NOVA PREDSJEDNICA PARLAMENTA SRBIJE-RASLOJAVANJE DOS -

BEOGRAD, 6. prosinca (Hina) - Nataša Mićić iz DOS-ove stranke Građanskog saveza Srbije izabrana je u četvrtak kasno poslijepodne za predsjednicu srbijanskog parlamenta pošto je prethodno dosadašnji predsjednik Dragan Maršićanin iz Demokratske stranke Srbije (DSS) poslije višesatne rasprave podnio neopozivu ostavku.#L# Srbijanski parlament na zahtjev 120 zastupnika iz redova koalicije DOS tražio je stavljanje na dnevni red glasovanje o povjerenju Maršićaninu jer je svojim postupcia u posljednje vrijeme prekršio dogovore i sporazume unutar koalicije DOS. Maršićaninova DSS, kojoj je na čelu predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, izdvojila se nedavno iz zastupničkog kluba koalicije DOS i u parlamentu funkcionirala kao zaseban zastupnički klub DSS- DOS. Današnjim otvorenim javnim sukobom u parlametu kulminiralo je i višemjesečno medijsko i izravno sučeljavanje dviju najjačih stranaka u 18-točlanoj koaliciji - DSS-a i Demokratske stranke koju predvodi srbijanski premijer Zoran Đinđić. Izravni povodom za postavljanje pitanja povjerenja Maršićaninu bilo je jučerašnje glasovanje o važnom zakonu o radu kojemu su se zastupnici oporbe i DSS-a usprotivili a potom je došlo i do nerazjašnjene situacije oko navodnog neregularnog glasovanja za zakon što je isprovociralo zastupnike DOS zatražiti ostavku Maršićanina. Današnjim raskolom između DSS i ostalih članica vladajuće koalicije DOS došlo se do točke za koju su promatrači i analitičari vjerovali da će se dogoditi za neki mjesec a ne tako brzo pa je sada otvoreno pitanje novih izbora na svim razinama jer je partnerstvo DSS u DOS-u raskinuto i na razini općina a teško će funkcionirati njihov savez na saveznoj razini. Srbijanski premijer Zoran Đinđić kazao je danas da će se unutar DOS postaviti otvoreno pitanje daljeg opstanka DSS u koaliciji jer su prekršili sve dogovore uključujući i onaj koji se odnosi na izglasavanje zakona o radu. Maršićanin je danas uoči sjednice parlamenta Đinđića i ostatak DOS- a optužio za stvaranje političke krize u zemlji jer, uz ostalo protive se donošenju zakona o suradnnji SRJ s Međunarodnim kaznenim sudom. Đinđić je takvu ocjenu nazvao "bizarnom" i najavio mogućnost da zakon o suradnji s ICTY bude usvojen na saveznoj razini. Đinđićeva je vlada svojedobno bila primorana uhititi a potom i izručiti Slobodana Miloševića Haagu temeljem činjenice da je SRJ članica UN pa mora poštivati Statut ICTY-a. Takvom potezu srbijanske vlade usprotivio se Koštunica kao i njegova DSS te ostale oporbene stranke. Uslijedile su potom višemjesečne međusobne optužbe, izlazak DSS iz vlade Srbije, optužbe da je Đinđićeva vlada kriminalizirana i nesposobna da je DSS ta koja sputava reforme i slično. Pragmatični Đinđić i njegova vlada smatrali su da Srbija ne može bez suradnje s ICTY odnosno konkretnih poteza koji bi odobrovoljili međunarodnu zajednicu da bi se krenulu reformističkim putem. Konzervativni Koštunica držao je da ne treba isporučivati niti jednog državljanina SRJ dok se ne usvoji zakon o suradnji SRJ s ICTY ali se tim zakonom otezalo više od godinu dana zbog čega je iz ostatka DOS optužen da je antireformist. (Hina) dkr sv