POSLOVNI PREGLED BROJ 238

POSLOVNI PREGLED broj 238 01. - 07. prosinca 2001. SADRŽAJ: ? DOGOVOREN NACRT PISMA NAMJERA IZMEĐU HRVATSKE VLADE I MMF-A 2 ? VLADA UTVRDILA AMANDMANE NA PRIJEDLOG PRORAČUNA 2 ? U IDUĆOJ GODINI RAST TURISTIČKOG PROMETA 5 POSTO 2 ? ŽELIMO STVORITI KRUPNA OBITELJSKA GOSPODARSTVA 2 ? SABOR RATIFICIRAO PRIVREMENI SPORAZUM O TRGOVINSKIM PITANJIMA S EU 3 ? U GODINU DANA U MALOM GOSPODARSTVU BROJ ZAPOSLENIH POVEĆAN ZA 26.899 3 ? DEFICIT ROBNE RAZMJENE U DESET MJESECI 3,7 MILIJARDI DOLARA 3 ? D&B: REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN 4 ? HRVATSKA NARODNA BANKA RAZMOTRILA NOVČANA I GOSPODARSKA KRETANJA 4 ? SPORAZUM IZMEĐU HBOR-A I MAKEDONSKE BANKE ZA POTICANJE RAZVOJA 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? AVANSI GRAĐEVINARIMA ZA AUTOCESTU ZAGREB - SPLIT 7 ? PODRAVKA I RUSKA TVRTKA FORT TRADE SKLOPILI UGOVOR 7 ? ULJANIK PRED POČETKOM PRIVATIZACIJE 7 ? STEČAJNI UPRAVITELJ DOBIO SUGLASNOST ZA PRODAJU ŽELJEZARE "SISAK" 7 ? NA HRVATSKOM TRŽIŠTU MOBILNIH TELEFONA NOKIA DRŽI OKO 35 POSTO 8 ? DOGOVOREN PREDUGOVOR S AFCO-OM 8 ? OTVOREN HIPERMARKET "METRO" 8 ? KONZUM OBILJEŽAVA ŠEST GODINA RADA PRVOG SUPER KONZUMA 8 ? NOVI POGON "DRVOTRGOVINE" U KARLOVCU 9 ? RADNICI "BAGATA" JAVNO PRODAJU ŠIVAĆE STROJEVE 9 ? HEP NE OČEKUJE POREMEĆAJE U OPSKRBI ELEKTRIČNOM ENERGIJOM 9 ? TVRTKE POD IMENOM GLOBTOUR UDRUŽUJU SE U POSLOVNU GRUPU 9 ? HFP PRODAJE HOTEL JADRAN CRIKVENICA ZA 1 KUNU 9 ? UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI BUGARSKE I HRVATSKE 9 ? SVJETSKA BANKA ODOBRILA HRVATSKOJ ZAJAM OD 202 MILIJUNA DOLARA 10 ? RAZGOVORI MESIĆ-KUČMA 10 ? NATJEČAJ "CHALLENGE GRANTS" ZA FINANCIRANJE EKOLOŠKIH PROJEKATA 10 ? RAČAN S PREDSJEDNIKOM MAĐARSKOG PARLAMENTA O AUTOCESTAMA 10 ? NEZNATNO IZMIJENJENA VERZIJA LANJSKOG SOCIJALNOG PAKTA 11 ? PET SREDIŠNJICA ZA ŠTRAJK AKO VLADA SMANJI RADNIČKA PRAVA 11 ? "METRO" POČEO DIJELITI NEZAKONITE OTKAZE I PRIJE OTVORENJA 11 ? "POTROŠAČ" TRAŽI UČINKOVIT SUSTAV ZAŠTITE POTROŠAČA 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA DOGOVOREN NACRT PISMA NAMJERA IZMEĐU HRVATSKE VLADE I MMF-A Hrvatska Vlada i Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koje je boravila u dvotjednom radnom posjetu Hrvatskoj, dogovorile su u srijedu nacrt pisma namjere, o kojem bi Izvršni odbor direktora MMF-a trebao raspravljati u veljači iduće godine, izjavio je na konferenciji za novinare Hans Flickenschild, voditelj Misije MMF- a. Bio je to drugi pregledni i završni posjet Misije MMF-a za trajanja stand by aranžmana odobrenog u ožujku 2001. koji traje do svibnja 2002. Peteročlano izaslanstvo MMF-a ocijenilo je kako su u Hrvatskoj "makroekonomski ciljevi za ovu godinu postignuti ili će biti postignuti u prihvatljivim razmjerima". Vladin plan rasta BDP-a bio je 4 posto, a sada se vidi da bi to moglo biti i nešto malo više, inflacija će biti oko 3 posto, što je dosta ispod očekivanih 4,5 posto, a neto devizne pričuve središnje banke povećane su četiri puta više od planiranih, rekao je Flickenschild. Fiskalni deficit, koji je bio u središtu zanimanja MMF-a, bit će, kažu, u okvirima do 5,3 posto BDP-a. Što se pak tiče 2002. MMF i Vlada su, kaže Flickenschild, optimistični glede gospodarskog rasta usprkos činjenice da situacija u svjetskom gospodarstvu nije baš blistava. Rast bi mogao biti 3,5 posto, što je manje nego u ovoj godini, ali u odnosu na druge države to je dobro, smatraju u MMF-u, dodajući kako će i inflacija biti na toj razini, što će i dalje značiti stabilnost. Deficit proračuna bi sa ovogodišnjih 5,3 posto trebao biti smanjen na nešto više od 4 posto. VLADA UTVRDILA AMANDMANE NA PRIJEDLOG PRORAČUNA Vlada čvrsto ostaje na visini proračuna za iduću godinu od 76,887 milijardi kuna, a amandmanima utvrđenim na današnjoj sjednici predložit će neke uštede i preraspodjele čime djelomično ili u cijelosti uvažava i dio zastupničkih amandmana. Vladinim amandmanima predviđena su dodatna sredstva od 100 milijuna kuna za Fond za regionalni razvoj, Ministarstvo pravosuđa dobilo bi dodatnih 67 milijuna kuna, nacionalne manjine još tri milijuna kuna, a po prvi puta u proračunu su predviđena sredstva i za obveze prema Osimskim i Rimskim sporazumima. Za dug prema optantima, esulima, u proračunu je predviđeno 20 milijuna kuna što je prva tranša koju Hrvatska isplaćuje, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. Preraspodjelama je osigurano i dodatnih 16 milijuna kuna za investicijske potpore ustanovama kulture. Sredstva za te amandmane Vlada pronalazi uštedama na nizu proračunskih stavki, od onih za Sabor, ministarstva. Tako se na službenim putovanjima, uredskom materijalu i reprezentaciji planira uštediti 93,3 milijuna kuna dok ukupne uštede na raznim stavkama proračunskih korisnika iznose 141 milijun kuna. U izboru stavki za koje se predlažu uštede puno su pomogli amandmani saborskih zastupnika, istaknuo je ministar Crkvenac. Zastupnici su na prijedlog proračuna podnijeli oko 430 amandmana, a neki od njih djelomično su ili u cijelosti uvaženi u Vladinim amandmanima. Ostale amandmane Vlada ne može prihvatiti, naglasio je Crkvenac. Hrvatski sabor će o amandmanima podnijetim na prijedlog proračuna i samom proračunu odlučivati idući tjedan, 11. prosinca. Premijer Ivica Račan i ministar Crkvenac ističu da se Vladinim amandmanima ne mijenjaju osnovne veličine, ni ukupni proračunski prihodi i rashodi, da se nastavlja smanjivati proračunski deficit koji bi s ovogodišnjih 5,3 posto BDP iduće godine pao na 4,25 posto, te tekući deficit i zaduživanje u inozemstvu. U IDUĆOJ GODINI RAST TURISTIČKOG PROMETA 5 POSTO Trend rasta turističkog prometa bit će nastavljen u idućoj godini, ali će to biti za skromnih 5 posto ne zbog manje potražnje nego zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, kazala je u srijedu na sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora pomoćnica ministrice turizma Gordana Borojević. Ovogodišnja je turistička sezona uspješnija od lanjske, a bit će ostvaren rast od 10 do 15 posto, odnosno ostvareno 43 milijuna noćenja. Bitan je podatak i povećanje organiziranog turističkog prometa za 19 posto, bolja popunjenost kapaciteta u odnosu na lani te porast broja gostiju sa svih inozemnih tržišta. Članovi Odbora izvješteni su i o rezultatima ankete Ministarstva turizma provedene u 70-ak turističkih tvrtki, čiji je zaključak da se hotelski sektor nakon desetak godina konačno oporavlja što daje dobru osnovu za planiranje iduće sezone. Pri tom planiranju treba u uporabu staviti sve raspoložive kapacitete, uključivo i one MORH-a te hotela koji su još do ove godine udomljavali prognanike. ŽELIMO STVORITI KRUPNA OBITELJSKA GOSPODARSTVA Zadaća predstojeće privatizacije poljoprivrednog zemljišta u državnome vlasništvu je stvaranje krupnih obiteljskih gospodarstava, koja će biti u stanju uhvatiti se u koštac s posljedicama pristupa Republike Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a u budućnosti i Europskoj uniji, izjavio je u četvrtak u Osijeku pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur. Novim propisima predviđa se da prednost u kupnji ili zakupu državnog zemljišta imaju poljoprivredna obiteljska gospodarstva, a pri koncesiji trgovačka društva. Pedeset posto prihoda od prodaje zemljišta ostalo bi jedinici lokalne samouprave, a po 25 posto županiji i državnome proračunu, rekao je Pažur na sastanku s predstavnicima jedinica lokalne samouprave, proizvođača i seljačkih udruga. Ministarstvo poljoprivrede će propisati na koji će način jedinice lokalne samouprave trošiti 50 posto svojih prihoda, ali je spremno čuti prijedloge s terena, dodao je. Izradba pravilnika o privatizaciji poljoprivrednog zemljišta u državnome vlasništvu je još u tijeku, ali je izvjesno da će se ta sredstva morati trošiti za razvoj poljoprivrede, naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede. Izrazio je uvjerenje da će Hrvatski sabor uskoro prihvatiti Mjerila i kriterije privatizacije poljoprivrednog zemljišta u državnome vlasništvu, čime bi se stvorili svi preduvjeti da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu, donesen u srpnju ove godine, počne primjenjivati. Pomoćnik ministra poljoprivrede također je kazao kako je "od strane Europske unije bilo pritisaka da se u taj zakon uvrsti odredba po kojoj stranci mogu kupovati poljoprivredno zemljište, čemu su se hrvatski pregovarači uspjeli oduprijeti, ali da će to vjerojatno biti jedan od preduvjeta ulaska Hrvatske u EU". "Cijene zemljišta u Europskoj uniji su enormno visoke i onaj tko sada krene u kupnju zemljišta imat će dobar temelj za razvoj", rekao je Miroslav Pažur. SABOR RATIFICIRAO PRIVREMENI SPORAZUM O TRGOVINSKIM PITANJIMA S EU Hrvatski sabor je, uz potvrđivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU (SSP), u srijedu donio i Zakon o provedbi tog sporazuma, te potvrdio privremeni Sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Hrvatske i EU. SSP će se početi primjenjivati nakon što ga ratificiraju i tijela EU, te parlamenti njezinih članica. Vladinim amandmanom u Zakon o provedbi SSP-a unesena je i odredba po kojoj će Sabor razmatrati pojedine bilateralne ugovore, koje će Hrvatska, sukladno SSP-u, potpisivati sa zemljama u regiji. Zakonom je uređeno i da će mišljenje Sabora o svakom od tih ugovora biti obvezujuće za Vladu i pregovaračke timove.Potvrđeni privremeni Sporazum o trgovinskim pitanjima na snagu će stupiti 1. siječnja iduće godine, a uređivat će trgovinske odnose s EU, do stupanja na snagu SSP-a. U glasovanju o ovim prijedlozima, kao i u ranijem izjašnjavanju o potvrđivanju SSP-a, nisu sudjelovali zastupnici HDZ-a, HSP-a i HKDU-a. Unatoč tomu, prijedlozi su dobili podršku kvalificirane, odnosno natpolovične većine svih saborskih zastupnika. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U GODINU DANA U MALOM GOSPODARSTVU BROJ ZAPOSLENIH POVEĆAN ZA 26.899 Broj zaposlenih u malom gospodarstvu povećan je (po podacima od 30. rujna) u godinu dana za 26.899 osoba, pri čemu najviše, više od 13,5 tisuća, u obrtu, 9700 u malim trgovačkim društvima, a ostalo u srednje velikim tvrtkama, doznaje se u Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Rezultat je to niza aktivnosti Ministarstva, koje je, provodeći programe poticanja poduzetništva, dosad potpisalo 52 ugovora s bankama, lokalnom i područnom samoupravom. Time je poduzetnicima osigurano 1,043 milijarde kuna sredstava, a do kraja godine se očekuje potpis novih 13 ugovora, čime će ukupan kreditni potencijal iznositi 1,38 milijardi kuna. Devet potpisnika, dvije županije -Bjelovarsko- bilogorska i Primorsko-gorankska, šest gradova - Bjelovar, Slavonski Brod, Knin, Garešnica, Slatina i Zagreb te jedna općina Molve, odlučile su dodatno potpomoći poduzetnike subvencioniranjem kamata od 0,5 do 2,5 posto. Kroz sve programe kreditiranja, do sada je realizirano kredita vrijednih ukupno 712 milijuna kuna, od kojih se za izvoz odnosi 150 milijuna kuna, turizam 149 milijuna kuna, dva milijuna kuna za restrukturiranje, a milijun kuna za komercijalizaciju inovacija. Najveći dio, 388 milijuna kuna odnosi se na program Grude snijega za koji je odobren 3.851 kredit. Ti su programi realizirani s ukupno 27 potpisnika - županija, gradova i općina. DEFICIT ROBNE RAZMJENE U DESET MJESECI 3,7 MILIJARDI DOLARA Znatno veći rast uvoza od izvoza uz visoki deficit i nisku pokrivenost uvoza izvozom i dalje su glavne karakteristike ovogodišnje robna razmjene Hrvatske s inozemstvom, premda je ipak stopa rasta izvoza nešto povećana. Iz Hrvatske je u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 3,92 milijarde dolara, što je za 5,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. To je veća stopa rasta izvoza nego u prethodnom razdoblju - u devet mjeseci ove u odnosu na isto vrijeme lani izvoz je zabilježio rast od 2,9 posto. Istodobno je u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno roba za 7,61 milijardu dolara, što je za 18,9 posto veća vrijednost uvoza nego u prošlogodišnjih deset mjeseci. Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u razdoblju od siječnja do listopada ove godine iznosio je visokih gotovo 3,7 milijardi dolara (3.695 milijuna USD), što je za 37,1 posto više nego u istom vremenu lani. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 51,5 posto. Statistika robne razmjene prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je brodogradnja u deset mjeseci ove godine najveći hrvatski izvoznik, dok je najviše uvezeno sirove nafte i zemnog plina, kemikalija i kemijskih proizvoda, te automobila. DEFICIT RAZMJENE POLJOPRIVREDE NAJVEĆI OD OSAMOSTALJENJA Nastavi li se negativni trend razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda do kraja godine (u prvih devet mjeseci deficit iznosio 334 milijuna dolara) samo bi poljoprivreda do konca godine ostvarila negativnu bilancu od gotovo pola milijarde dolara, što bi bio najveći deficit u tom segmentu trgovinske bilance od osamostaljenja Hrvatske. Deficit robne razmjene u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u prvih se devet mjeseci nastavio povećavati i došao je do 334 milijuna dolara, dok je u isto vrijeme lani bio 246 milijuna dolara te je označen kao najveći u prethodnih pet godina, stoji u izvještaju o kretanju cijena i razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji je prošlog tjedna prezentiran Vladi. Cilj izvještaj je da se utvrde trendovi nakon pristupa Hrvatske WTO-u te nakon sklapanja ugovora o slobodnoj trgovini.U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno 656 milijuna dolara poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (porast preko 24 posto), dok je izvoz bio na razini od oko 323 milijuna dolara što je više za 14 posto. Osim zabilježenog rasta deficita u izvještaju je zaključeno kako je došlo i do trenda snižavanja cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a nadležna ministarstva pretpostavljaju da će se pad cijena nastaviti i u narednom razdoblju. Liberalizacija domaćeg tržišta koje postaje otvorenije za pristup uvoznim proizvodima, te s druge strane lakši pristup domaćih proizvoda na inozemnim tržištima bit će ključno za postizanje stabilnosti tržišta i cijena na duži rok, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Cijene na malo poljoprivrednih proizvoda prije pristupanja WTO-u na godišnjoj razini (studeni 2000/ studeni 1999.) bile su više za 5,4 posto, dok su nakon ulaska (listopad 2001/studeni 2000.) pale za 0,2 posto, odnosno bile su veće u listopadu ove u odnosu na isti mjesec lani za 1,5 posto. Pad cijena u listopadu, prema onima iz studenog prošle godine, zabilježen je kod svježeg povrća 8,7 posto, svježih jaja 1,7 posto, dok je kod svježe ribe rast cijena iznosio 11 posto, a svježeg voća 6,7 posto (stalnog voća 8,1 posto, a sezonskog 1,8 posto). Cijene industrijski poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, pak, nakon ulaska u WTO porasle su 1,3 posto, a promatrano na razini listopadskih cijena ove i prošle godine bile su više za 1,5 posto. Ipak, analiza pokazuje da su prije pristupanja u WTO (studeni 1999/studeni 2000.) cijena tih proizvoda narasla za 8,4 posto, što potvrđuje trend snižavanja cijena nakon pristupa u WTO. U segmentu prehrambenih industrijskih proizvoda na rast cijena u dobroj je mjeri utjecao rast cijena mlijeka, a vidljivo je da su primjerice cijene pića i slatkiša ostale iste ili su padale. D&B: REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN Kreditni rejting Hrvatske, po najnovijem izvješću bonitentne kuće Dun & Bradstreet, ostao je za prosinac nepromijenjen - sa ocjenom DB4d koja Hrvatsku svrstava među zemlje sa umjerenim rizikom za ulaganja, uz ujednačen trend kao i proteklog mjeseca, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Kao i prijašnjih mjeseci, kako se navodi, na politički profil rizičnosti utječe jačanje odnosa Hrvatske na međunarodnom planu uz istovremeni sve veći politički pritisak u zemlji. Prema ocjeni analitičara D&B-a, na jačanje međunarodne pozicije Hrvatske značajno su utjecala dva događaja: rezultati prve revizije 14 mjesečnog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) koji pokazuju odlučnost i uspješnost hrvatskih vlasti u postizanju zacrtanih ciljeva, te potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom. Nastavak uspješnog ispunjenja tih dvaju ugovora ugrožava, kako procjenjuju analitičari D&B-a, "napeta situacija na unutarnjem političkom planu zemlje". 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HRVATSKA NARODNA BANKA RAZMOTRILA NOVČANA I GOSPODARSKA KRETANJA Savjet Hrvatske narodne banke (HNB), pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog, u srijedu je razmotrio novčana i gospodarska kretanja u protekla tri mjeseca te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Raspoloživi pokazatelj gospodarskih kretanja u trećem tromjesečju ove godine upućuju na nastavak rasta bruto-društvenog proizvoda (BDP); industrijska proizvodnja porasla je 6 posto, broj noćenja turista 7,8 posto, a trgovina na malo zabilježila je rast od 8,2 posto u usporedbi s trećim tromjesečjem prošle godine. Ohrabrujući pokazatelj je i rast produktivnosti koja u posljednja dva tromjesečja raste po stopi većoj od 4 posto. Anketna stopa nezaposlenosti pala je sa 17 posto u drugom polugodištu prošle godine na 15,3 posto u prvom polugodištu ove godine. Blagi rast plaća, uz stabilan tečaj i smanjenje cijena goriva, olakšalo je održavanje inflacije na niskoj razini - na kraju trećeg tromjesečja međugodišnja stopa inflacije iznosila je 3,8 posto (3,2 posto u listopadu). Temeljna inflacija također se značajno smanjila; sa 4,4 posto na kraju drugog tromjesečja na samo 2,3 posto na kraju trećeg tromjesečja, promatrano na godišnjoj razini. S obzirom da se temeljna inflacija smatra dobrim pokazateljem budućih inflacijskih kretanja, razumno je niske stope temeljne inflacije smatrati najavom još niže inflacije u skoroj budućnosti. Kretanja na deviznom tržištu u trećem tromjesečju ove godine obilježila je nešto izraženija kolebljivost tečaja kune, djelomice uzrokovana liberalizacijom deviznog sustava kojom je poduzećima omogućeno da slobodno raspolažu deviznim depozitima. Intervencijama HNB-a fluktuacije tečaja uspješno su ublažene, a središnja banka će i u idućem razdoblju, ako ocijeni potrebnim, biti aktivna na tom području kako bi očuvala zadovoljavajuću stabilnost tečaja. Savjet HNB-a izdao je odobrenje za vođenje računa pravnih osoba i za obavljanje platnog prometa po tim računima slijedećim bankama: Croatia banci d.d. Zagreb, Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb, Jadranskoj banci d.d. Šibenik, Partner banci d.d. Zagreb, Podravskoj banci d.d. Koprivnica i Slavonskoj banci d.d. Osijek. Time se broj banaka ovlaštenih za vođenje računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa po tim računima popeo na 26. Na sjednici Savjet HNB-a donio je i nekoliko odluka vezanih uz obvezu štedionica da do kraja ove godine minimalni iznos temeljnog kapitala povećaju na 20 milijuna kuna i prerastu u banke: Međimurskoj štedionici d.d. Čakovec izdana je suglasnost za pripajanje Gospodarske štedionice d.d. Vrbovec, Varaždinskoj štedionici Kovanica d.d. Varaždin suglasnost za pripajanje Štedionice More d.d. Zagreb, a Štedionici Splitsko-dalmatinskoj d.d. Split suglasnost za pripajanje Banica Credo štedionice d.d. Split, Štedionica Sonic d.d. Zagreb dobila je odobrenje za rad kao banka prema članku 35. Zakona o bankama (tzv. malo ovlaštenje). Savjet HNB-a suglasio se i s prijedlogom Nadzornog odbora HVB Bank Croatia d.d. Zagreb da predsjednik njene Uprave bude mr. Goran Gazivoda, kao i s prijedlogom Varaždinske štedionice Kovanica d.d. Varaždin da članica Uprave te štedionice bude Katarina Kuhanec. Boris Barać dobio je prethodnu suglasnost za stjecanje 21,39 posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini Credo banke d.d. Split, a Juroslav Buljubašić suglasnost za stjecanje dodatnih 14,68 posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini Štedionice Splitsko- dalmatinske d.d. Split, čime se njegov udio povećava na 88,02 posto dionica s pravom glasa. SPORAZUM IZMEĐU HBOR-A I MAKEDONSKE BANKE ZA POTICANJE RAZVOJA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Makedonska banka za poticanje razvoja (MBPR) potpisale su u utorak u Skopju Sporazum o suradnji. Sporazum, koji su potpisali Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a i gospodin Vladimir Naumovski direktor MBPR-a, temelji se na jačanju poslovnih odnosa dviju srodnih institucija, a u cilju poticanja gospodarske suradnje obiju država u okviru nadležnosti i ovlaštenja koje ima svaka od potpisnica Sporazuma. Suradnja obuhvaća razmjenu informacija vezanih za poslove od zajedničkog interesa, posebno u području financiranja, izvoznog osiguranja i osiguranja investicija; sudjelovanje u zajedničkim projektima u trećim zemljama; razmjenjivanje iskustava te organizaciju seminara i školovanje kadrova. Zajednički nastup na trećim tržištima predstavlja uobičajeni način suradnje između izvozno-kreditnih agencija u svijetu, pojašnjava se u priopćenju HBOR-a i dodaje kako je riječ o suradnji u tzv. multi-source projektima, gdje svaka agencija podržava svog izvoznika u projektima gdje oni zajednički nastupaju. Svaki izvoznik dakle pokriva neko područje isporuke roba/obavljanje usluga, i tu oni nisu konkurentni jedan drugomu, već zajedničkim nastupom ojačavaju svoju poziciju u odnosu na druge konkurente. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA ZAGREBAČKA I LJUBLJANSKA BURZA POTPISALE SPORAZUM O SURADNJI Direktori Zagrebačke i Ljubljanske burze Marinko Papuga i Draško Veselinovič potpisali su u srijedu u Zagrebu sporazum o međusobnoj suradnji dviju burzi. Sporazum, potpisan u nazočnosti ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Tonina Picule i Dimitrija Rupela, prvi je korak u projektu uzajamnog trgovanja vrijednosnim papirima koji kotiraju na jednoj i drugoj burzi. Kako su istaknuli direktori Zagrebačke i Ljubljanske burze, ovaj bi sporazum trebao potaknuti uspostavu modernog i efikasnog sustava međusobnog trgovanja vrijednosnicama, a efekti koji se time mogu postići su u većoj likvidnosti, jednostavnijem i bržem trgovanju, široj ponudi, većoj regionalnoj transparentnosti, te lakšem i jeftinijem pristupu kapitalu za poduzeća. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 30. studenoga do 06. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 382,10 417 414 4.228.286 Podravka 158 162 160 5.275.738 Viktor Lenac 100 115 100 64.303 Zagrebačka banka 0 1.760 1.785 1.780 2.683.919 Atlantska plovidba 42 42 42 7.435 Croatia osiguranje-R 2.000 2.200 2.200 122.200 Elka 45 45 45 65.700 Hotel Inter-Continental 100 100 100 9.900 Rabac ugosti. i turizam 70 70 70 122.642 Istraturist 70 72 70 235.623 Jadran-turist 40 45 40 20.422 Jadranski naftovod 2.350 2.600 2.600 138.200 Karlovačka banka 50 50 50 9.250 Karlovačka pivovara 455 480 480 712.980 Končar 58 63 63 110.603 Kraš 173 178 175 154.449 Privredna banka 170 178 172 136.769 Plava laguna 571 580 580 39.710 Riječka banka 203 220 217 6.811.088 Riviera 135,11 150 145,11 1.025.194 Slavonska banka 650 650 650 25.350 Splitska banka 220 230 230 497.099 Sunčani Hvar 45 48,99 46,50 349.078 Varteks 29 31 31 81.467 Zagrebačka banka C 1.127 1.127 1.127 11.270 Zagrebačka pivovara 1.300 1.300 1.300 27.300 PIF Dom 61,00 63,00 63,00 44.577 PIF Expandia 49,50 49,99 49,50 58.063 PIF Pleter 39,00 40,02 40,02 56.268 PIF Slavonski 34,00 34,50 34,50 16.140 PIF Sunce 23,50 26,00 26,00 176.130 PIF Središnji nacionalni 68,50 69,51 68,50 150.657 DAB-O-05CA* 106,00 106,20 106,20 10.602.448 HZZO-O047A** 105,00 105,35 105,00 366.113 RHMF-O-049A** 100,00 100,20 100,20 5.955.623 40.408.235 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice Hrvaskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 30. studenoga do 06. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 485 500 500 16.364 Anita 1.650 1.650 1.650 29.700 Chromos boje i lakovi 180 181 180,12 70.812 Ericsson-Tesla 166 172 172 297.069 Hotel Inter-continental 100 100 100 800 Hoteli Rabac 70 70 70 12.880 Hoteli Tućepi 50 50 50 15.950 Jadranski naftovod 2.390 2.390 2.390 26.290 Kutina 37,22 37,22 37,22 684.736 Laguna 170,52 180 170,52 115.319 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 22.200 Podravka 160 160 160 3.200 Riviera 140 148 148 63.967 Štedionica sonic-P 80 80 80 800 PPK Valpovo 80 80 80 3.680 Viktor Lenac 100 100 100 10.000 ZIF Breza invest 47 47 47 16.450 PIF Dom 61,00 64,00 63,30 6.152.382 PIF Expandia 48,50 50,00 50,00 2.115.904 PIF Pleter 38,00 42,00 41,00 1.054.145 PIF Slavonski 34,00 37,00 36,10 1.850.750 PIF Sunce 23,00 31,00 30,00 1.953.441 PIF Središnji nacionalni 67,00 70,98 68,50 1.928.083 PIF Velebit 57,20 60,50 59,00 1.443.968 RHMF-A-A* 42,00 44,50 42,00 1.452.285 RHMJ-A-A** 44,00 44,50 44,00 137.235 19.478.427 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 30. XI 10.000.000 10.000.000 2,00 7.100.000 3,46 03. XII 24.000.000 24.000.000 2,17 22.400.000 3,93 04. XII 5.840.000 5.840.000 3,00 42.000.000 2,50 05. XII 18.000.000 18.000.000 2,99 53.000.000 2,37 06. XII 55.900.000 55.900.000 3,68 13.000.000 4,62 Dnevni prosjek 22.748.000 22.748.000 2,76 27.500.000 3,37 5. TVRTKE AVANSI GRAĐEVINARIMA ZA AUTOCESTU ZAGREB - SPLIT U idućih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj će se ugovoriti milijarde kuna u cestogradnji, a Vlada je spremna i na avansno plaćanje građevinarima, istaknuli su u srijeu Ivica Račan i ministar javnih radova Radimir Čačić na sastanku Povjerenstva za ubrzanu izgradnju autoceste Zagreb - Split sa građevinarima, bankarima i predstavnicima lokalnih gospodarskih komora. Direktor Hrvatskih autocesta (HAC) Stanko Kovač, predstavljajući model financiranja autocesta, najavio je da će od početka iduće godine cestarine poskupiti za 15-tak posto. Premijer Račan je na primjeru izgradnje autoceste Zagreb - Split upozorio i na problem odnosa između efikasnosti i regularnosti. Stoga se, izvijestio je, u Povjerenstvu razmišlja i o donošenju posebnog zakona o autocesti Zagreb - Split, dok ne uspijemo u cijelom gospodarstvu približiti regularnost i efikasnost. Račan je podsjetio da su neki natječaji za autocestu u toku, na samom je završetku natječaj za tunel Mala Kapela, a do kraja siječnja bit će raspisani i ostali natječaji. Radovi duž cijele trase počeli bi u ožujku, pa je premijer ponovio tvrdnju kako će autocesta biti gotova 2005. godine. "Ubrzana izgradnja te autoceste je težak projekt ali ovoj zemlji trebaju teški projekti, veliki izazovi. Ne znam kako se drugačije suprotstaviti naplavinama dešperacije u ovoj zemlji", kazao je Račan. Ministar Čačić građevinarima je predstavio novi model financiranja koji od hrvatskih građevinara ne traži financiranje, nego poštivanje rokova, kvalitete i cijena. Čačić je iznio i podatke da je u razdoblju od 1971. do 2001. godine u cestogradnju u Hrvatskoj bilo uloženo 4,4 milijarde njemačkih maraka, a u iduće četiri godine planira se uložiti 4,43 milijarde maraka. U idućih 12 godina u cestogradnju planiramo uložiti 8,6 milijardi maraka, rekao je. PODRAVKA I RUSKA TVRTKA FORT TRADE SKLOPILI UGOVOR Koprivnička prehrambena industrija Podravka i ruska tvrtka Fort Trade potpisale su u utorak ugovor o poslovnoj suradnji vrijedan deset milijuna njemačkih maraka. Fort Trade strateški je partner Podravke na ruskom tržištu i preko nje se distribuira oko 70 posto Podravkinih proizvoda na spomenutom tržištu, pojašnjavaju iz Podravke. Dodaju kako je rusko tržište, ujedno i jedno od brzo rastućih Podravkinih tržišta. Lani je Podravka na tom tržištu povećala prodaju više od 120 posto prema prodaji iz 1999. godine, dok je u prvih šest mjeseci evidentan rast od 78 posto. U pogledu proizvodnog asortimana, na ruskom tržište Podravka najviše prodaju proizvode pod markom vegeta, a potom juhe i dječju hranu. Jedan od velikih problema na ruskom tržištu su falsifikati, a prije dva tjedna u policijskoj akciji na najvećoj otvorenoj tržnici u Moskvi zaplijenjeno je više od deset tona falsifikata Vegete. ULJANIK PRED POČETKOM PRIVATIZACIJE Predsjednik Uprave pulskog brodogradilišta "Uljanik" Karlo Radolović izvijestio je u četvrtak kako su pregovori o potpisivanju ugovora o suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u završnoj fazi te kako će ugovor najvjerojatnije biti potpisan 19. prosinca u Londonu, prilikom boravka hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u Velikoj Britaniji. "Potpisivanje ugovora o suradnji s EBRD-om prva je prava faza privatizacije holdinga Uljanik" - ustvrdio je Radolović na susretu s novinarima održanom povodom obilježavanja 145. obljetnice jednog od najuspješnijih hrvatskih brodogradilišta. Kroz Uljanikove navoze, rekao je predsjednik Uprave, dosad je ukupno prošlo više od 260 brodova. U prvih devet mjeseci ove godine "Uljanik" je ostvario dobit u poslovanju od 24 milijuna kuna, a u poslovnim planovima ima u ovom trenutku ugovorenu izgradnju 16 brodova, pri čemu su vrlo izgledna još četiri broda. Najznačajniji zadatak "Uljanika" u narednom razdoblju je, po ocjeni Radolovića, privatizacija, ali, dodao je "takva privatizacija koja će 'Uljanik' zadržati u Puli". "Poduprijet ćemo privatizaciju samo na način da budući vlasnici zadrže postojeću proizvodnju, radnike, menagement te da i dalje ulažu u razvoj tehnologije i kapaciteta" - napomenuo je Radolović. Napomenuo je da je prosječna plaća u "Uljaniku" 4.600 kuna. STEČAJNI UPRAVITELJ DOBIO SUGLASNOST ZA PRODAJU ŽELJEZARE "SISAK" Odbor vjerovnika Željezare Sisak d.d. u utorak je stečajnom upravitelju Iliji Mariću dao suglasnost za potpisivanje ugovora o prodaji tog poduzeća rusko-austrijskoj kompaniji "Trubo Impex". Željezara Sisak bit će prodana za simbolični iznos od jedne kune, kupac će stečajnom vijeću isplatiti sredstva za zatečene zalihe gotovih roba, koje se procjenjuju na oko 10 milijuna njemačkih maraka. Iz tih sredstava radnicima će se isplatiti zaostale razlike plaća za rujan i listopad, te pune plaće za studeni i prosinac, izjavio je stečajni upravitelj u Željezari Sisak d.d. Ilija Marić. Ugovorom je utvrđeno da će strateški partner u Željezaru Sisak ući 15. siječnja iduće godine, da će se novo poduzeće zvati Željezara Sisak-Nova d.o.o., da će u Željezari ostati raditi 1700 od 2032 sada zaposlena radnika, da u pet idućih godina neće biti otpuštanja zaposlenih, dok će se višak od 332 radnika zbrinuti u skladu sa zakonskim obvezama, rekao je Marić. Izjavio je kako očekuje da će se ugovor o prodaji Željezare inozemnom strateškom partneru potpisati idućih dana. Marić je napomenuo da se očekuje žurna odluka Hrvatskog fonda za privatizaciju o brisanju tereta na pogonu Hladne prerade Željezare Sisak u iznosu od 47 milijuna kuna, jer bi nedobivanje brisovnice HFP-a moglo dovesti u pitanje potpisivanje ugovora. Predstavnici obaju željezarinih sindikata, podružnica Sindikata metalaca Hrvatske Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatskog sindikata metalaca Hrvatske udruge sindikata, zadovoljni su ugovorom sa strateškim partnerima, ističući da je Željezara time spašena, da je sačuvana velika većina radnih mjesta i da su radnicima osigurane redovite plaće za njihov rad. Rusko- austrijska tvrtka Trubo Impex je kompanija čiji su osnivači 14 proizvođača čelika i proizvoda od čelika iz Rusije i nekoliko privatnih osoba. Trubo Impex u svojoj je ponudi nudila ulaganja u remont od oko šest milijuna njemačkih maraka odmah nakon ulaska, zatim investiranje u novu opremu u idućoj godini od 15 milijuna maraka. Željezara Sisak je u stečaju s preustrojem od rujna ove godine, a prema tada objavljenim podatcima njezina su dugovanja iznosila oko 230 milijuna kuna. NA HRVATSKOM TRŽIŠTU MOBILNIH TELEFONA NOKIA DRŽI OKO 35 POSTO Mobilni telefoni finskog proizvođača Nokie, prema nekim procjenama, na hrvatskom tržištu zauzimaju 35 postotni udio, istaknuli su u razgovoru s novinarima, nakon prezentacije najnovijih modela Nokie, iz zagrebačke tvrtke Mobis electronic, generalnog distributera te ovlaštenog servisa za uređaje te marke u Hrvatskoj. Uključi li se i sva nelegalna trgovina s mobilnim telefonima u Hrvatskoj, procjene su kako ukupan udio Nokie u prodaji mobilnih telefona na hrvatskom tržištu doseže čak oko 70 posto, rekla je Ana Pinezić iz marketinga tvrtke Mobis. Od novijih modela u Hrvatskoj je najprodavaniji model Nokie 3310, napominju iz Mobisa. Finska Nokia drži 50 posto europskog, te oko 35 posto svjetskog tržišta mobilnih uređaja, a cilj im je u skorijem razdoblju dostići polovinu od ukupne svjetske prodaje prijenosnih telefona, dodaju iz Mobisa. Prema nedavno objavljenom istraživanju britanskog Gartner Dataquesta u trećem tromjesečju ove godine prodano je 94,4 milijuna mobitela u svijetu ili gotovo 10-posto manje nego u istom razdoblju lani. Udio vodeće u ukupnoj prodaji - Nokie, u trećem tromjesečju ove godine, prema tom je istraživanju, porastao sa 30,6 na 33,4 posto. DOGOVOREN PREDUGOVOR S AFCO-OM U Splitu su u srijedu završeni trodnevni, za javnost zatvoreni, pregovori predstavnika grada Splita i američke grupacije "AFCO" o ulaganju stranog kapitala u splitsku luku. Na konferenciji za novinare, održanoj tim povodom, potpisana je zajednička izjava prema kojoj su dvije strane na sastanku u Splitu dogovorile sve detalje Predugovora o ulaganju pola milijarde dolara u splitsku luku. Ako taj predugovor prihvate gradski vijećnici, dvije strane će ga i potpisati. Potpredsjednik AFCO-a Richard Weidel, gradonačelnik Splita Ivan Škarić i voditelj tog projekta u Splitu Srđan Kovačić izrazili su zadovoljstvo rješenjima koja su detaljno dogovorena na splitskom sastanku. Richard Weidel kazao je da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završenih pregovora da grad Split zadržava kompletan nadzor nad svojim zemljištem i resursima te iz toga može očekivati ubiranje značajnog profita. Taj će projekt dobrim dijelom promijeniti sliku Splita - u gradskoj luci izgradit će se hoteli najviše kategorije i prateći objekti ali uz punu brigu za spomenike svih povijesnih kategorija. Prije potpisivanja konačnog ugovora koji bi mogao biti spreman za šest mjeseci, čekaju se rezultati studije stabilnosti i isplativosti posla, koju rade Amerikanci. Srđan Kovačić i gradonačelnik Škarić kazali su da projekt AFCO idućeg tjedna ide pred saborske odbore, a zatim pred mjerodavna ministarstva. Vladina potpora je naime izuzetno važna jer je veći dio zemljišta gradske luke, na kojem će se graditi luksuzni hoteli, pomorsko dobro. OTVOREN HIPERMARKET "METRO" Međunarodni trgovački lanac "Metro" u četvrtak je u zagrebačkom naselju Jankomiru otvorio svoj prvi hipermarket u Hrvatskoj, a generalni direktor Metro Cash & Carry Hrvatska, Tamas Jarossa izjavio je uoči otvaranja da Metro namjerava do proljeća 2004. otvoriti, osim u Zagrebu, još četiri svoja hipermarketa i to u Sesvetama, Rijeci, Splitu i Osijeku. Metro je u svoj hipermarket u Jankomiru investirao 40 milijuna njemačkih maraka, a prostire se na 9823 četvorna metra prodajnog prostora i zapošljava ukupno 380 radnika. U hipermarketu se nudi osam tisuća prehrambenih i deset tisuća neprehrambenih proizvoda, a kako je istaknuto na konferenciji za novinare, 90 posto prehrambenih proizvoda proizvedeno je i isporučeni iz hrvatskih poduzeća, istaknuto je na konferenciji za novinstvo prije otvorenja. Dvije trećine neprehrambenih proizvoda je iz uvoza, što je u skladu s trenutačnom situacijom u Hrvatskoj, no vodstvo Metroa se nada da će, kao i u drugim istočnoeuropskim državama, udio tih hrvatskih proizvoda s vremenom rasti. Tamas Jarossa je istaknuo da Metro trenutačno u Hrvatskoj ima 60.000 registriranih kupaca s vrlo sličnom strukturom kao u Austriji i Mađarskoj. Dodao je da je izdavanje njihovih kartica u skladu s hrvatskim zakonodavstvom, a princip Kompanije je poslovati sukladno lokalnom zakonodavstvu, što potvrđuje prisutnost Metroa u 24 države. Procijenio je također da će maloprodaja i restorani zauzeti važno mjesto u Metroovoj prodajnoj koncepciji. Predsjednik Uprave Metro AG-grupe Hans- Joachim Koerber rekao je na konferenciji za novinare da je praksa Metroa poslovanje s lokalnim dobavljačima i proizvođačima, što konkretno znači da će Metro 90 posto prehrambenih proizvoda nabavljati od lokalnih proizvođača, a istodobno će se otvoriti prigoda za izvoz hrvatskih proizvoda preko njihove međunarodne prodajne mreže. Cijela grupa Metro prošle godine je ostvarila promet od 47 milijardi eura, što je svrstava među najveće trgovačke grupacije. KONZUM OBILJEŽAVA ŠEST GODINA RADA PRVOG SUPER KONZUMA Najveći domaći maloprodajni trgovački lanac Konzum obilježio je u utorak šest godina rada svog prvog Super Konzuma u kojemu je, od otvaranja do danas, kupovalo više od pet milijuna ljudi. Konzum je tijekom ove godine otvorio još jedan Super Konzuma u Zagrebu te jedan u Splitu. U svojoj strategiji, koja predviđa osvajanje udjela od 30 posto tržišta hrvatske maloprodaje, Konzum planira u idućih dvije do tri godine u svim većim hrvatskim gradovima otvoriti Super Konzume, najavljuju iz tog trgovačkog lanca. Poslovodstvo Agrokora, čiji je Konzum član, nedavno je objavilo kako je osim otvaranja svojih supermarketa Konzum otvoren i za daljnje akvizicije i druge oblike suradnje s trgovačkim kućama u Hrvatskoj, s obzirom da se konkurencija na tržištu trgovine svakodnevno zaoštrava. Uz to strateška odrednica tvrtke je i povezivanje s domaćom proizvodnjom, ističu iz Konzuma. Agrokor je u Konzum u posljednjih sedam godina investirao 300 milijuna njemačkih maraka, a lani je otvoren i veliki distribucijski centar. Promet toga lanca prošle je godine iznosio više od 400 milijuna njemačkih maraka, a ove bi godine prema procjenama trebao dosegnuti milijardu maraka. NOVI POGON "DRVOTRGOVINE" U KARLOVCU Poduzeće "Drvotrgovina" otvorilo je u četvrtak u Karlovcu novi pogon na 1100 četvornih metara za rezanje i krojenje drvenih ploča i furnira, vrijedan šest milijuna kuna. "Drvotrgovina" je u jedanaest godina od male karlovačke tvrtke za trgovanje drvenom građom prerasla u moderno poduzeće, koje zapošljava 23 radnika - jedanaest ih u Rijeci radi na poslovima opremanja brodova, a ostali su zaposleni u Karlovcu. Za iduću godinu planira se gradnja radionice elemenata za pokućstvo po mjeri stanova i poslovnih prostora. Jedan od dvoje suvlasnika Ivan Mikša ističe da je takvo opremanje prostora jeftinije od kupnje gotova namještaja. Suvlasnica Ivana Obradović dodaje kako njihov razvoj unatrag nekoliko godina govori da se sve više grade i opremaju poslovni prostori, vikendice i stanovi, pa stolari kao glavni njihovi kupci svakim danom imaju sve više posla. RADNICI "BAGATA" JAVNO PRODAJU ŠIVAĆE STROJEVE U pogonima zadarskog "Bagata" u ponedjeljak je u organizaciji sindikata, počela javna prodaja dvije tisuće šivaćih strojeva. Prodajom te zalihe i, u drugoj fazi dijela nekretnina, radnici i sindikat "Bagata" žele zaraditi 14 milijuna kuna čime će podmiriti 2,5 godišnje potraživanje neisplaćenih plaća radnicima. Javna prodaja šivaćih strojeva rezultat je sudske odluke od prije mjesec i pol dana, po kojoj radnicima "Bagata", zbog neisplaćenih plaća pripada "Bagatova" pokretna i nepokretna imovina. U prvoj fazi prodat će se dvije tisuće šivaćih strojeva, a u drugoj dio nekretnina. Opunomoćenik "Bagatovih" radnika, pravni zastupnik Vedran Uranija rekao je danas da je žalosno što se takvom načinu podmirivanja duga radnicima nije pribjeglo i ranije. Prodaja će trajati do kraja ove godine, a nastavit će se i u sljedećoj. Uranija kaže da među Zadranima, ali i među građanima iz drugih županija, vlada velik interes za kupnju šivaćih strojeva, posebno tipova "Višnja" i "Ruža" koje se prodaju po povoljnim cijenama. HEP NE OČEKUJE POREMEĆAJE U OPSKRBI ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Hrvatska elektroprivreda (HEP) ne očekuje nikakve poremećaje u opskrbi potrošača električnom energijom, ponovili su u ponedjeljak iz HEP-a, a nakon što je američki Enron i službeno proglasio stečaj. Enron je i službeno proglasio stečaj, a u subotu, 1. prosinca prekinuo isporuku električne energije Hrvatskoj. Za HEP je važno da podmiruje svoje obveze prema potrošačima električne energije i očekujemo da tu neće biti nikakvih problema, izjavio je u telefonskom razgovoru za Hinu rukovoditelj HEP-ove Službe za informiranje i odnose s javnošću Mihović Bogoslav Matković. TVRTKE POD IMENOM GLOBTOUR UDRUŽUJU SE U POSLOVNU GRUPU Zagrebačka putnička agencija "Globtour" do kraja godine postat će članicom poslovne grupe u koju se udružuju sve slovenske i hrvatske tvrtke, sljednice imena i djelatnosti bivšeg touroperatera "Emona Globtoura", a s ciljem pojačavanja suradnje i zajedničkog nastupa na inozemnom tržištu. Najavila je to u ponedjeljak na konferenciji direktorica zagrebačkog "Globtoura" Višnja Čerič dodavši kako je to dogovoreno na prošlotjednom sastanku tvrtki koje posluju pod imenom "Globtour" u Poreču, gdje se očekuje da će biti i sjedište te poslovne grupe. Čerič je naglasila i da će pri tome vlasnički odnosi u 10-ak takvih tvrtki, nastalih nakon reorganizacije "Emone Globtour", ostati isti, a da će osnova suradnje biti osmišljavanja zajedničkih marketinških aktivnosti vezanih uz ponudu. Potpisivanje ugovora o takvoj suradnji očekuje se do kraja ove godine, kazala je Čerič. HFP PRODAJE HOTEL JADRAN CRIKVENICA ZA 1 KUNU Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u ponedjeljak u hrvatskom dnevnom tisku te istodobno u međunarodnom izdanju Financial Timesa oglas o prodaji 71,89 posto dionica Hotela Jadran Crikvenica d.d. za 1 kunu, uz uvjet da kupac podmiri sve dugove prema državi, zaposlenicima i ostalim vjerovnicima te ponudi razvojni i investicijski plan. U natječaju se navodi da je temeljni kapital tvrtke 506,3 milijuna kuna, no predsjednik Uprave Hotela Jadran Crikvenica Ivica Jerčinović u razgovoru za Hinu ističe kako je vrijednost cjelokupne imovine uvećana ulaganjima zadnjih godina i sada se, po procjenama, kreće se oko 530 milijuna kuna. Riječ je o ponovljenom natječaju, kaže Jerčinović, jer iako se na prvi natječaj, objavljenom u svibnju ove godine, javilo sedam zainteresiranih ulagača sve su ponude, zbog raznih razloga, odbijene. Sada se traži kupac koji bi postao vlasnikom 71,89 posto dionica tvrtke za simboličnu jednu kunu i preuzeo rješavanje ukupnog duga tvrtke koji je dosegnuo 289 milijuna kuna. Od toga, ističe Jerčinović, dug prema zaposlenicima u zadnjih pet godina dosegao je oko 40 milijuna kuna, dok se dug prema državi i vjerovnicima (većinom bankama) procjenjuje na 55 milijuna kuna. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI BUGARSKE I HRVATSKE Hrvatska i Bugarska sutra potpisale su u srijedu Ugovor o slobodnoj trgovini, nakon kojeg se očekuje povećanje sada skromne međusobne razmjene. Razmjena između Hrvatske i Bugarske u prvih je deset mjeseci bila nešto iznad 18 milijuna dolara, pri čemu je Hrvatska u Bugarsku izvezla roba u vrijednosti od gotovo 8 milijuna dolara, što je 179 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvoz iz te zemlje iznosio je 10,6 milijuna dolara, što je 65,4 posto više nego u istom vremenu lani. Ukupna prošlogodišnja razmjena iznosila je 11,2 milijuna dolara. Po dosadašnjim iskustvima, svako potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini bitno povećava robnu razmjenu, a Hrvatska je u nepunih mjesec dana potpisala slične ugovore o slobodnoj trgovini s Poljskom, Češkom i Slovačkom. Kako najavljuju iz Ministrstva gospodarstva, do kraja godine očekuje se potpisivanje ugovora i s Rumunjskom, čime će biti zadovoljeni svi preduvjeti za članstvo u CEFTA-i, jer su prva dva - članstvo u WTO-u i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom već sklopljeni. Hrvatska očekuje da bi u proljeće 2002. trebala postati punopravnom članicom te asocijacije slobodne trgovine. SVJETSKA BANKA ODOBRILA HRVATSKOJ ZAJAM OD 202 MILIJUNA DOLARA Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u utorak je Hrvatskoj odobrio Zajam za strukturnu prilagodbu (SAL) u iznosu od 202 milijuna američkih dolara USD za potporu Vladinom programu strukturnih i institucionalnih reformi, priopćeno je iz Svjetske banke. Zajam za strukturnu prilagodbu također nadopunjuje makroekonomski program kojeg podupire MMF-ov stand-by aranžman, navodi isti izvor. Zajam, u iznosu od 202 milijuna USD, bit će isplaćen u dvije tranše: prva, od 102 milijuna USD, bit će isplaćena kad zajam stupi na snagu, a druga nakon ispunjenja uvjeta za isplatu, otprilike 12 mjeseci nakon isplate prve tranše. Rok otplate zajma je 15 godina, uključujući poček od pet godina. Glavni ciljevi zajma su povećanje fleksibilnosti i efikasnosti gospodarstva, koje bi stvorilo radna mjesta i potaknulo rast izvoza; jačanje tržišnih institucija i fiskalne discipline; te poboljšanje sustavnog okvira poticaja za konkurentnije gospodarstvo, što bi dovelo do stvaranja okruženja povoljnijeg za jačanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva i smanjenje "sive ekonomije". Program strukturnih i institucionalnih reformi što ga pomaže Zajam za strukturnu prilagodbu obuhvaća pet područja: poboljšanje koordinacije i upravljanja u donošenju ekonomske politike; povećanje fiskalne discipline; jačanje tržišnih institucija i konkurentnosti gospodarstva; povećanje fleksibilnosti na tržištu rada; te jačanje socijalne zaštite. "Uspješna provedba ovih reformi dovela bi Hrvatsku na put održivog razvoja i ojačala njezinu makroekonomsku stabilnost, i time omogućila lakšu i bržu integraciju u europske strukture", rekao je Andrew N. Vorkink, direktor Odjela Svjetske banke za Južnu i Srednju Europu. Dodao je kako će "mjere što ih potpomaže Zajam za strukturnu prilagodbu, pomoći otvaranju novih radnih mjesta razvojem novih poduzeća, a osobito malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj". RAZGOVORI MESIĆ-KUČMA Odnosi između Hrvatske i Ukrajine su dobri i bez otvorenih pitanja, a u interesu je obiju zemalja njihovo međusobno jačanje, osobito na gospodarskom planu, istaknuli su na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak u Kijevu hrvatski predsjednik Stipe Mesić i ukrajinski Leonid Kučma. Dvojica predsjednika istaknula su, nakon razgovora vođenih u četiri oka,a potom i u sastavu širih izaslanstava, da se susreću po peti puta u posljednjih godinu i pol dana, no prvi puta na službenim bilateralnim razgovorima, izrazivši očekivanje da će posjet predsjednika Mesića značiti važan doprinos poticanju daljnje suradnje dviju zemalja. Ona, prema ocjeni dvojice predsjednika, na gospodarskome planu zaostaje iza realnih mogućnosti, a očekuje se da će održavanje Ukrajinsko- hrvatskog gospodarskog foruma na kojem sudjeluje 30-tak predstavnika najjačih hrvatskih poduzeća, značiti i veći zamah konkretnoj suradnji na tom planu. Predsjednici Mesić i Kučma složili su se tijekom razgovora o potrebi jačanja gospodarskih odnosa, posebno istaknuvši postojanje velike perspektive za suradnju u transportu nafte, osobito u sklopu projekta naftovoda "Družba Adria", ali i u transportu nafte iz Kaspijske regije preko Crnoga mora i Odese za Europu. Također su se složili oko potrebe što hitnijeg raščišćavanja Dunava čija je plovnost važna za obje zemlje. Bilo je riječi i o suradnji u području turizma, a dvojica predsjednika složila su se oko toga da se pitanje viznog režima između dvije zemlje riješi do početka sljedeće turističke sezone. Hrvatski i ukrajinski predsjednik potpisali su nakon razgovora Zajedničku izjavu o suradnji dviju zemalja. Također su, u ime Vlade RH, zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar i ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, potpisali sa svojim ukrajinskim kolegama Memorandum o liberalizaciji trgovine te Sporazum o međunarodnom cestovnom prometu između dvije zemlje. NATJEČAJ "CHALLENGE GRANTS" ZA FINANCIRANJE EKOLOŠKIH PROJEKATA Regionalni centar zaštite okoliša za srednju i istočnu Europu (REC) raspisao je natječaj za financiranje ekoloških projekata tvrtkama ili jedinicama lokalne uprave i samouprave u iznosu do 50.000 američkih dolara. Natječaj podupire projkte koji se odnose na uvođenje i primjenu čistije proizvodnje, na integrirano upravljanje kvalitetom voda ili na globalnu promjenu klime. Natječaj "Challenge Grants" provodi se u okviru EcoLinks programa financijske potpore Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Koncepte projekata tvrtke i jedinice lokalne samouprave mogu prijaviti najkasnije do 14. siječnja iduće godine, a kopija natječaja i obrasci za prijavu mogu se dobiti u EcoLinks uredu u Zagrebu (Đorđićeva 8 a) ili putem EcoLinks WEB stranice (www.ecolinks.org). EcoLinks program podupire tvrtke i jedinice lokalne uprave i samouprave u Hrvatskoj i drugim državama srednje i istočne Europe kako bi rješavale urbane i industrijske ekološke probleme na principu zakona tržišta. U Hrvatskoj je do sada dodijeljeno devet "Challenge Grants" potpora u ukupnom iznosu od 430.000 američkih dolara. RAČAN S PREDSJEDNIKOM MAĐARSKOG PARLAMENTA O AUTOCESTAMA Predsjednik Vlade Ivica Račan u ponedjeljak je u Zagrebu razgovarao s predsjednikom mađarskog parlamenta Janosem Aderom o povezivanju dviju zemalja autocestom, uporabi luke Rijeka te o nacionalnim manjinama, obnovi i mogućnostima zapošljavanja. Ova je vlada od početka mandata svjesna važnosti odnosa s Mađarskom te poduzima napore za daljnje unapređenje međusobne suradnje, kazao je premijer Račan, navodi se u priopćenju vladina Ureda za odnose s javnošću. Premijer Račan u razgovoru je naglasio da će Hrvatska iduće godine početi s radovima na posljednjih 25 km autoceste prema Mađarskoj. Mađarska vlada također je postavila kao prioritet izgradnju autoceste od Budimpešte do hrvatske granice, rekao je Janos Ader. Skori posjet mađarskog premijera Orbana Hrvatskoj prilika za rješavanje još neriješenih pitanja u prometnoj suradnji i povezanosti, dodao je predsjednik mađarskog parlamenta. On se zanimao i za obnovu ratom razrušenih kuća na područjima gdje žive pripadnici mađarske manjine. Premijer Račan odgovorio je kako je njegova vlada pred sebe postavila vrlo ambiciozan plan obnove svih ratom razrušenih kuća do kraja iduće godine. Za taj plan izdvojena su velika sredstva, a u njegovoj realizaciji svi su građani Republike Hrvatske jednaki. 7. SINDIKATI NEZNATNO IZMIJENJENA VERZIJA LANJSKOG SOCIJALNOG PAKTA Dokument "Partnerstvo za razvoj", koji bi Vlada, poslodavci i sindikati trebali potpisati do kraja godine, zapravo je tek neznatno izmijenjena verzija socijalnog pakta o kojem su socijalni partneri bezuspješno pregovarali na sastanku na Plitvicama u kolovozu prošle godine. Predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović izjavio je tijekom subotnjeg sastanka predstavnika Vlade, poslodavaca i tri sindikalne središnjice u Vili Weiss da su partneri postigli "visok stupanj suglasnosti" oko sporazuma koji se temelji na Vladinom prijedlogu razvojnih prioriteta i načela socijalne politike od 2002. do 2004. godine. U tekstu "Partnerstva za razvoj" ističe se 13 zajedničkih ciljeva kao što su restrukturiranje gospodarstva, smanjenje nezaposlenosti, brzi ulazak u EU, decentralizacija, stabilnost javnih financija i cijena, dovršenje porezne reforme te reforme mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava, jačanje pravne države, uspostava radnog sudstva i radničkog suodlučivanja te jasna strategija razvoja Hrvatske. Prošle je godine potpisivanje tako uopćenog sporazuma propalo zbog nezadovoljstva sindikata Vladinim zamrzavanjem plaća u javnim i državnim službama i otkazivanjem kolektivnih ugovora u javnom i državnom sektoru. Sindikati se također nisu htjeli obvezati na socijalni mir, odnosno odustajanje od štrajkova, na čemu su inzistirali poslodavci. U novom prijedlogu socijalnog pakta ne spominje se suzdržavanje od štrajkova, već se utvrđuje da će se mogući sporovi rješavati socijalnim dijalogom i arbitražom, a sindikati mogu poduzimati i industrijske akcije. Sastanku u Vili Weiss nisu prisustvovale dvije središnjice, Nezavisni hrvatski sindikati i Udruga radničkih sindikata Hrvatske, koje su subotnji skup ocijenile "unaprijed izrežiranom farsom kojom Vlada kupuje socijalni mir". No, u najvećoj sindikalnoj središnjici, Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, vjeruju da su ovoga puta šanse za potpisivanje socijalnog pakta puno veće. "Subotnji sastanak zračio je optimizmom i odgovornošću", izjavio je Hini predsjednik SSSH Davor Jurić. Po njemu, mogućnost postizanja socijalnog sporazuma sada je realna jer "partneri nisu došli na sastanak s figom u džepu", već su izrazili spremnost na preuzimanje svojega dijela odgovornosti za budućnost Hrvatske. Jurić također smatra da, usprkos najavama Vlade, neće doći do izmjena Zakona o radu kojima bi se smanjila radnička prava. Kaže kako je dobio uvjeravanja da Vlada neće posegnuti za takvom mjerom prije postizanja konsenzusa sa socijalnim partnerima. Suglasje oko strateških razvojnih prioriteta, međutim, ne znači da sindikati podupiru Vladu niti da će predloženi sporazum uopće potpisati, upozorava čelnik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. PET SREDIŠNJICA ZA ŠTRAJK AKO VLADA SMANJI RADNIČKA PRAVA Čelnici pet hrvatskih sindikalnih središnjica dogovorili su u četvrtak da će organizirati zajednički štrajk ako Vlada jednostrano i bez konzultacija sa sindikatima smanji radnička prava u najavljenim izmjenama Zakona o radu. "Izrazili smo spremnost na bilo koju zajedničku akciju, pa i štrajk, u sprječavanju takvih promjena", izjavio je novinarima predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak nakon sastanka sindikalanih čelnika u sjedištu HUS-a u Radničkom domu. "Zajedničke akcije moguće su i ako Vlada nastavi s praksom otkazivanja kolektivnih ugovora i u slučaju nepoštivanja kolektivnih ugovora od strane poslodavaca", naglasio je Mučnjak. Ocijenio je da je nesloga među sindikatima jedan od glavnih krivaca za nisku razinu prava hrvatskog radništva, najavivši da će se slični sastanci ubuduće održavati češće no dosad. Na sastanku su, uz Mučnjaka, bili i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i predstavnica Udruge radničkih sindikata Hrvatske Božena Strugar. Predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba svoj je nedolazak ispričao završnim usuglašavanjem Temeljnog kolektivnog ugovora za javni sektor, no u telefonskom razgovoru s Mučnjakom naknadno je podržao zaključke sastanka. Sindikalni čelnici razgovarali su večeras i o politici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema Hrvatskoj i zajedničkom nastupu u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća. "METRO" POČEO DIJELITI NEZAKONITE OTKAZE I PRIJE OTVORENJA Njemački trgovački lanac "Metro" počeo je dijeliti nezakonite otkaze i prije svečanog otvorenja najavljenog za 6. prosinca, ustvrdio je u ponedjeljak Sindikat trgovine Hrvatske (STH). "Metro" je nedavno podijelio 30 otkaza radnicima koje je zaposlio kao prodavače, ali ih je Uprava natjerala da rade kao akviziteri, ustvrdila je predsjednica STH Ana Knežević na konferenciji za novinare. Nakon što su završili akviziterski posao radnicima su uručeni otkazi s obrazloženjem da "nisu profesionalno zadovoljili", iako niti jedan dan nisu radili posao prodavača, istaknula je Knežević. STH je tužio "Metro" zbog neopravdanih otkaza i očekuje da će ih sud sve vratiti na posao. Sindikat je zbog nezakonitog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme i neplaćanja prekovremenog rada zatražio od Državne inspekcije rada obavljanje nadzora u "Billi", "Mercatoneu", "Mercatoru", "Getrou", "Bauhausu", "Magmi", "DM-u", "Pevecu" i "Presofleksu", rečeno je na konferenciji. 8. UDRUGE "POTROŠAČ" TRAŽI UČINKOVIT SUSTAV ZAŠTITE POTROŠAČA Nakon što je Hrvatski sabor ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Europskoj uniji Hrvatska bi konačno trebala usvojiti "uređeni i učinkovit sustav zaštite potrošača" na što je obvezuje i članak 74. SSP-a, upozorilo je u četvrtak Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske "Potrošač". Hrvatska je, nažalost, uz BiH, Bugarsku i SRJ jedina europska država koja još uvijek nema temeljni zakonski okvir za izgradnju i djelatno funkcioniranje sustava za zaštitu potrošača. Vlada još uvijek ne ispunjava obveze iz svojega programa rada o provedbi politike "aktivne zaštite potrošača", ne prihvaćajući udruge potrošača svojim partnerima, kaže se u priopćenju. Hrvatska još uvijek nema Vijeće za zaštitu potrošača, nacionalni ni godišnje programe za zaštitu potrošača, ne provodi se niti postojeće slovo zakona o zaštiti potrošača.