IHT 12. XII. REPUBLIKA MAKEDONIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 12. XII. 2001. Republika Makedonija "Trenutno se činiti gotovo nepristojnim razmišljati o bilo kojoj drugoj zemlji osim Afganistana ili Srednjeg Istoka. No problemi se nastavljaju množiti i drugdje, a ponekad je malo pažnje dok su još pod kontrolom najbolji način da ih se takvima i zadrži. Na primjer Makedonija. Situacija se poboljšala od kada je Parlament konačno prošlog mjeseca usvojio paket ustavnih i zakonodavnih amandmana koji su ugovoreni u kolovozu, pod velikim pritiskom Europske Unije i SAD-a, u sklopu okvirnog sporazuma između Makedonaca i brojne albanske manjine koja živi u toj zemlji. Mogućnost pojave građanskog rata trenutno se smanjila. No izgled situacije može varati. Snage koje se protive sporazumu su brojne i jake, mnogo toga treba učiniti da se sporazum do kraja primijeni (uključujući reforme javnog sektora koje znače gubitak poslova za mnoge Makedonce), NATO bi trebao otići u ožujku a rašireno raspoloženje je loše. Preostaje i rizik da će oni Makedonci koji se protive reformama biti u iskušenju da ponovno posegnu za vojnom akcijom, čak i uz rizik od nacionalne podjele, što bi albanski ekstremisti jedva dočekali. Korijen problema je snažan osjećaj nesigurnosti koji slavensko makedonsko stanovništvo osjeća, i to ne sasvim neutemeljeno. Oni zaista imaju problem s identitetom. Bugarska niječe postojanje makedonskog jezika. Srbija niječe autonomiju makedonske crkve. A Grčka stavlja veto na međunarodno prihvaćanje makedonskog imena. Još je uvijek Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, jedina od Titovih republika koja se ne zove onako kako želi. Jedinu stvar u koju su Makedonci apsolutno sigurni, njihova nadmoć unutar države, sada potkopava rješavanje albanskih problema i međunarodno ustrajavanje da Makedonija bude građanska a ne etnička država. Za Albance i sve ostale u međunarodnoj zajednici, rješavanje albanskih problema uvelike je zakašnjelo p je ovo ustrajanje na njihovom rješavanju vrijedno poštivanja, no ove tvrdnje u Skopju ne prolaze najbolje. Postoji nešto što međunarodna zajednica može učiniti kako bi riješila problem makedonskog identiteta. rješavanje dugogodišnjih nesuglasica s Grčkom, tvrde nam svi u Skopju, više bi od ičeg drugog temeljito izmijenilo atmosferu u zemlji, stvarajući okoliš za konstruktivnu suradnju i implementaciju okvirnog sporazuma. Rješenje neće doći s novim bilateralnim pregovorima između Skopja i Atene koji bi za cilj imali sporazum glede nove formule imenovanja zemlje. Takvi pregovori, koje je vodio niz sposobnih posrednika kao što je Cyrus Vance, traju već deset godina a nisu urodili ničim konstruktivnim. Sada je nužno Rješenje u tri točke, tako da druge zemlje, posebice EU i zemlje članice NATO-a, odigraju aktivnu ulogu dajući svoju podršku. Sporazum treba uključivati ova tri elementa koji bi trebali biti primijenjeni simultano: - Bilateralni sporazum između Skopja i Atene u kojem bi Makedonija, prihvaćajući ime Republika Makedonija, učinila niz važnih ustupaka Grčkoj. One bi uključivale deklaracije o postupanju s grčkim kulturnim nasljeđem u makedonskom obrazovnom programu, slaganje s time da Grčka može koristiti ime koje preferira (možda Gornja Makedonija) za državu Makedoniju, i strogu zaštitu od ikakvog zlorabljenja makedonskog imena na štetu Grčke, gospodarstveno ili pravno. - Zemlje članice NATO-a i EU-a, i druge ako žele, formalno bi pozdravile ovaj bilateralni sporazum izmjenom diplomatskih bilješki s Grčkom i Makedonijom, u kojima bi kao ime makedonske države priznali ono Republika Makedonija istovremeno obećavajući Grčkoj kako će se s njom savjetovati o prikladnim mjerama ako odredbe sporazuma budu prekršene. - UN i druge međuvladine organizacije prihvatile bi i koristile za sve praktične svrhe ime Republika Makedonija. Sve zvuči složeno, i jest složeno. No strategije sprječavanja sukoba često moraju biti takve, a prema sudu Međunarodne krizne skupine, nakon ispitivanja i prepravljanja ovog prijedloga nekoliko mjeseci u Ateni, Skopju i drugim ključnim prijestolnicama, ovo bi Rješenje veoma lako moglo biti i najbolje. Alternativa je pustiti da se nesuglasice oko imena rasplamsaju, i tako Makedoncima poruči da, ako žele nametnuti svoj identitet, to moraju učiniti drugim sredstvima", piše Gareth Evans, predsjednik Međunarodne krizne skupine.