SKV: SVIJET U 21.00 SAT

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) PARIZ - SAD i brojne druge zemlje održale su u utorak komemoraciju za žrtave napada na Svjetski trgovinski centar (WTC) u New Yorku i Pentagon u Washington, u kojem je 11. rujna živote izgubilo oko 3.300 ljudi. Komemoracije su održane u 70-ak zemalja kao odgovor na prošlotjedni poziv američkog predsjednika Georgea W. Busha, i podudaraju se s predajom boraca Al-Qaide, što za SAD predstavlja briljantnu pobjedu. Na ruševinama u New Yorku održana je komemoracija uz pjesmu "Neka na zemlji vlada mir". Sjećanju na poginule u tim napadima pridružili su se i Ujedinjeni narodi. ZAGREB - U nazočnosti visokih hrvatskih dužnosnika, diplomata i crkvenih velikodostojnika, u Zagrebu je u utorak, točno tri mjeseca nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države, održana svečana komemoracija u znak sjećanja na žrtve napada 11. rujna. Okupljenima u Svečanoj dvorani Banskih dvora obratili su se hrvatski premijer Ivica Račan i američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence Rossin. "Nevjerica, šok i tuga, tako bih opisao osjećaje koji su nas sve preplavili prije točno tri mjeseca, kad je ovim bezumnim činom terorizam pokazao svoje dotad neviđeno, okrutno lice", rekao je Račan. "Zločinačkim je činom uništeno više tisuća ljudskih života i jedna od najljepših američkih vizura", dodao je Račan. On je istaknuo da je "među žrtvama bilo i onih hrvatskog porijekla, no to sigurno nije jedini razlog zbog kojega su Hrvatska i njezini građani bili užasnuti tim činom". WASHINGTON - Velika porota federalnog okružnog suda za istočnu Virginiju sa sjedištem u Alexandriji potvrdila je u utorak, točno tri mjeseca nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna, tužbu protiv Zacariasa Moussaouija, Marokanca s francuskim državljanstvom, zbog suučesništva u tom zločinu. Glavni američki državni tužitelj John Ashcroft objavio je u Washingtonu da je Moussaoui optužen za ukupno šest kaznenih djela od kojih je za četiri zakonom propisana najteža, smrtna kazna. Moussaoui je, stoji u tužbi, sudionik zavjere u kojoj je sudjelovalo najmanje 19 otmičara-terorista izvršitelja krvoprolića 11. rujna, pod vodstvom Osame bin Ladena i njegova zamjenika Aymana al Zawahirija. ISLAMABAD - Talibanski borci arapskog podrijetla opkoljeni na planini Tora Bora najavili su predaju, objavila je u utorak agencija Afgan Islamic Press (AIP). "Borci al-Qaide u planinskom području najavili su predaju. Zatražili su vremena do srijede ujutro i do tada protiv njih neće biti poduzimane nikakve akcije", rekao je zapovjednik afganistanskih snaga u tom području Hadži Muhamed Zaman. Zaman je dodao da će svi borci koji se predaju biti predati UN-u. "Sutra ujutro ćemo znati je li Osama bin Laden poginuo u napadima na Tora Boru ili je živ. Zasad ne mogu više reći", rekao je zapovjednik. Predaja arapskih boraca iz redova al-Qaide trebala bi početi u 8 sati ujutro po lokalnom vremenu, objavio je AIP. WASHINGTON - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld nije u utorak želio potvrditi ni zanijekati da bi Somalija mogla biti cilj slijedeće američke vojne akcije protiv međunarodnih terorista. U dobro obavještenim krugovima u Washingtonu tvrdi se da je skupina od najmanje pet američkih vojnih stručnjaka nedavno tajno boravila u gradu Baidoa na zapadu Somalije. O tome je u utorak izvjestio Radio Mogadišu, a informaciju su potvrdili i neki predstavnici međunarodnih humanitarnih udruga koje imaju urede i Baidoi. Ministar Rumsfeld je podsjetio da nije tajna kako je Somalija utočište za neke pripadnike al-Qaide i da je već godinama na popisu zemalja koje pomažu teroriste. LONDON - Konačna odluka o čelnom položaju Britanije u multinacionalnim mirovnim snagama u Afganistanu još nije donijeta, izjavio je u utorak britanski premijer Tony Blair nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom. "Mi smo načelno izrazili dobru volju da predvodimo snage UN-a. Ali službena odluka nije donijeta", kazao je Blair. Powell je izjavio da Sjedinjene Države nisu odlučile hoće li proširiti rat protiv terorizma i na druge zemlje, osim Afganistana. BEOGRAD - Produbljavanje krize unutar vladajuće jugoslavensko- srbijanske koalicije DOS nastavljeno je i u utorak najnovijim zahtjevom Demokratske stranke Srbije (DSS) predsjednika SRJ Vojislava Koštunice, o raspisivanju izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji. Prijedlog su u srbijanskom parlamentu podnijeli zastupnici DSS koji su se prije dva mjeseca izdvojili u zaseban zastupnički klub nazvan DSS-DOS. STOCKHOLM - Srbija ne štiti Ratka Mladića i Radovana Karadžića, izjavio je u utorak u Stockholmu srbijanski premijer Zoran Đinđić. "Oni nisu pod našom zaštitom. Gdje su, ne bih znao reći", rekao je Đinđić na konferenciji za novinare. "Boravili su u Bosni punih pet godina, od 1995. do 2000., i cijelo je vrijeme na terenu bilo razmješteno 50.000 američkih vojnika. Poslije pet godina zahtijevaju da ih tražimo. Mislim da to nije baš pravedno", dodao je. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u više je navrata optužio jugoslavensku vojsku da štiti Karadžića i Mladića. ICTY obojicu tereti za genocid, a Mladića se posebno tereti za pokolj u Srebrenici gdje je likvidirano više od 7.000 muslimana. DEN HAAG - Sudsko vijeće Haškog suda odlučilo je spojiti optužnice protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH i voditi zajedničko suđenje za ta dva predmeta, dok će se u slučaju optužbi za Kosovo voditi odvojeno suđenje koje će započeti, kako je ranije zakazano, 12. veljače iduće godine. Odluku je u utorak poslijepodne objavio predsjednik sudskog vijeća, koje vodi postupak protiv Miloševića, britanski sudac Richard May nakon kraćih konzultacija tročlanog sudskog vijeća o zahtjevu tužiteljstva za spajanjem tri predmeta - Hrvatske, BiH i Kosova - u jedno suđenje. RIM - Italija je odlučila ukloniti veto na prijedlog o europskim nalozima za brzo uhićenje, kojeg su već prihvatile sve ostale članice EU, obznanio je u utorak talijanski premijer Silvio Berlusconi. Radi se nalozima koji bi vrijedili u svim zemljama Unije, makar bili raspisani samo u jednoj. Italija se prvotno snažno protivila navedenom prijedlogu, smatravši da bi takva odluka ozbiljno ugrozila nacionalni suverenitet. Do obrata je došlo nakon posjeta belgijskog premijera Guya Verhofstadta, čija zemlja trenutno predsjeda Unijom, i njegovog sastanka s Berlusconijem u Rimu. Nalozi će vrijediti za 32 kriminalna djela, od terorizma, preko prijevare i pedofilije do rasizma. Njihova je namjena smanjiti birokratske ekstradicijske zapreke među zemljama Unije. RIM - Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres u utorak je podupro ideju bliskoistočnog "Marshallova plana" koju je iznio talijanski premijer Silvio Belusconi. Na konferenciji za novinare Peres je ustvrdio da mu je Berlusconi u "fascinantnom" razgovoru predstavio glavne smjernice "Marshallova plan" za pokretnje palestinskoga gospodarstva. "Dogovorili smo da usporedo s izvješćem (američkog senatora Georgea Mitchella) koje je političko, Italija preuzme inicijativu za objavu gospodarskog izvješća", rekao je Peres. Berlusconi će to izvješće predstaviti na sastanku skupine G8 kojom Italija predsjedava do kraja godine te pred Europskom unijom. MADRID - Šef španjolske diplomacije Josep Pique u utorak je, nakon susreta s jugoslavenskim kolegom Goranom Svilanovićem, ocijenio da mogući referendum o nezavisnosti Crne Gore "nije poželjan". Dvojica ministara vanjskih poslova razgovarala su o dva predviđena sastanka radne skupine u prvoj polovici 2002. o pridruženju SRJ Europskoj uniji, s tim da krajem sljedeće godine SRJ započne pregovore o potpisivanju sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji. Španjolska početkom godine preuzima predsjedovanje Europskom unijom. MOSTAR - Predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH Ante Jelavić u otvorenom je pismu u utorak zatražio od predsjednika Helsinškog odbora za ljudska prava BiH Srđana Dizdarevića da se zauzme za zaštitu ljudskih i građanskih prava Hrvata u BiH. U tom pismu, upućenom u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, Jelavić tvrdi kako se grubo krše pojedinačna i kolektivna politička i građanska prava Hrvata u BiH, te da se krše prava hrvatskog naroda kao konstitutivnog u BiH. "Najdrastičnija kršenja političkih i građanskih prava kulminirala su izmjenama Privremenih izbornih pravila i propisa, zatim zloupotrebom principa građanske većine, oduzimanjem izbornih mandata bez prava zamjene i na koncu poništavanjem političke volje jednog konstitutivnog naroda (hrvatskog) u Bosni i Hercegovini. Poništena su kolektivna prava na svim razinama da hrvatski narod u BiH kao konstitutivan narod bira svoje predstavnike u zajedničkim institucijama BiH, prije svega u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda", navodi Jelavić u otvorenom pismu. ZAGREB - Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek razgovarao je u utorak u Madridu sa svojim španjolskim kolegom Franciscom Alvarezom-Cascosom o nabavi nagibnih vlakova za Hrvatske željeznice (HŽ), priopćilo je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Sredinom siječnja 2002., HŽ će raspisati međunarodni natječaj za nabavu nekoliko garnitura nagibne tehnologije na diesel i elektro pogon koji bi vozili na relacijama Zagreb-Rijeka i Zagreb-Split, rekao je ministar Tušek svom španjolskom kolegi. Ministar Alvarez-Cascos dao je potporu nabavi nagibnih vlakova za HŽ za koju je velik interes pokazao španjolski proizvođač vlakova TALGO. PARIZ - Sudski postupak protiv francuskog časnika optuženog da je Beogradu prenio obavijesti o zračnim napadima NATO-a tijekom kosovske krize, počelo je u utorak u Parizu. Pierre-Henri Bunuel (49) osumnjičen je da je između srpnja i listopada 1998. srpskom agentu u Bruxellesu prenio informacije povezane s ciljevima NATO-ovih zračnih napada, predviđenih za polovicu 1998., u slučaju nepovlačenja srpskih snaga s Kosova. Bunuel bi mogao biti osuđen na 15 godina zatvora dokaže li mu se krivnja "odavanja tajnih dokumenta stranoj sili" na vojnom sudu u Parizu. Nakon reforme iz 1999., samo vojni sud u Parizu može suditi za zločine što ih u inozemstvu počini neki francuski vojnik. OUAGADOUGOU (Burkina Faso) - Afrika treba pet milijardi dolara godišnje za borbu protiv AIDS-a (10 puta više nego što trenutačno dobiva), objavio je direktor odjela Ujedinjenih naroda (UN) za borbu protiv AIDS-a. "Africi bi trebalo 5 milijardi dolara za organizaciju efikasne prevencije, liječenje osoba zaraženih HIV-om te zbrinjavanje djece kojoj su roditelji umrli od AIDS-a", kazao je izvršni direktor UNAIDS-a Peter Piot na Afričkoj konferenciji o AIDS-u i spolno prenosivim bolestima koja se održava u glavnom gradu Burkine Faso Ouagadougou. Procjenjuje se da je 40 milijuna ljudi diljem svijeta zaraženo HIV- om, a gotovo trećina njih živi u Africi. LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Drnovšek izjavio je u utorak da do daljnjega ostaje na čelu vlade i svoje stranke, unatoč nagađanjima da razmišlja o ostavci na oba mjesta kako bi se pripremio za kandidaturu na izborima za predsjednika države koji će se održati u studenom iduće godine. Drnovšek je nakon zatvorenog sastanka s vrhom svoje stranke, Slovenskim liberalnim demokratima (LDS), rekao da će se ipak kandidirati za ponovni izbor na mjesto predsjednika LDS-a u siječnju iduće godine i da će "sve dok bude premijer biti i predsjednik stranke", kako sadašnju koaliciju ne bi destabilizirao. Drnovšek je odbio komentirati svoju moguću kandidaturu na predsjedničkim izborima, objasnivši da za to još nije vrijeme. SARAJEVO - Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine (HSS) usprotivila se posjetu dužnosnika Ministarstva obrane Federacije BiH Izraelu kao i najavama da će se s tom zemljom pokušati uspostaviti bliska suradnja u oblasti vojne industrije, objavila je stranka u utorak. Iz sjedišta HSS-a u Sarajevu objavljeno je kako će ta stranka unutar vladajuće Alijanse za promjene pokrenuti raspravu s ciljem da se odbaci mogućnost "vojne suradnje sa zemljama koje se nalaze u ratu ili stanju neposredne ratne opasnosti". HSS BiH također drži kako ta zemlja ne bi trebala vojno surađivati s državama koje svoje "unutarnje koflikte rješavaju uporabom vojnih potencijala" a da vojnu industriju na prostoru BiH istodobno treba preusmjeriti u mirnodopske svrhe. Ministar obrane Federacije BiH Mijo Anić zajedno sa skupinom ravnatelja poduzeća iz oblasti vojne industrije u Izrael je otputovao u ponedjeljak. ŽENEVA - Druga pregledna konferencija država stranaka Konvencije o zabrani i ograničavanju korištenja konvencionalnog oružja (CCW) započela je u utorak u Ženevi pod predsjedanjem australskog veleposlanika Lesliea Lucka. Na konferenciji koja će trajati do 21. prosinca sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo na čelu sa stalnom predstavnicom RH pri UN-u u Ženevi veleposlanicom Spomenkom Cek. Hrvatsko izaslanstvo jedno je od deset potpredsjednika Konferencije na kojoj je predviđena intenzivna rasprava i pregled o pridržavanju odredbi Konvencije, te iznošenje nekih posebnih prijedloga za poboljšanje Konvencije. LONDON/WASHINGTON - Udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty International pozvala je u utorak američkog predsjednika Georgea W. Busha da povodom međunarodnog tjedna posvećenog ljudskim pravima iskoristi priliku i proglasi moratorij na smrtnu kaznu. Od 1990. u SAD je usmrćeno više od 600 zatvorenika a 3.700 ih trenutno čeka na izvršenje smrtne presude. Broj smrtnih presuda se od 1990. povećao za 52 posto jer je i broj zatvorskih kazni porastao za 79 posto. Najviše je smrtnih kazni unazad deset godina izvršeno u Kaliforniji, 586, slijedi Texas s 450 izvršenih smrtnih presuda, Florida s 371, te Pennsylania s 238. BANJA LUKA - Stranka bosanskih Srba Srpska demokratska stranka (SDS), koja se nalazi pod pritiskom međunarodne zajednice da surađuje u hvatanju osumnjičenih za ratne zločine, priopćila je u utorak da će iz svog članstva formalno isključiti svog osnivača Radovana Karadžića. Pokušavajući izbjeći kazne međunarodne administracije u BiH zbog ometanja etničke reintegracije, SDS je priopćio da će promijeniti svoj statut kako bi iz stranke izbacio svog doživotnog člana Radovana Karadžića i ostale optužene za ratne zločine. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch uputio je nedavno "posljednje upozorenje" SDS-u da prestane blokirati povratak nesrpskih izbjeglica i da prihvati zakone koji bi povezali BiH. NEW YORK - Opća skupština UN-a pozvala je u utorak sve zemlje u sukobu na primirje tijekom Zimskih olimpijskih igara u Salt Lake Cityu sljedeće veljače. U usvojenoj rezoluciji, Opća skupština podsjeća na starogrčku tradiciju olimpijskog primirja. Skupština također razmišlja o donošenju slične rezolucije uoči ljetnih Olimpijskih igara u Ateni 2004. godine. ZAGREB - Eksplozija goleme količine metana koji je bio zamrznut ispod morskog dna zagrijala je Zemlju za 7 Celzijevih stupnjeva prije 55 milijuna godina, pokazalo je najnovije istraživanje NASA- e. Znanstvenici su upotrijebili podatke dobivene kompjutorskom simulacijom paleoklime kako bi bolje objasnili ulogu metana u klimatskim promjenama. Iako se većina istraživanja stakleničkih plinova usredotočila na ugljični dioksid, metan je 20 puta jači kao sredstvo koje nosi toplinu u atmosferi, ističe se u priopćenju NASA-ina Centra za svemirska istraživanja Goddard. (Hina) sl sl