zastupnici glasovati u završnici trebao bi biti i novi zakon o
platnom prometu - uvjet za to je razrješenje dvojbe treba li i
Hrvatska pošta sudjelovati u platnom prometu. Hrvatski sabor bi
trebao donijeti i zakone o javnoj nabavi, o dospjelim, a
nenaplaćenim potraživanjima države, zakon o udžbenicima. Kako je
na zakone o kojima se danas treba odlučivati podnijet velik broj
amandmana, glasovanje će vjerojatno biti jedini posao koji će
zastupnici odraditi u samoj završnici 18. sjednice. Ta je sjednica
trajala punih pet tjedana i zastupnici su u doslovno danonoćnom
radu, raspravili rekordnih 102 točke. Sjednica će ostati zapamćena
po činjenici da je na njoj potvrđen Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju Hrvatske i EU. Zastupnici su, osim toga, u sklopu
svoje redovite zadaće donijeli Državni proračun za iduću godinu s
pratećim zakonima, izglasovali zakone kojima počinje zdravstvena
reforma, saživljava projekt društveno poticane stanogradnje.
Tijekom maratonskog zasjedanja iskazano je povjerenje dvojici
starih i jednom novom članu Vlade - riječ je o ministru Radimiru
Čačiću i potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću te novom ministru
zdravstva Andri Vlahušiću. Hrvatski sabor je praktično radio do
posljednjeg dana predviđenog za redovito zasjedanja - 15.
prosinca. Po Ustavu RH, stanka u saborskom radu traje do 15.
siječnja.
SLAVONSKI ŠAMAC - Most Šamac na rijeci Savi između Republike
Hrvatske i BiH spreman je za tehnički pregled, zaključili su
članovi Međudržavnog povjerenstva za obnovu mostova između tih
dviju država koji su se jučer sastali u Slavonskom Šamcu. Nakon
stručne ocjene o tehničkoj ispravnosti mosta uslijedit će
izdavanje uporabne dozvole, a, prema najavama, most bi trebao biti
pušten u promet u drugoj polovici siječnja 2002. Željezničko-
cestovni most Šamac, čiju je obnovu Europska unija financirala sa
23 milijuna njemačkih maraka, a radove izveo Konzorcij bosansko-
hercegovačkih i hrvatskih tvrtaka, iznimno je važan
infrastrukturni objekt. Smješten je na trasi transeuropskog
prometnog koridora 5 C koji povezuju Baltik s Jadranom.
ZAGREB - Siniši Glavaševiću, novinaru Radio Vukovara i jednom od
simbola patnje Vukovara na početku srpske agresije u Domovinskom
ratu, sinoć je posthumno dodijeljena međunarodna novinarska
nagrada "Luka Brajnović", koju je na svečanosti u Hrvatskom
novinarskom društvu preuzela supruga pokojnog novinara, Majda
Glavašević. Nagradu joj je uručio Alfonso Sanchez-Tabernero,
predstavnik španjolskog Sveučilišta Navarra iz Pamplone, koje je
ustanovilo tu nagradu godine 1997. Glavašević je prvi Hrvat kojem
je dodijeljena nagrada "Luka Brajnović". Ta nagrada ove godine je
posthumno dodijeljena Siniši Glavaševiću i Miguelu Gillu, novinaru
agencije AP, za istinski profesionalizam i dosljedno zastupanje
moralnih načela u novinarstvu. Obojica novinara smrtno su stradala
obavljajući svoj posao - Glavašević 1991. za vrijeme srpske
agresije na Vukovar, a Gill prošle godine u Sierra Leoneu.
Glavašević se prvo vodio kao nestao, a onda je 1997. njegovo tijelo
pronađeno na masovnom stratištu Ovčara, a pokopan je na zagrebačkom
groblju Mirogoj. Svečanost, na kojoj su nazočni bili i hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić, predstavnici ministarstva kulture i
vanjskih poslova, te španjolskog veleposlanstva i brojni
uglednici, počela je projekcijom kratkog video zapisa zadnjeg
javljanja Siniše Glavaševića 18. studenog 1991., na dan okupacije
Vukovara.
ZAGREB - U organizaciji Društva studenata Hrvatska/Francuska sinoć
je održano predavanje o studiranju u Francuskoj i mogućnostima za
hrvatske studente koji ondje žele studirati. U visokoškolskom
sustavu Francuske studira više od dva milijuna studenata, na 84
državna fakulteta i 477 veleučilišta, rekao je Eric Verin, ataše za
znanstvenu i sveučilišnu suradnju pri francuskom Veleposlanstvu u
Hrvatskoj. Studiranje na većini fakulteta u Francuskoj besplatno
je osobito na onima koji se smatraju najboljima, a plaćaju se samo
troškovi upisa, što je oko jednu do dvije tisuće franaka, dodao je.
Okupljenim studentima na predavanju predstavljene su mogućnosti
studija i stipendiranja u Francuskoj. Francusko veleposlanstvo u
Hrvatskoj svake godine dodjeljuje četiri vrste stipendija -
stipendije za dugi boravak (9 mjeseci) za poslijediplomske studije
te tri jednomjesečne stipendije - kratke stipendije za
pripravnički staž, jezične za studente koji ne studiraju francuski
jezik i studijske za studente francuskog jezika koji pripremaju
diplomski rad. Dokumenti se predaju tijekom veljače u urede
Veleposlanstva ili Ministarstvo znanosti (koje pokriva troškove
puta), a natječaj se objavljuje putem tiska i na internet-
stranicama Ministarstva.
ZAGREB - U Arheološkom muzeju u Zagrebu sinoć je otvorena izložba
"Božićne jaslice" slikarice i scenografkinje Latice Ivanišević.
Autorica je izradila jaslice iz različitih prirodnih materijala -
šiblja, keramike, platna, drva. Inspiraciju za njihovu, kako je
kazala, pronašla je i u nekim nalazima iz arheološkog muzeja, prema
kojima je radila Bogorodicu s djetetom, poklon kraljeva i drugo.
Izložene Božićne jaslice Latica Ivanišević darovat će malim
bolesnicima u zagrebačkim bolnicama Sestara milosrdnica, Merkuru,
Dječjoj bolnici u Klaićevoj, na Svetom duhu, Rebru i Domu u
Nazorovoj. Zahvaljujući djelatnicima Arheološkog muzeja na
suradnji Latica Ivanišević je najavila da će u prigodi Uskrsa
također u Muzeju prirediti prigodnu izložbu.
SPLIT - U Pinakoteci samostana Gospe od zdravlja u Splitu sinoć su
predstavljena dva posljednja broja časopisa za vjeru i kulturu
"Zlatno pero". O časopisu su govorili njegov urednik i izdavač
Bogdan Malešević te novinar i kolumnist Zoran Vukman s kojim je
intervju objavljen u posljednjem broju "Zlatnog pera". Malešević
je, govoreći o razlozima Vukmanova pojavljivanja na predstavljanju
kazao kako je središnja tema tog intervjua "jedinstvo crkve i
hrvatskog naroda radi obrane od zla koje pokušava zavladati našim
društvom". Također je ocijenio da su "hrvatski mediji u rukama
masona". Naglasio je da časopis "Zlatno pero" ima ekumenski značaj
jer kroz teme o vjeri, crkvi i kulturi obrađuje i probleme
katoličanstva i pravoslavlja, s naglašenim bavljenjem duhovnošću.
Ocjenjujući da je taj časopis jedinstven na našim prostorima, jer
se bavi duhovnošću, novinar Zoran Vukman, koji je nedavno dobio
otkaz u "Slobodnoj Dalmaciji", rekao je da "nije napustio medije,
već da radi i stvara preduvjete za stvaranje katoličkog tiska u
Hrvatskoj i organizaciju katoličkih laika", kojim će, kako je
kazao, "tzv. nevladinim organizacijama oduzeti prostor koji su
nepravedno zauzeli". Govoreći o trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj
ocijenio je da je ona "olovna i u medijima i u društvu". "To se
posebno očituje u represiji svih koji razmišljaju domoljubno",
rekao je Vukman. Kako tvrdi, riječ je o svjetskoj represiji koja
Hrvatsku, preko Haaga, želi prisiliti da sama proganja svoje
heroje.
ZAGREB - Na tribini "Pozovite prijatelje!" u prepunoj dvorani
Srpskoga kulturnog društva (SKD) "Prosvjeta", sinoć je gostovao
filozof, umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Milan Kangrga (1923.), autor knjige "Šverceri vlastitog života",
koji je govorio o časopisu "Praxis", Hrvatskom proljeću te
hrvatskom nacionalizmu. Knjigu "Šverceri vlastitog života"
Kangrga je završio u lipnju 2000., a nakon što je nije uspio tiskati
u Hrvatskoj, obratio se, kako je rekao, prijateljima u Beogradu
koji su mu knjigu objavili. Tekst je, kaže, "pisan za ovu našu
sredinu, odnosno za Hrvatsku, te stoga knjiga i nosi podnaslov
'Refleksije o hrvatskoj političkoj i kulturnoj duhovnosti'.
Govoreći o hrvatskom nacionalizmu, Kangrga je rekao da je za
vrijeme NDH bio srednjoškolac i da je sa obitelji jedva
preživljavao to razdoblje, te "iz najdubljeg iskustva zna što je
ustaštvo i hrvatski nacionalizam". "Hrvatski nacionalizam nazvao
sam ustaštvom, a srpski četništvom", napomenuo je Kangrga,
dodajući da "svaki hrvatski nacionalizam nužno završava
ustaštvom". Ocjenjujući Hrvatsko proljeće, Kangrga se zapitao
"kada su čelnici toga pokreta govorili o građaninu i čovjeku", te
odgovorio: "Nikada, već je bilo riječi samo o Hrvatu". Dodao je da
su Savka Dapčević Kučar i Miko Tripalo bili nacionalisti. "Moja je
teza da bivša Jugoslavija nije provela građansku revoluciju",
kazao je Milan Kangrga, te je dodao kako je Francuska nakon
Francuske revolucije donijela Deklaraciju o pravima čovjeka i
građanina što bivša Jugoslavija nije nikada napravila.
ZAGREB/ŠIBENIK - Služba Zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog
društva skladatelja (HDS ZAMP) potpisala je jučer u Šibeniku sa
Strukovnom skupinom obiteljskih hotela i restoratera Županijske
komore Hrvatske gospodarske komore (HGK) Sporazum o uvjetima za
javno korištenje glazbe u ugostiteljskim objektima - restoranima u
Šibensko-kninskoj županiji. Sporazumom su korisnici glazbe
okupljeni u toj udruzi stekli, osim legalnog korištenja glazbenih
djela u javnoj izvedbi, mnoge pogodnosti ponuđene od udruga za
zaštitu autorskih i srodnih prava, stoji u priopćenju ZAMP-a.
HDS ZAMP smatra da prvo treba riješiti najveći problem u odnosima s
udrugama za zaštitu prava - nagomilane dugove iz proteklih
razdoblja. Stoga su utvrdili načela po kojima će se urediti ta
dugovanja.
(Hina) sp sp