JERUZALEM, 4. prosinca (Hina/AFP) - Izraelski desničarski premijer Ariel Sharon, koji je pokrenuo jake vojne napade na palestinska područja u znak odmazde za palestinske samoubilačke napade, po dolasku na vlast prije deset mjeseci
predstavljao se kao čovjek koji teži miru.
JERUZALEM, 4. prosinca (Hina/AFP) - Izraelski desničarski premijer
Ariel Sharon, koji je pokrenuo jake vojne napade na palestinska
područja u znak odmazde za palestinske samoubilačke napade, po
dolasku na vlast prije deset mjeseci predstavljao se kao čovjek
koji teži miru. #L#
Nakon jedne od najkontroverznijih vojnih i političkih karijera,
Sharon (74) je pobijedio na izborima za premijera održanim 6.
veljače porazivši tadašnjeg laburističkog premijera Ehuda Baraka.
Pobjedu je potvrdio stupanjem na čelo vlade nacionalnog jedinstva
mjesec dana nakon toga.
"Nametnut nam je rat, sustavno vođeni teroristički rat. Cilj tog
rata je protjerati nas odavde. Građani Izraela, to se neće
dogoditi", riječi su kojima se u ponedjeljak navečer Sharon obratio
naciji.
Sharon je optužio palestinskog čelnika Arafata da je "izravno
odgovoran" za samoubilačke napade tijekom vikenda u Jeruzalemu i
Haifi u kojima je poginula najmanje 31 osoba, a više od 200 ih je
ozlijeđeno.
Izraelska vlada palestinsku samoupravu smatrat će ubuduće
"entitetom koji podržava terorizam", a Arafatova garda Snaga 17 i
oružano krilo Fataha Tanzim proglašeni su "terorističkim
organizacijama".
Nadimak Buldožer Sharon je dobio zbog svoje korpulentnosti, ali i
upornosti. Utjelovljenje je energične politike, a kada je riječ o
borbi protiv Palestinaca i naseljavanju njihovih područja nikada
nije imao skrupula.
Tijekom predizborne kampanje, desničarski plakati predstavljali
su ga kao jedinog čovjeka koji može donijeti mir s Arapima. Jedan od
posljednjih predstavnika generacije koja je izgradila židovsku
državu, Sharon je predstavljan kao čovjek providnosti koji će
donijeti jedinstvo, sigurnost i istinski mir.
Dugo vremena on uopće nije bio popularan među Izraelcima koji su ga
optuživali da ih je kao tadašnji ministar obrane uveo u
katastrofalnu libanonsku kampanju, a veliki dio međunarodne
zajednice smatrao ga je parijom.
Nakon izbijanja Intifade, čemu je on osobno "pridonio" svojim
posjetom Platou džamija u Jeruzalemu 28. rujna prošle godine,
njegova reputacija postala je adutom u očima ljudi izbezumljenih
nasiljem i terorom.
Sharon je pokrenuo vojsku kako bi ugušio Intifadu i uklonio
odgovorne i palestinske militante, no suočio se s valom sve
krvavijih terorističkih napada. Odbio je pregovarati s
Palestincima pod vatrom i tako je na kraju prevladala njegova
reputacija buldožera.
Istodobno se zalagao za palestinsku državu, ali samo pod uvjetom da
budu ispunjeni svi sigurnosni zahtjevi Izraela.
Još prije 20 godina, kada je bio ministar poljoprivrede, Sharon je
iscrtavao kartu židovskog naseljavanja Zapadne obale.
On je i velik pragmatičar, Nakon mirovnog sporazuma s Egiptom
uklonio je židovska naselja sa Sinaja 1982.
Rođen 27. rujna 1928. u Palestini od roditelja podrijetlom iz
Bjelorusije, Sharon je tijekom svoje vojne karijere, koju je
započeo sa 17 godina i tijekom koje je dva puta ranjen, pokazao
izraženu sklonost brzim mjerama.
Na čelu 101. postrojbe komandosa, potom na čelu padobranskih
postrojbi, izvodio je akcije odmazde, od kojih je najkrvavija bila
ona 1953. kada je u palestinskom selu Kibji ubijeno šezdesetak
civila.
Godine 1969. akcijama komandosa slomio je za idućih nekoliko godina
palestinski otpor u pojasu Gaze.
Tijekom rata u listopadu 1973., prešao je Sueski kanal i okružio
egipatsku vojsku.
Kao ministar obrane, godine 1982. pripremio je i proveo tragičnu
kampanju u Libanonu.
Službeno istražno povjerenstvo zaključilo je da je on neizravno,
ali osobno odgovoran za pokolje palestinskih izbjeglica u
kampovima u Sabri i Šatili u Libanonu. Pokolje je izvela kršćanska
milicija, saveznica Izraela. Zbog preporuka istražnog
povjerenstva, morao je napustiti ministarstvo obrane.
(Hina) zt sv