NJ 5. XII. TAZ: TURSKA PRISTAJE NA FORMIRANJE EU-POSTROJBE

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 5. XII. 2001. Turska se nada pozivu u EU "Prije no što je američki ministar vanjskih poslova Colin Powell jučer krenuo na put u Ankaru, njegovi su suradnici uklonili nekoliko diplomatskih prepreka. Naime, irački veleposlanik Faruk Hidžazi, koji se 1998. navodno u Afganistanu sastao s Osamom bin Ladenom, morao je napustiti svoj položaj u Turskoj. Osim toga, čini se da je Ankara spremna odustati od blokade EU u sukobu u okviru NATO-a. Otkada je EU u prosincu 1999. g. u Helsinkiju odlučila formirati postrojbu za brze intervencije od 60 tisuća vojnika i tu svrhu stalno koristiti NATO-v stožer za planiranje a u slučaju operacije i njegovu zapovjednu strukturu, zrakoplove tipa Awacs i komunikacijsku mrežu, Turska se tome naumu opire. Turske časnike progoni noćna mora da bi oružje njihovog vlastitog saveza jednog dana moglo biti upereno upravo u njih - i to na područjima koja smatraju zonama vlastitog utjecaja ili čak na Cipru. Još sredinom studenog jedan je glasnogovornik povjerenika EU za proširenje Guentera Verheugena kategorički zanijekao glasine da bi Ankara mogla dobiti pravo na sudjelovanje u odlučivanju u svim operacijama krizne postrojbe EU. U najboljem slučaju moguća je klauzula koja isključuje mogućnost operacija na Cipru, istaknuo je on. No, čini se da kompromis koji su upravo isposlovali britanski i američki posrednici nadilazi spomenutu klauzulu. U nedjelju je turski premijer Buelent Ecevit nakon dvosatnog razgovora s moćnim predstavnicima vojske objavio da je veliki dio 'opravdanih očekivanja u pitanju europske obrane' ispunjen. Njegova objava sugerira rezultat koji je dobrim dijelom izišao u susret turskoj strani. U međuvremenu je tekst prijedloga dostavljen u pisanom obliku svim vladama članica EU. Turska, doduše, ne bi trebala dobiti službeno pravo na sudjelovanje u odlučivanju ali bi trebala biti obaviještena prije same operacije - i u slučajevima koji se ne tiču izravno njezinih sigurnosnih interesa. Operacije koje dodiruju 'vitalne sigurnosne interese' Ankare bile bi moguće samo uz blagoslov turske vlade. Nadalje, EU će se obvezati da neće intervenirati u sporovima među partnerima u NATO-u. Iako se to iz diplomatskog obzira prmea Grčkoj izričito ne spominje, ta se klauzula odnosi na grčko-turski sukob oko Cipra. 'Sada su sve oči uprte u Atenu', kazao je jučer u Bruxellesu jedan diplomat EU. Grci su pak dosada žestoko odbijali bilo kakve ustupke turskim sigurnosnim potrebama. Prihvati li Vijeće ministara vanjskih poslova članica NATO-a u četvrtak spomenuti kompromis, odluka o europskoj interventnoj postrojbi mogla bi biti donesena po planu na sastanku na vrhu EU sljedećeg tjedna u Laekenu. Bio bi to uspjeh za obje strane buduće da bi Europa mogla pokazati da njezin samostalni obrambeni identitet neće zapeti već na prvoj diplomatskoj prepreci dok bi Turska mogla odbaciti ulogu smetala i preuzeti onu pravog kandidata za proširenje. U Laekenu će se pokazati i hoće li ta promjena uloga biti uspješna. Na tom će skupu biti utvrđene pojedinosti rada ustavotvornog konventa. Zasada je otvoreno hoće li u savjetovanjima sudjelovati sve zemlje-kandidati ili samo one s kojima se pregovara. Drugim riječima, istočnoeuropske države, Cipar i Malta sudjelovat će sigurno a trinaesta se zemlja tek nada pozivu", zaključuje Daniela Weingaertner na kraju članka.