ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Oporbeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru žestoko su večeras kritizirali mjerila i kriterije za privatizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, ocjenjujući da je riječ o površnom,
nelogičnom i dokumentu punom improvizacija.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Oporbeni klubovi zastupnika u
Hrvatskom saboru žestoko su večeras kritizirali mjerila i
kriterije za privatizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnom
vlasništvu, ocjenjujući da je riječ o površnom, nelogičnom i
dokumentu punom improvizacija. #L#
Oporbeni, ali i klubovi HSS-a i SDP-a te Odbor za poljoprivredu
suglasili su se da Mjerila koja će odrediti sudbinu trećine ukupnog
poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, prođu još jedno čitanje.
"Predloženi dokument dolazi kao greška u koracima, površan je i u
praksi neprovediv," ocijenio je Drago Krpina (Klub HDZ-a).
Prije njega je, kaže, trebalo donijeti niz drugih dokumenata,
utvrditi poljoprivredne regije, srediti katastar i zemljišnice.
Slično smatra i Dino Debeljuh (Klub IDS-a) te ističe da je prednost
na kupnju državne zemlje određena bez ikakvih kriterija i da je
zanemarena kategorija osoba koje godinama rade na takvoj zemlji.
Oporba tvrdi da nije bilo stručne podloge kod određivanja površina
za prodaju, te se pita kako je odlučeno da će se u Primorsko-
goranskoj županiji ratarima prodavati sto, a u Koprivničko-
križevačkoj 50 hektara.
Ističu da kod prodaje zemlje stočarima treba biti precizniji, jer
nije isto imati kravu ili ovcu, kupovati pašnjak ili oranicu.
Klub HSS-a kaže da državnu zemlju treba čim prije privatizirati,
ali na temelju jasnih kriterija.
Kad se prihvate Mjerila te kad općine i gradovi donesu programe
raspolaganja državnom zemljom steći će se uvjeti da se 1,1 milijun
hektara ili trećina ukupnog poljoprivrednog zemljišta bolje
koristi, rekao je zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić.
Mjerila se, pojasnio je, odnose isključivo na prodaju.
Tako bi se, primjerice, fizičkim i pravnim osobama koje se bave
ratarstvom i biljnom proizvodnjom, u žitorodnim županijama moglo
maksimalno prodati 150 hektara oranica, u županijama središnje i
sjeverne Hrvatske sto hektara, a u južnim županijama 50 hektara.
Stočarima bi se po grlu prodavalo dva hektara oranica te tri do
četiri hektar pašnjaka, a vinogradarima i vinarima do deset hektara
državne zemlje.
Raspravom o Mjerilima, Hrvatski sabor završio je današnji rad.
(Hina) bm/dg/ibob sp