ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Porezne i carinske olakšice te poticajne mjere za razvitak brdsko-planinskih područja, sadržaj su SDP-ova zakonskog prijedloga o brdsko-planinskim područjima o kojemu bi se Sabor trebao izjasniti na
tekućoj sjednici.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Porezne i carinske olakšice te
poticajne mjere za razvitak brdsko-planinskih područja, sadržaj su
SDP-ova zakonskog prijedloga o brdsko-planinskim područjima o
kojemu bi se Sabor trebao izjasniti na tekućoj sjednici. #L#
Pod brdsko-planinskim područjem misli se na područja na kojima
prirodni i drugi uvjeti otežavaju život i rad stanovništva
(nadmorska visina, nagib, ekspozicija, plodnost, klima i dr.).
SDP-ovci predlažu nekoliko vidova pomoći takvim područjima.
Predlažu da se pojedinac ili tvrtka koji osnuju gospodarski subjekt
s ciljem, primjerice, prihvaćanja novih tehnologija ili bolje
ekološke zaštite i sl., i zaposle više od pet novih radnika,
oslobode plaćanja poreza na dobit odnosno dohodak koji ostvare u
prvoj godini poslovanja. U drugoj bi godini plaćali 25, u trećoj 50,
u četvrtoj 75, a tek u petoj godini 100 posto pripadajućeg poreza.
Kad je riječ o poticanju ulaganja, SDP-ovci traže da se na dobit
ostvarenu ulaganjem od najmanje deset milijuna kuna plaća porez od
sedam posto tijekom deset godina od početka ulaganja. Uvjet je da se
u tom razdoblju osigura zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika. Na
dobit ostvarenu ulaganjem više od 60 milijuna kuna taj bi se porez,
prema ovom zakonskom prijedlogu, plaćao po nultoj stopi, također
tijekom 10 godina od početka ulaganja, uz uvjet zapošljavanje
najmaje 75 zaposlenika.
SDP-ovci predlažu da se kod uvoza stoke radi obnove stočnog fonda i
razvoja stočarstva krajnji korisnik oslobodi carinskih davanja.
Zauzimaju se da se kod uvoza poljoprivrednih strojeva i alata
poljoprivrednik u brdsko-planinskim područjima oslobodi carina,
pod uvjetom da se ti strojevi ne proizvode u Hrvatskoj.
Poljoprivrednik bi, nadalje, bio oslobođen i plaćanja poreza na
sorte sjemena namijenjene sjetvi tipičnoj za brdska područja, a
goriva za radne i druge poljoprivredne strojeve plaćao bi po cijeni
za 50 posto manjoj od tržišne. U oba slučaja oslobađanja bi išla na
teret državnoga proračuna.
Prema tom zakonskom prijedlogu, brdsko-planinska područja
područja razvrstala bi se u dvije skupine.
U prvu bi ušle općine i gradovi koji imaju negativan prirodni
prirast stanovništva, nižu stopu rasta i razvoja, veću stopu
nezaposlenosti i niži životni standard od državnog prosjeka, te
općine i gradovi s lošijom infrastrukturom.
Drugu bi skupinu činile ostale općine i gradovi čije stanovništvo,
zbog raznih razloga, primjerice nepovoljne klime, živi teže.
U koju bi skupinu ušla pojedina općina ili grad, odlučila bi
hrvatska Vlada. Polazište bi joj bili podaci Državnog zavoda za
statistiku i prijedlog predstavničkog tijela općine ili grada.
(Hina) bm jn