FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: HRVATSKA U 4.30 SATI

ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić susrest će se danas, u Uredu Predsjednika, s izaslanstvom Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve (SPS). Izaslanstvo će predvoditi njegovo visokopreosveštenstvo, gospodin Jovan, mitropolit Eparhije zagrebačko-ljubljanske i cijele Italije. ZAGREB - Glasovanjem o raspravljenim zakonima, Hrvatski sabor danas će nakon punih pet tjedana završiti 18. sjednicu - posljednju redovitu u ovoj godini. Među zakonima o kojima će saborski zastupnici glasovati u završnici trebao bi biti i novi zakon o platnom prometu - uvjet za to je razrješenje dvojbe treba li i Hrvatska pošta sudjelovati u platnom prometu. Hrvatski sabor bi trebao donijeti i zakone o javnoj nabavi, o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima države, zakon o udžbenicima. Kako je na zakone o kojima se danas treba odlučivati podnijet velik broj amandmana, glasovanje će vjerojatno biti jedini posao koji će zastupnici odraditi u samoj završnici 18. sjednice. Ta je sjednica trajala punih pet tjedana i zastupnici su u doslovno danonoćnom radu, raspravili rekordnih 102 točke. Sjednica će ostati zapamćena po činjenici da je na njoj potvrđen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU. Zastupnici su, osim toga, u sklopu
ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić susrest će se danas, u Uredu Predsjednika, s izaslanstvom Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve (SPS). Izaslanstvo će predvoditi njegovo visokopreosveštenstvo, gospodin Jovan, mitropolit Eparhije zagrebačko-ljubljanske i cijele Italije. ZAGREB - Glasovanjem o raspravljenim zakonima, Hrvatski sabor danas će nakon punih pet tjedana završiti 18. sjednicu - posljednju redovitu u ovoj godini. Među zakonima o kojima će saborski zastupnici glasovati u završnici trebao bi biti i novi zakon o platnom prometu - uvjet za to je razrješenje dvojbe treba li i Hrvatska pošta sudjelovati u platnom prometu. Hrvatski sabor bi trebao donijeti i zakone o javnoj nabavi, o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima države, zakon o udžbenicima. Kako je na zakone o kojima se danas treba odlučivati podnijet velik broj amandmana, glasovanje će vjerojatno biti jedini posao koji će zastupnici odraditi u samoj završnici 18. sjednice. Ta je sjednica trajala punih pet tjedana i zastupnici su u doslovno danonoćnom radu, raspravili rekordnih 102 točke. Sjednica će ostati zapamćena po činjenici da je na njoj potvrđen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU. Zastupnici su, osim toga, u sklopu svoje redovite zadaće donijeli Državni proračun za iduću godinu s pratećim zakonima, izglasovali zakone kojima počinje zdravstvena reforma, saživljava projekt društveno poticane stanogradnje. Tijekom maratonskog zasjedanja iskazano je povjerenje dvojici starih i jednom novom članu Vlade - riječ je o ministru Radimiru Čačiću i potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću te novom ministru zdravstva Andri Vlahušiću. Hrvatski sabor je praktično radio do posljednjeg dana predviđenog za redovito zasjedanja - 15. prosinca. Po Ustavu RH, stanka u saborskom radu traje do 15. siječnja. SLAVONSKI ŠAMAC - Most Šamac na rijeci Savi između Republike Hrvatske i BiH spreman je za tehnički pregled, zaključili su članovi Međudržavnog povjerenstva za obnovu mostova između tih dviju država koji su se jučer sastali u Slavonskom Šamcu. Nakon stručne ocjene o tehničkoj ispravnosti mosta uslijedit će izdavanje uporabne dozvole, a, prema najavama, most bi trebao biti pušten u promet u drugoj polovici siječnja 2002. Željezničko- cestovni most Šamac, čiju je obnovu Europska unija financirala sa 23 milijuna njemačkih maraka, a radove izveo Konzorcij bosansko- hercegovačkih i hrvatskih tvrtaka, iznimno je važan infrastrukturni objekt. Smješten je na trasi transeuropskog prometnog koridora 5 C koji povezuju Baltik s Jadranom. ZAGREB - Siniši Glavaševiću, novinaru Radio Vukovara i jednom od simbola patnje Vukovara na početku srpske agresije u Domovinskom ratu, sinoć je posthumno dodijeljena međunarodna novinarska nagrada "Luka Brajnović", koju je na svečanosti u Hrvatskom novinarskom društvu preuzela supruga pokojnog novinara, Majda Glavašević. Nagradu joj je uručio Alfonso Sanchez-Tabernero, predstavnik španjolskog Sveučilišta Navarra iz Pamplone, koje je ustanovilo tu nagradu godine 1997. Glavašević je prvi Hrvat kojem je dodijeljena nagrada "Luka Brajnović". Ta nagrada ove godine je posthumno dodijeljena Siniši Glavaševiću i Miguelu Gillu, novinaru agencije AP, za istinski profesionalizam i dosljedno zastupanje moralnih načela u novinarstvu. Obojica novinara smrtno su stradala obavljajući svoj posao - Glavašević 1991. za vrijeme srpske agresije na Vukovar, a Gill prošle godine u Sierra Leoneu. Glavašević se prvo vodio kao nestao, a onda je 1997. njegovo tijelo pronađeno na masovnom stratištu Ovčara, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Svečanost, na kojoj su nazočni bili i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predstavnici ministarstva kulture i vanjskih poslova, te španjolskog veleposlanstva i brojni uglednici, počela je projekcijom kratkog video zapisa zadnjeg javljanja Siniše Glavaševića 18. studenog 1991., na dan okupacije Vukovara. ZAGREB - U organizaciji Društva studenata Hrvatska/Francuska sinoć je održano predavanje o studiranju u Francuskoj i mogućnostima za hrvatske studente koji ondje žele studirati. U visokoškolskom sustavu Francuske studira više od dva milijuna studenata, na 84 državna fakulteta i 477 veleučilišta, rekao je Eric Verin, ataše za znanstvenu i sveučilišnu suradnju pri francuskom Veleposlanstvu u Hrvatskoj. Studiranje na većini fakulteta u Francuskoj besplatno je osobito na onima koji se smatraju najboljima, a plaćaju se samo troškovi upisa, što je oko jednu do dvije tisuće franaka, dodao je. Okupljenim studentima na predavanju predstavljene su mogućnosti studija i stipendiranja u Francuskoj. Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj svake godine dodjeljuje četiri vrste stipendija - stipendije za dugi boravak (9 mjeseci) za poslijediplomske studije te tri jednomjesečne stipendije - kratke stipendije za pripravnički staž, jezične za studente koji ne studiraju francuski jezik i studijske za studente francuskog jezika koji pripremaju diplomski rad. Dokumenti se predaju tijekom veljače u urede Veleposlanstva ili Ministarstvo znanosti (koje pokriva troškove puta), a natječaj se objavljuje putem tiska i na internet- stranicama Ministarstva. ZAGREB - U Arheološkom muzeju u Zagrebu sinoć je otvorena izložba "Božićne jaslice" slikarice i scenografkinje Latice Ivanišević. Autorica je izradila jaslice iz različitih prirodnih materijala - šiblja, keramike, platna, drva. Inspiraciju za njihovu, kako je kazala, pronašla je i u nekim nalazima iz arheološkog muzeja, prema kojima je radila Bogorodicu s djetetom, poklon kraljeva i drugo. Izložene Božićne jaslice Latica Ivanišević darovat će malim bolesnicima u zagrebačkim bolnicama Sestara milosrdnica, Merkuru, Dječjoj bolnici u Klaićevoj, na Svetom duhu, Rebru i Domu u Nazorovoj. Zahvaljujući djelatnicima Arheološkog muzeja na suradnji Latica Ivanišević je najavila da će u prigodi Uskrsa također u Muzeju prirediti prigodnu izložbu. SPLIT - U Pinakoteci samostana Gospe od zdravlja u Splitu sinoć su predstavljena dva posljednja broja časopisa za vjeru i kulturu "Zlatno pero". O časopisu su govorili njegov urednik i izdavač Bogdan Malešević te novinar i kolumnist Zoran Vukman s kojim je intervju objavljen u posljednjem broju "Zlatnog pera". Malešević je, govoreći o razlozima Vukmanova pojavljivanja na predstavljanju kazao kako je središnja tema tog intervjua "jedinstvo crkve i hrvatskog naroda radi obrane od zla koje pokušava zavladati našim društvom". Također je ocijenio da su "hrvatski mediji u rukama masona". Naglasio je da časopis "Zlatno pero" ima ekumenski značaj jer kroz teme o vjeri, crkvi i kulturi obrađuje i probleme katoličanstva i pravoslavlja, s naglašenim bavljenjem duhovnošću. Ocjenjujući da je taj časopis jedinstven na našim prostorima, jer se bavi duhovnošću, novinar Zoran Vukman, koji je nedavno dobio otkaz u "Slobodnoj Dalmaciji", rekao je da "nije napustio medije, već da radi i stvara preduvjete za stvaranje katoličkog tiska u Hrvatskoj i organizaciju katoličkih laika", kojim će, kako je kazao, "tzv. nevladinim organizacijama oduzeti prostor koji su nepravedno zauzeli". Govoreći o trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj ocijenio je da je ona "olovna i u medijima i u društvu". "To se posebno očituje u represiji svih koji razmišljaju domoljubno", rekao je Vukman. Kako tvrdi, riječ je o svjetskoj represiji koja Hrvatsku, preko Haaga, želi prisiliti da sama proganja svoje heroje. ZAGREB - Na tribini "Pozovite prijatelje!" u prepunoj dvorani Srpskoga kulturnog društva (SKD) "Prosvjeta", sinoć je gostovao filozof, umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Milan Kangrga (1923.), autor knjige "Šverceri vlastitog života", koji je govorio o časopisu "Praxis", Hrvatskom proljeću te hrvatskom nacionalizmu. Knjigu "Šverceri vlastitog života" Kangrga je završio u lipnju 2000., a nakon što je nije uspio tiskati u Hrvatskoj, obratio se, kako je rekao, prijateljima u Beogradu koji su mu knjigu objavili. Tekst je, kaže, "pisan za ovu našu sredinu, odnosno za Hrvatsku, te stoga knjiga i nosi podnaslov 'Refleksije o hrvatskoj političkoj i kulturnoj duhovnosti'. Govoreći o hrvatskom nacionalizmu, Kangrga je rekao da je za vrijeme NDH bio srednjoškolac i da je sa obitelji jedva preživljavao to razdoblje, te "iz najdubljeg iskustva zna što je ustaštvo i hrvatski nacionalizam". "Hrvatski nacionalizam nazvao sam ustaštvom, a srpski četništvom", napomenuo je Kangrga, dodajući da "svaki hrvatski nacionalizam nužno završava ustaštvom". Ocjenjujući Hrvatsko proljeće, Kangrga se zapitao "kada su čelnici toga pokreta govorili o građaninu i čovjeku", te odgovorio: "Nikada, već je bilo riječi samo o Hrvatu". Dodao je da su Savka Dapčević Kučar i Miko Tripalo bili nacionalisti. "Moja je teza da bivša Jugoslavija nije provela građansku revoluciju", kazao je Milan Kangrga, te je dodao kako je Francuska nakon Francuske revolucije donijela Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina što bivša Jugoslavija nije nikada napravila. ZAGREB/ŠIBENIK - Služba Zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja (HDS ZAMP) potpisala je jučer u Šibeniku sa Strukovnom skupinom obiteljskih hotela i restoratera Županijske komore Hrvatske gospodarske komore (HGK) Sporazum o uvjetima za javno korištenje glazbe u ugostiteljskim objektima - restoranima u Šibensko-kninskoj županiji. Sporazumom su korisnici glazbe okupljeni u toj udruzi stekli, osim legalnog korištenja glazbenih djela u javnoj izvedbi, mnoge pogodnosti ponuđene od udruga za zaštitu autorskih i srodnih prava, stoji u priopćenju ZAMP-a. HDS ZAMP smatra da prvo treba riješiti najveći problem u odnosima s udrugama za zaštitu prava - nagomilane dugove iz proteklih razdoblja. Stoga su utvrdili načela po kojima će se urediti ta dugovanja. (Hina) sp sp

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙