ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Misom u crkvi svetog Franje Asiškog, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca kod kipa bana Jelačića danas je društvo "Hrvatski domobran - udruga ratnih veterana" obilježilo 83. obljetnicu Prosinačkih
žrtava, stradalih na današnji dan 1918. kada su pripadnici tadašnje centralističe vlasti u Zagrebu pucali u hrvatske domoljube, većinom domobrane, koji su prosvjedovali zbog ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom u zajedničku Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Misom u crkvi svetog Franje Asiškog,
paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca kod kipa bana Jelačića
danas je društvo "Hrvatski domobran - udruga ratnih veterana"
obilježilo 83. obljetnicu Prosinačkih žrtava, stradalih na
današnji dan 1918. kada su pripadnici tadašnje centralističe
vlasti u Zagrebu pucali u hrvatske domoljube, većinom domobrane,
koji su prosvjedovali zbog ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom u
zajedničku Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca. #L#
Predsjednik "Hrvatskog domobrana" Mladen Grgac podsjetio je da je
nakon završetka Prvog svjetskog rata u Zagreb netom pristigla
srpska vojska, a da se na okupljene prosvjednike iz mitraljeza
pucalo s prozora okolnih zgrada na Jelačićevom trgu.
Naveo je da je u pokolju ubijena 21 osoba, među kojima devet
domobrana, ranjeno deset i nepoznat broj građana.
U znak sjećanja na Prosinačke žrtve do kraja Drugog svjetskog rata
na Trgu bana Jelačića stajala je spomen-ploča koju su uklonile
komunističke vlasti, podsjetio je Grgac.
Najavio je da "Hrvatski domobran" iduće godine namjerava ponovno
postaviti spomen-ploču u znak sjećanja na trgičnu pogibiju
Prosinačkih žrtava.
Podaci o poginulima i ranjenima često se razlikuju u izvješćima i
povijesnim prikazima, no događaj od 5. prosinca 1918. ostao je
zapisan u hrvatskoj povijesti kao prva otvorena reakcija protiv
novostvorene jugoslavenske države. U prosvjedu je sudjelovalo veći
broj hrvatskih vojnika 25. i 23. pješačke (domobranske) pukovnije.
Prosvjed je uslijedio kao odgovor na manifestacije potpore
stvaranju nove države i dinastije Krađorđevića koje su
organizirale centralističke vlasti u Zagrebu.
Prema povijesnim zapisima tadašnji redarstveni povjerenik Grga
Angjelinović smjestio je na neke kuće uz Jelačićev trg vladine
snage, a srbijanska vojska koja nije sudjelovala u sukobu bila je u
pričuvi i nakon što je prosvjed u sumrak ugušen blokirala sve
važnije točke i prometnice u Zagrebu. Zbog prolijevanja krvi u
Zagrebu je zavladala ogorčenost, a Redarstvo je dobilo apsolutne
ovlasti za održavanje reda i mira. Idućih dana većina Hrvata
uklonjena je s važnijih mjesta u vojsci, stara je vojska razoružana
i pod patronatom srbijanske vojske reorganizirana kao jedinstvena
vojska Kraljevine SHS.
(Hina) aš/pp sšh