FR-US-suci-Vlada-Kriminal-Terorizam LE MONDE 12.12. SAD PRIJETE DRŽAVAMA KOJE SURAĐUJU SA SUDOM ZA RATNE ZLOČINE FRANCUSKALE MONDE12.XII.2001.Američka ofenziva na zamisao o međunarodnom kaznenom sudu"Američki je Senat u petak 7.XII.
odobrio prijedlog zakona koji je iznio republikanac Jesse Helms kojim se Sjedinjenim Državama brani da surađuju s budućim mađunarodnim kaznenim sudom (CPI) i predviđaju različite mjere koje trebaju odvratiti druge zemlje da to učine. Prijedlog koji još, da bi imao zakonsku snagu, mora prihvatiti Zastupnički dom i objaviti američki predsjednik, osuđuju organizacije za zaštitu ljudskih prava - napose Međunarodna federacija saveza za ljudska prava (FIDH) čije je sjedište u Parizu i američka organizacija Human Rights Watch koji za nj kažu da je zadnji američki pokušaj sabotiranja međunarodnoga suda. Europska unija je zabrinuta.SAD se od početka protivio sporazumu kojim se utvrđuju statuti CPI-ja i koji su u srpnju 1998. u Rimu odobrili predstavnici 127 zemalja. Da bi sporazum stupio na snagu, 60 država treba završiti proceduru ratifikacije. To je za sada učinilo njih 47, pa je moguće da će sud, koji bi imao ovlasti da sudi za najteže zločine (ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, zločin genocida), svjetlo
FRANCUSKA
LE MONDE
12.XII.2001.
Američka ofenziva na zamisao o međunarodnom kaznenom sudu
"Američki je Senat u petak 7.XII. odobrio prijedlog zakona koji je
iznio republikanac Jesse Helms kojim se Sjedinjenim Državama brani
da surađuju s budućim mađunarodnim kaznenim sudom (CPI) i
predviđaju različite mjere koje trebaju odvratiti druge zemlje da
to učine. Prijedlog koji još, da bi imao zakonsku snagu, mora
prihvatiti Zastupnički dom i objaviti američki predsjednik,
osuđuju organizacije za zaštitu ljudskih prava - napose
Međunarodna federacija saveza za ljudska prava (FIDH) čije je
sjedište u Parizu i američka organizacija Human Rights Watch koji
za nj kažu da je zadnji američki pokušaj sabotiranja međunarodnoga
suda. Europska unija je zabrinuta.
SAD se od početka protivio sporazumu kojim se utvrđuju statuti CPI-
ja i koji su u srpnju 1998. u Rimu odobrili predstavnici 127
zemalja. Da bi sporazum stupio na snagu, 60 država treba završiti
proceduru ratifikacije. To je za sada učinilo njih 47, pa je moguće
da će sud, koji bi imao ovlasti da sudi za najteže zločine (ratni
zločini, zločini protiv čovječnosti, zločin genocida), svjetlo
dana ugledati 2003. Glavni razlog protivljenja Amerikanaca je što
na pregovorima o statutu nisu uspjeli poštedjeti američke građane
od mogućeg progona CPI-ja.
Prijedlog Jessea Helmsa koji je Senat u petak odobrio s velikim
brojem glasova (78 za, 21 protiv) dopuna je zakona o zaštiti
oružanih snaga (American Service Member Protection Act, ASPA). On
proglašava zabranu za SAD da surađuje sa CPI-jem. Prijeti osvetom,
u obliku obustave svake vojne pomoći, državama koje budu potvrdile
Rimski sporazum, osim zemljama članicama NATO-a i drugim 'glavnim
saveznicima' SAD-a. On ne dopušta da američke postrojbe sudjeluju u
UN-ovim mirovnim operacijama ako im UN ne zajamči da će biti izvan
dosega CPI-ja; budući da UN ne može dati takvo jamstvo, to znači
zabranu bilo kakva američkog sudjelovanja u očuvanju mira.
Napokon, prijedlog ovlašćuje američkog predsjednika da iskoristi
'sve nužne i prikladne mogućnosti' radi oslobađanja američkih
građana koji bi bili zatočeni na temelju mandata CPI-ja.
Nevladine organizacije u rujnu su se zabrinule zbog potpore
američke vlade tom prijedlogu koja se očitovala u pismu dužnosnika
State Departmenta senatoru Helmsu. Udruge su se začudile takvom
stajalištu u času kada je SAD tražio veliku međunarodnu potporu u
protuterorističkoj borbi. 'Da je prihvaćen, prijedlog bi bio
uvreda za sve žrtve koje očekuju osnutak međunarodnog kaznenog suda
i svim državama koje su poduzele velike napore kako bi pridonijele
uspješnoj borbi protiv nekažnjivosti. (...) Od tog nepravednog
zakonskog prijedloga treba odustati; ako ne, predsjednik Bush mora
mu se odlučno usprotiviti', kaže FIDH u priopćenju s početka
listopada.
Organizacija Human Rights Watch poziva pak Europske države da
prosvjeduju kod Washingtona. U listopadu je njemački ministar
vanjskih poslova Joschka Fischer upozorio američkog kolegu Colina
Powella da bi prihvaćanje tih odredaba 'stvorilo jaz između SAD-a i
EU-a u svezi s važnom temom'; Belgija koja predsjeda Europskom
unijom izrekla je isto upozorenje", piše Claire Trean.