ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Kapitalna djela crnogorske kulture "Crnogorski pravopis" i "Crnogorska gramatika" priređivača akademika Vojislava Nikčevića, predstavljena su večeras u prostorijama Matice hrvatske (MH) u organizaciji
Saveza crnogorskih udruga Hrvatske (SCUH), MH i Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva "Croatica - Montenegrina" (HCDP "C-M").
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Kapitalna djela crnogorske kulture
"Crnogorski pravopis" i "Crnogorska gramatika" priređivača
akademika Vojislava Nikčevića, predstavljena su večeras u
prostorijama Matice hrvatske (MH) u organizaciji Saveza
crnogorskih udruga Hrvatske (SCUH), MH i Hrvatsko-crnogorskog
društva prijateljstva "Croatica - Montenegrina" (HCDP "C-M").#L#
"Crnogorski pravopis" izdao je Crnogorski PEN centar (Cetinje
1997.), dok je "Crnogorsku gramatiku" izdala Dukljanska akademija
nauka i umjetnosti (Podgorica, 2001.).
"Sve uvjete koji su doveli do sociokulturne i sociopolitičke
autonomije hrvatskog, srpskog i bosanskog standardnog jezika,
imaju i Crnogorci", rekao je recenzent večeras predstavljenih
djela Josip Silić.
O tome svjedoče ove dvije knjige jer i jedna i druga "bjelodano
govore o tome da i crnogorski jezik ima pravo na status koji imaju
hrvatski, srpski i bosanski jezik".
Isto uvjerenje su iznijeli i tajnik MH Stjepan Damjanović,
predsjednik SCUH-a Draško Radusinović, predsjednik HCDP "C-M"-a
Ernest Fišer, te profesori sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta
Ivo Pranjković i Marko Samardžija.
Vojislav Nikčević je pak izrazio nadu kako će Crna Gora već sljedeće
godine postati samostalna država, te kako će crnogorski jezik
postati službeni jezik.
Nikčević je rođen 1935. u Stubici. Osnovnu školu završio je u mjestu
rođenja, a gimnaziju u Nikšiću. Jugoslavenske jezike i
književnosti i komparativnu književnost završio je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Godine 1990. biran je za redovnog profesora
crnogorske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Član je hrvatskog, a od 1992. i crnogorskog PEN centra i
internacionalnog PEN kluba, zatim Crnogorskog društva nezavisnih
književnika i Matice crnogorske. Redovan je član Dukljanske
akademije nauka i umjetnosti. Objavio je 18 samostalnih knjiga i
više od 250 znanstvenih i stručnih radova.
(Hina) sdju ln