ZAGREB, 12. prosinca (Hina) ZAGREB - Europski parlament u srijedu je u Strasbourgu uvjerljivom većinom glasova dao suglasnost Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU-a s Republikom Hrvatskom, kao i Privremenom sporazumu, što je
jasna poruka potpore europskoj budućnosti Hrvatske, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova u povodu postupka ratifikacije u Europskom parlamentu. "Europski je parlament unatoč veoma intenzivnom dnevnom redu našao vremena za uvrštavanje točaka o Hrvatskoj. I tu činjenicu Republika Hrvatska ocjenjuje visokom ocjenom i porukom potpore njezinoj europskoj budućnosti. Riječ je o važnom koraku u okviru ubrzanog puta prema Europskoj uniji", ističe se u priopćenju MVP-a. Privremeni sporazum između Europske unije i Hrvatske počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2002., dok se njegovo formalno stupanje na snagu očekuje nakon odluke Vijeća ministara EU-a na prvoj ili drugoj sjednici u idućoj godini. ZAGREB/GARMISCH-PARTENKIRCHEN - Potvrdom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Europskom parlamentu Hrvatska na najbolji način zaključuje vanjskopolitičke aktivnosti u ovoj godini, izjavio je u srijedu za Hinu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. "Današnje ratificiranje SSP-a u Europskom
ZAGREB, 12. prosinca (Hina)
ZAGREB - Europski parlament u srijedu je u Strasbourgu uvjerljivom
većinom glasova dao suglasnost Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju EU-a s Republikom Hrvatskom, kao i Privremenom
sporazumu, što je jasna poruka potpore europskoj budućnosti
Hrvatske, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova u
povodu postupka ratifikacije u Europskom parlamentu. "Europski je
parlament unatoč veoma intenzivnom dnevnom redu našao vremena za
uvrštavanje točaka o Hrvatskoj. I tu činjenicu Republika Hrvatska
ocjenjuje visokom ocjenom i porukom potpore njezinoj europskoj
budućnosti. Riječ je o važnom koraku u okviru ubrzanog puta prema
Europskoj uniji", ističe se u priopćenju MVP-a. Privremeni
sporazum između Europske unije i Hrvatske počet će se primjenjivati
od 1. siječnja 2002., dok se njegovo formalno stupanje na snagu
očekuje nakon odluke Vijeća ministara EU-a na prvoj ili drugoj
sjednici u idućoj godini.
ZAGREB/GARMISCH-PARTENKIRCHEN - Potvrdom Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju u Europskom parlamentu Hrvatska na
najbolji način zaključuje vanjskopolitičke aktivnosti u ovoj
godini, izjavio je u srijedu za Hinu hrvatski ministar vanjskih
poslova Tonino Picula. "Današnje ratificiranje SSP-a u Europskom
parlamentu u skladu je s našim očekivanjima. Ovime na najbolji
način zaključujemo godinu, jer će ne samo potpisivanje već i
potvrda SSP-a umnogome odrediti položaj Hrvatske na međunarodnoj
sceni. Ratifikacijom SSP-a u hrvatskome Saboru i Europskom
parlamentu obje strane potvrđuju ozbiljnost koju daju tom
dokumentu", ocijenio je ministar Picula koji se trenutačno nalazi u
posjetu Bavarskoj. Naglasio je da u idućoj godini Hrvatska mora
"usmjeriti napore na dva kolosijeka kako bi se nastavio proces
hrvatskog približavanja EU-u" - na provedbu SSP-a te lobiranje za
ratifikaciju SSP-a u zemljama članicama Unije.
ZAGREB/GARMISCH-PARTENKIRCHEN - Hrvatski ministar vanjskih
poslova Tonino Picula održao je u srijedu u Garmisch-
Partenkirchenu u NATO-ovom centru George Marshall predavanje o
vanjskopolitičkim aktivnostima RH i njezinu doprinosu sigurnosti u
Europi. "Tema predavanja bila je Hrvatska, odnosno kakvi su njezini
pogledi na sigurnosni aspekt demokratske tranzicije, povijesna
iskustva, prednosti i na koji način može doprinijeti sigurnosti",
rekao je Picula u telefonskom razgovoru za Hinu iz Garmisch-
Partenkirchena. Centar NATO-a George Marshall je centar za
sigurnosne studije, a na programima obuke okuplja ljude iz raznih
dijelova Europe i Azije. Picula je predavanje održao polaznicima
tromjesečnog seminara za visoke časnike i visoke državne
službenike. Seminar je pohađalo 80 polaznika iz 32 zemlje iz
Europe, među kojima i dva iz Hrvatske, te iz srednje Azije.
Tijekom svog boravka u Bavarskoj, Picula će se tijekom večeri
sastati s predsjednikom bavarske vlade Edmundom Stoiberom.
DEN HAAG - Glasnogovornica Haškog tužiteljstva kazala je u srijedu
u Den Haagu da će, bude li se tužiteljstvo usprotivilo zahtjevu
hrvatskog generala Rahima Ademija da ga se pusti na privremenu
slobodu, ulogu imati činjenica da hrvatske vlasti nisu uhitile
drugog optuženog hrvatskog generala Antu Gotovinu. Upitana o
razlozima navodno negativnog stajališta haškog tužiteljstva
Florance Hartmann je kazala: "Ne želim dati konačnu odluku prije
nego se zahtjev podnese i ne znam što će biti konačna pozicija Ureda
tužiteljstva u sudnici... no, vlasti nisu uhitile drugog optuženog
u Hrvatskoj i omogućeno mu je da pobjegne iz zemlje. To nam je razlog
za zabrinutost", rekla je Hartmann. "To nije jedini razlog, ali je
jedan od elemenata", dodala je. Ona je podsjetila da je glavna haška
tužiteljica Carla del Ponte već pred Vijećem sigurnosti upozorila
da je Hrvatska omogućila bijeg generalu Gotovini. Hartmann nije
imenovala druge razloge protivljenja zahtjevu generala Ademija
osim toga što nije uhićen general Gotovina. Obrana Rahima Ademija
najavila je da će tijekom tjedna podnijeti zahtjev za privremenim
puštanjem na slobodu do početka suđenja.
DEN HAAG - Glasnogovornica haškog tužiteljstva Florance Hartmann
kazala je u srijedu u Haagu da bi se Ured tužiteljstva mogao žaliti
na odluku sudskog vijeća o vođenju dva suđenja protiv bivšeg
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. "Čekamo na
pismenu odluku suda i obrazloženja", rekla je Hartmann na redovitoj
konferenciji za novinare dodajući da je moguća žalba na odluku suda
po kojoj bi se trebalo voditi jedno suđenje protiv Miloševića za BiH
i Hrvatsku, a drugo za Kosovo. Haško je tužiteljstvo, naime,
tražilo spajanje sva tri predmeta u jedno suđenje. Haški tužitelj
Geoffrey Nice kazao je da bi tužiteljstvo moglo biti spremno do
ljeta za suđenja za Hrvatsku i BiH, dok je već sada spremno za
suđenje za Kosovo. Početak kosovskog suđenja zakazan je za 12.
veljače, a tužiteljstvo procjenjuje da će svoj dio postupka
završiti za devet mjeseci. Datum početka suđenja za Hrvatsku i BiH
nije određen.
BRUXELLES - Europska komisija odobrila je u srijedu dodatnih 2,5
milijuna eura humanitarne pomoći Srbiji. Taj iznos namijenjen je za
pomoć u hrani za 160 tisuća izbjeglica koji žive u najtežim uvjetima
u privatnom smještaju ili u izbjegličkim centrima. "Situacija s
izbjeglicama u Srbiji je tragična", navodi u svom priopćenju
Europska komisija, dodajući da u njoj trenutačno živi najveća
izbjeglička populacija u Europi - 375.537 ljudi koji su došli iz
Hrvatske i BiH.
SARAJEVO - Na području Bosne i Hercegovine počela je provedba
posebnog akcionog plana čiji je cilj onemogućiti sve rašireniju
trgovinu ljudima i prostituciju. Zamjenica ministra civilnih
pitanja i komunikacija BiH Kardija Haračić-Šabić izjavila je u
srijedu u Sarajevu kako će akcioni plan što ga je prošlog tjedna
odobrilo Vijeće ministara BiH imati za cilj "zatvoriti rupe na
granicama ali i u zakonodavstvu" koje su omogućile da BiH bude
iznimno važna karika u transnacionalnoj trgovini ljudima.
BERLIN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder u srijedu je pohvalio
ulogu Europske unije zato što je pomogla u izgradnji
protuterorističke koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država.
Schroeder je govorio pred njemačkim parlamentom uoči summita
Europske unije idući vikend u Laekenu. Prema riječima njemačkoga
kancelara, države članice EU-a "pametnom koordinacijom svojih
ekonomskih, diplomatskih i vojnih aktivnosti znatno su pridonijele
izgradnji i stabilnosti protuterorističkoga saveza".
STRASBOURG - Europski parlament u srijedu je dao zeleno svjetlo za
reformu zakonodavstva EU-a na području telekomunikacija, nakon što
je prethodno postigao suglasnost s Europskom komisijom i zemljama
članicama. Ta bi zakonska promjena, koja će stupiti na snagu 2003.,
trebala ojačati konkurenciju u svim tržišnim sektorima istodobno
štiteći prava korisnika. Novi zakonski okvir Europskoj komisiji
omogućuje pravo nadzora nad nacionalnom regulativom u području
telekomunikacija. On također predviđa koordinaciju zemalja
članica pri donošenju odluka o dodjeli frekvencija.
WASHINGTON - Amerikanac u talibanskim redovima, koji se nalazi pod
paskom marinaca u Afganistanu, rekao je agentima američkih
obajveštajnih službi da mreža al-Qaida planira biološke napade na
Sjedinjene Države u sljedećih nekoliko dana, objavio je u srijedu
Washington Post. John Walker Lindh, zarobljen s ostalim
talibanskim borcima kraj Mazar-e-Šarifa početkom mjeseca, rekao je
američkim obavještajcima da će druga faza rata al-Qaide protiv SAD-
a početi prije kraja Ramazana, koji završava u nedjelju.
Al-Qaida je navodno planirala i treću fazu napada, nepoznatim
metodama, koja je trebala završiti potpunim uništenjem Sjedinjenih
Država.
KABUL - Ranije svrgnuti afganistanski predsjednik Burhanuddin
Rabbani rekao je u srijedu da "u potpunosti podupire" prijelaznu
afganistansku vladu Hamida Karzaia koji će preuzeti dužnost 22.
prosinca. "Kad smo ušli u Kabul, rekli smo da nismo došli stvoriti
vladu. Držimo svoje obećanje", rekao je Rabbani na konferenciji za
novinare u Kabulu. "Podupirem u potpunosti Hamida Karzaia i
surađivat ću" s njim, dodao je Rabbani. Međutim, izrazio je nadu da
je bonnska konferencija bila posljednji put da se strane zemlje
miješaju u unutarnje stvari Afganistana. "Kad smo poslali
izaslanstvo na konferenciju u Bonn, nismo ga poslali kako bi
potpisalo sporazum, već da bi razgovaralo i pregovaralo", naglasio
je. "Oni su pak potpisali sporazum pod pritiskom međunarodne
zajednice", ustvrdio je Rabbani.
WASHINGTON - Nakon jušerašnjeg govora predsjednika Georgea W.
Busha u vojnom učilištu "Citadel" u Charlestonu u Južnoj Karolini,
američki mediji u srijedu najavljuju da bi uskoro mogla uslijediti
objava jednostrane američke odluke o istupanju iz Sporazuma o
balističkim raketama (ABM) iz 1972. "Amerika i njeni saveznici ne
smiju ostati vezani za prošlost. Moramo biti u stanju izgraditi
obrambene sustave protiv neprijatelja 21. stoljeća," kazao je
Bush. U toj izjavi nema ničeg novog u odnosu na gledišta koja Bush
javno izražava još od predizborne kampanje, ali kontekst borbe
protiv terorizma, preustroja oružanih snaga i novog vojnog
proračuna u koji je bila uklopljena pokazuju da je američka odluka
zapravo već donesena. Ovdašnji mediji tvrde da je državni tajnik
Colin Powell, koji je potkraj prošlog tjedna bio u Moskvi, šefu
ruske diplomacije Igoru Ivanovu najavio da će odluka o istupanju iz
ABM-a uslijediti "za nekoliko dana".
COLOMBO - Nova šrilanska vlada predvođena premijerom Ranilom
Wickrmesingheom u srijedu je položila prisegu. Nova vlada ima 25
ministarstava nakon što se predsjednica države Chandrika
Kumaratunga odrekla resora obrane i financija kojima je upravljala
od stupanja na dužnost 1994. godine. Donedavno oporbena Ujedinjena
nacionalna stranka dobila je izbore u suradnji s muslimanskim
strankama obećavši brzu obnovu pregovora s Tamilskim tigrovima.
ATENA - Grčki je sud u srijedu dopustio skupini mladića, promatrača
zrakoplova, iz Britanije i Nizozemske, optuženih za špijunažu, da
se brane sa slobode. Dvanaest Britanaca i dvojica Nizozemaca
pušteni su iz zatvora uz jamčevinu od 5 milijuna drahmi po osobi
(oko 108.000 kuna). Oni su uhićeni 8. studenoga nakon aero-mitinga
u vojnoj bazi u Kalamati, gdje su navodno prekršili zabranu
fotografiranja vojnih objekata. Turisti tvrde da nisu prekršili
nikakav zakon već samo uživali u svom hobiju promatranja zrakoplova
i pravili bilješke.
(Hina) dh dh