ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Nužnost povećanja učinkovitosti hrvatskih visokoškolskih studija i njihovo uklapanje u europske visokoškolske sustave i standarde zaključci su današnjeg okruglog stola na temu "Strategija odgoja i
obrazovanja" Ministarstva znanosti i tehnologije, posebno posvećenom visokoškolskom obrazovanju.
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Nužnost povećanja učinkovitosti
hrvatskih visokoškolskih studija i njihovo uklapanje u europske
visokoškolske sustave i standarde zaključci su današnjeg okruglog
stola na temu "Strategija odgoja i obrazovanja" Ministarstva
znanosti i tehnologije, posebno posvećenom visokoškolskom
obrazovanju.#L#
Strategijski dokument "Odgoj i obrazovanje", kao jedan od 19
dokumenata koji će biti obuhvaćeni u Vladinoj Strategiji razvitka
Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću", predstavlja osnovu
za vođenje suvremene prosvjetne politike i reformiranja obrazovnih
sustava.
Član radne skupine za izradu studije Gvozden Flego je kao veliki
problem hrvatskog visokoškolskog sustava naveo njegovu
neujednačenost s europskim standardima. Također, dodao je, problem
je i neučinkovitost studiranja u Hrvatskoj, iznijevši podatak da na
hrvatskim sveučilištima u roku diplomira tek 13 posto studenata, a
svega nešto više od 20 posto njih diplomira, studirajući u prosjeku
sedam godina.
Flego je istaknuo da udio visokoobrazovanih ljudi u stanovništvu
Hrvatske iznosi 11 posto, dok je europski prosjek 19 posto,
ocijenivši nužnim poduzimanje značajnih napora da se taj
nedostatak nadoknadi. Pritom je napomenuo da znanstvena
osposobljenost hrvatskih sveučilišnih nastavnika također znatno
zaostaje za europskim prosjecima, čemu, kako tvrdi, pridonosi i
niska razina financiranja znanstvenih istraživanja i ulaganja u
znanost uopće.
Kao razlog zaostajanja za europskim standardima Flego je naveo i
opterećenost našeg dodiplomskog studija, te neučinkovitost
postdiplomskog studija, tijekom kojeg se, kako je rekao, studenti
nedovoljno stručno osposobljavaju za daljnji rad. Moguće rješenje
Flego vidi u podjeli studija, odnosno da prve tri godine budu
posvećene stjecanju elementarnog znanja, iduće tri za
specijalizaciju, a zadnje tri godine kao postdiplomski studij.
Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević istaknuo je
veliku važnost studije za poboljšanje hrvatskog obrazovnog
sustava, te izvijestio da će konačni tekst studije uskoro biti
upućen na razmatranje Vladi.
Na okruglom stolu, koji je okupio nekoliko rektora i dekana nekih
hrvatskih sveučilišta i visokih učilišta, posebno je naglašeno da
učinci visokog obrazovanja pridonose razvoju demokracije, kulture
i osobnom razvoju građana, te na taj način i na sve glavne
komponente nacionalnog razvoja.
(Hina) tr az