ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Banke će biti dužne najmanje jednom godišnje obavijestiti, odnosno učiniti dostupnim građanima, korisnicima svojih usluga, podatke o stanju njihovih računa - kreditnih i/ili depozitnih, te im poslati dopis
ili sličnu pisanu obavijest o promjeni kamatne stope prije nego što te nove kamate počne primjenjivati.
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Banke će biti dužne najmanje jednom
godišnje obavijestiti, odnosno učiniti dostupnim građanima,
korisnicima svojih usluga, podatke o stanju njihovih računa -
kreditnih i/ili depozitnih, te im poslati dopis ili sličnu pisanu
obavijest o promjeni kamatne stope prije nego što te nove kamate
počne primjenjivati. #L#
Odredbe su to iz novog zakona o bankama, kojeg je Vlada uputila u
prvo saborsko čitanje, a koji posebno poglavlje prvi put posvećuje
zaštiti potrošača. Tim su poglavljem regulirana i pitanja
ugovaranja usluga, objave općih uvjeta poslovanja, mogućnost da
Hrvatska narodna banka propiše jedinstveni način izračunavanja i
iskazivanja cijene kredita i depozita (efektivne stope), te
mogućnosti reklamacije.
Uz tu novinu, prijedlog zakona o bankama, koji je usuglašen s
direktivama i smjernicama EU, uvodi i razrađuje i pitanja suradnje
s ostalim nadzornim tijelima, posebno suradnju s nadzornim
tijelima banaka iz zemalja članica EU, odredbe o nadzoru nad
bankama na temelju konsolidiranih financijskih izvješća, uvodi
institut posebne uprave, uređuje ulogu Državne agencije za
osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u slučajevima
posebne uprave i stečaja.
Tako se precizira da bi posebnu upravu, koja bi morala imati
najmanje dva člana, imenovao Savjet HNB-a, a na prijedlog DAB-a.
Isto tako prijedlog za pokretanje stečaja, u slučajevima koje
precizira zakon, daje HNB, dok bi sud stečajnu upravu od najmanje
dva člana imenovao na prijedlog DAB-a. DAB bi utvrđivao i naknadu za
rad i naknadu troškova stečajne uprave banke i to na teret troškova
stečaja.
Novost je zakona što utvrđuje i krajnji rok za završetak stečaja
banke - dvije i pol godine.
Upravo su manjkavosti pojedinih instituta i odredbi važećeg Zakona
o bankama, kao npr. instituta privremenog upravitelja, pokretanja
i vođenja likvidacije ili stečaja, mjere u postupku nadzora,
ograničeni doseg odredbi o podružnicama i predstavništvima stranih
banaka, razlozi zašto se pristupilo izradi posve novog, a ne
izmjenama važećeg Zakona o bankama.
Tako su u odnosu na važeći Zakon znatno šire i elastičnije odredbe o
mogućnostima imenovanja posebne uprave. Naime, Vlada u
obrazloženju novog prijedloga ocjenjuje da je do imenovanja
privremenog upravitelja dolazilo prekasno zbog čega se u pravilu
nije moglo poboljšati stanje u banci.
Tako se novim zakonom precizira da bi središnja banka posebnu
upravu mogla imenovati u slučajevima kada banka ne provodi ili nije
provela naložene joj mjere za poboljšanje stanja u banci (npr.
zabrana isplate dobiti, smanjenje troškova, zabrana povećanja
izloženosti prema jednoj osobi, ili suspenzija jedne ili više osoba
s posebnim pravima i odgovornostima), te kada stopa adekvatnosti
kapitala (minimalno je to 10 posto) padne ispod jedne četvrtine.
Prema novom zakonu, na posebnu bi upravu prešle ovlasti i
nadležnosti uprave, morao bi joj odmah biti omogućen pristup
dokumentaciji i dana sva obrazloženja, a njen član imao bi pravo
udaljiti osobu koja onemogućuje njegov rad i ako je potrebno
zatražiti pomoć MUP-a.
U roku od šest mjeseci posebna bi uprava morala izvijestiti
središnju banku o mogućnostima za pokrivanja gubitaka i mogućim
mjerama za otklanjanje financijskih poteškoća, kao i procjenu
uvjeta za pokretanje prisilne likvidacije ili stečaja.
Prijedlog novog zakona precizira i odredbe u slučajevima redovite
likvidacije banke (odluku donosi skupština), a novost su odredbe
koje se odnose na prisilnu likvidaciju (o čemu odluku donosi HNB).
Novi zakon napušta dosadašnju podjelu malog, srednjeg i velikog
ovlaštenja za obavljanje pojedinih bankovnih poslova, a što je bilo
vezano i za visinu propisanog cenzusa (visina temeljnog kapitala u
iznosima 20, 40 i 60 milijuna kuna). Uvodi se, naime, jedinstveni
cenzus za sve banke od 40 milijuna kuna, a u roku pet godina taj bi
cenzus morale zadovoljiti i štedionice.
Novi zakon propisuje i pravila prilikom pripajanja, spajanja
banaka za što je potrebna suglasnost HNB-a. Središnja bi banka tu
suglasnost mogla uskratiti u slučajevima kada bi takva
koncentracija mogla narušiti slobodu tržišnog natjecanja, ili
mogla nepovoljno utjecati na provođenje monetarne i devizne
politike Hrvatske.
(Hina) bn ds