HR-PREDSJEDNICI-Vlada-Politika RFE 10. XII. VELIK BROJ LJUDI NA MIROGOJU RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE10. XII. 2001.Detuđmanizacija ? preduvjet europeizirane Hrvatske. Prilog Ines Šaškor Na današnji dan prije dvije godine umro je prvi
hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Na Mirogoju je u nedjelju u organizaciji HDZ-a veliki broj ljudi pokazao svoju privrženost bivšem predsjedniku. Franjo Tuđman umro je kao prvi predsjednik samostalne Hrvatske i time ušao u povijest. Vodio je zemlju u ratnim uvjetima koji su mu dijelom bili nametnuti srpskom agresijom, a dijelom ih je i sam konstruirao. Bio je vješt političar, u jednom razdoblju i nepovrjedljivi vođa nacije. Njegovo je nasljeđe proturječno. U ratne ciljeve uključio je kako nezavisnost Hrvatske, tako i priključenje dijelova druge države, te razmjenu stanovništva u funkciji etnički što čistije Hrvatske. Taj poželjni ratni ishod učinio je da, u najmanju ruku, tolerira i ratni zločin na hrvatskoj strani. Sustav koji je odlučujuće oblikovao bio je demokratski po formi, autoritaran po suštini. Popularnost mu je posljednjih godina vladavine munjevito opadala, najviše zbog grabežljivosti vlasti i pljačkaške privatizacije koja
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
10. XII. 2001.
Detuđmanizacija ? preduvjet europeizirane Hrvatske. Prilog Ines
Šaškor
Na današnji dan prije dvije godine umro je prvi hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman. Na Mirogoju je u nedjelju u organizaciji
HDZ-a veliki broj ljudi pokazao svoju privrženost bivšem
predsjedniku.
Franjo Tuđman umro je kao prvi predsjednik samostalne Hrvatske i
time ušao u povijest. Vodio je zemlju u ratnim uvjetima koji su mu
dijelom bili nametnuti srpskom agresijom, a dijelom ih je i sam
konstruirao. Bio je vješt političar, u jednom razdoblju i
nepovrjedljivi vođa nacije. Njegovo je nasljeđe proturječno. U
ratne ciljeve uključio je kako nezavisnost Hrvatske, tako i
priključenje dijelova druge države, te razmjenu stanovništva u
funkciji etnički što čistije Hrvatske.
Taj poželjni ratni ishod učinio je da, u najmanju ruku, tolerira i
ratni zločin na hrvatskoj strani. Sustav koji je odlučujuće
oblikovao bio je demokratski po formi, autoritaran po suštini.
Popularnost mu je posljednjih godina vladavine munjevito opadala,
najviše zbog grabežljivosti vlasti i pljačkaške privatizacije koja
je stotine tisuća ljudi bacila u bijedu. Smrt je spriječila da
doživi neizbježni izborni poraz i vjerojatnu haašku optužnicu.
U posttuđmanovskoj Hrvatskoj bivši predsjednik još uvijek izaziva
različite ocjene. Žestoke konfrontacije pristaša i protivnika ipak
postupno jenjavaju. Zamjenjuju ih slojevitije opaske i kritička
valorizacija. Nova se vlast oprezno odnosi prema prethodniku i
sklonija je temeljitu ocjenu prepustiti povijesti.
Detuđmanizaciju nije nikada stavila u svoj program iako, kada bi
uspjela u svome naumu pune europeizacije Hrvatske, to bi bila
faktička detuđmanizacija.
Jer ostvarenje toga programa Hrvatsku veže uz suvremenost, uz
europske tokove, demokraciju, vladavinu prava, građansko društvo.
Franjo Tuđman iskreno je zazirao od svega toga. Zbog toga dvije
godine poslije smrti Franju Tuđmana na svoju dnevnu političku
zastavu stavljaju samo oni njegovi sljedbenici koji bi Hrvatsku
ostavili u predvorju suvremenosti.
(RFE)