RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 8.12.01. POVRATAK RUSIJE U AFGANISTAN

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 8.XII.2001. Rusija se vraća u afganistanska brda "Vojni vrh je otkrio prave nakane u svezi sa sudjelovanjem u rješavanju afganistanskog pitanja. Još je 5.XII. ministar obrane Sergej Ivanov, boraveći u posjetu Kazanju, otvoreno izjavljivao da Moskva neće slati vojnike u Afganistan, čak ni u sklopu mirovnih snaga. Jučer, dva dana kasnije, u Dušanbeu je iznio oprečno mišljenje: 'Što se tiče mirotvoraca, treba dobro pogledati kakav je njihov status i zašto se tamo šalju'. Drugim riječima, šef ministarstva obrane, koji je dan prije očito dobio stanovite upute iz Kremlja, priprema svjetsku javnost na to da će Rusija ipak vojno sudjelovati u rješavanju afganistanske krize. Prije dva i pol mjeseca, 26.IX., 'NG' je ocjenjujući Putinov program sudjelovanja u protuterorističkoj koaliciji, došao do zaključka da Vladimir Putin zapravo otvara novu bojišnicu za borbu s mudžahedinima, ovaj put u Afganistanu. Tada je to potaknulo val napada na 'NG'. Međutim, sredinom studenog Putin je u Novom Urengoju, odgovarajući na pitanja izvjestitelja jednog lista, gotovo otkrio planove o vojnom upletanju u Afganistanu. Prema protokolu je, dakako, odbacivao mogućnost sudjelovanja ruskih oružanih snaga u vojnim operacijama na području Afganistana, ali je zapravo priznao takvu mogućnost: 'Prilično aktivno sudjelujemo u međunarodnim naporima u borbi s terorizmom'. I odmah je rastumačio da je na tom području raspoređen priličan broj vojnika: 12,5 tisuća iz 201. divizije i 10 tisuća ruskih graničara. Ukupno 22,5 tisuće vojnika. 'To je ozbiljna vojna postrojba', zaključio je Predsjednik. Prema Putinovoj logici, nazočnost takvih snaga tumači se 'posebnim odnosima između Sjevernog saveza' i Moskve. Shvativši da je rekao puno više nego je trebao, Putin je na kraju neočekivano dodao: 'Postoje i druge mogućnosti o kojima neću javno govoriti'. Upravo je nakon tih riječi postalo jasno da će Kremlj uskoro odobriti slanje ruskih vojnika u Afganistan pod izlikom izvidničko- spasilačkih pothvata. Jučer je ministar obrane Ivanov to i 'javno' potvrdio. Istaknuo je da je uspješno napredovanje snaga protutalibanskog saveza omogućila ruska vojno-tehnička pomoć. I dodao: 'U samom početku protuterorističke operacije u Afganistanu Rusija je izjavila da vojnici ruske vojske ni na koji način neće sudjelovati u vojnim operacijama na području Afganistana'. Onda, hoće ili neće? Odgovor je: već sudjeluje. (...) Kremlj je siguran da se američke snage neće ozbiljno baviti rješavanjem prilika u zemlji i požurit će da odu odatle, povjeravajući tu zadaću međunarodnim mirovnim snagama. O njihovu ustroju, zadatcima i ovlastima tek se počelo razgovarati u New Yorku. Misli se da će ih činiti postrojbe iz niza zapadnih i muslimanskih zemalja. Najvjerojatniji su kandidati Njemačka, Velika Britanija, Italija, Australija, Kanada, Turska i Bangladeš. Dakle, one se u najboljem slučaju ne mogu rasporediti prije nove godine. Tako je sada u Afganistanu nastao vojno-politički vakuum koji stvara uvjete za početak građanskog rata. Privremena afganistanska vlada nije uspjela održati ni prvu sjednicu, a protiv nje se pobunio vojni vođa etničkih Uzbeka general Dustum. Podupro ga je suborac iz Sjevernog saveza Abdulah Han Vardak koji je sudjelovao u pregovorima u Njemačkoj i nije htio potpisati doneseni dokument. Oni žele vlast u zemlji. Nasuprot njima je paštunska većina. Širi se unutarpolitička kriza. 15.II.1989. zadnji je sovjetski vojnik napustio područje Afganistana, zarekavši se da se nikada neće vratiti. No nakon gotovo trinaest godina Domovina ga okreće za 180 stupnjeva. Zajedno sa zaokretom ruske vanjske politike", piše Vadim Solovjov.